Vakcinacija je najbolja zaštita i prevencija, poručuju, između ostalog, ljekari koji su prisustvovali naučno-stručnom sastanku pedijatara regiona sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, održanom u Tuzli, javlja Anadolu Agency (AA).
Pedijatri iz regije svakodnevno se susreću sa pitanjima zabrinutih roditelja svojih pacijenata o tome da li je bolje da dijete primi vakcinu ili ne. Imunizacija djece i adolescenata je obavezna i u odnosu na nedostatke, ima brojne prednosti, poručuju ljekari.
Prof. dr. Smail Zubčević iz Pedijatrijske klinike UKC-a Sarajevo ističe da je normalno i očekivano da roditelji stavljaju interes djeteta ispred svega, te su i njihove dileme u vezi s vakcinacijom razumljive.
˝Prevencija i imunizacija su vrlo važne, a vakcinama se, prema nekim istraživanjima, životni vijek produžio za 20 godina, mogu se spriječiti određene epidemije, a neke zarazne bolesti gotovo su u potpunosti nestale. Federalni zavod za zdravstvo ima tačne podatke o tome koliko djece je vaksinisano, odnosno koliko nije, a ima ih i svaka kantonalna epidemiološka služba. Ipak, kompletan program imunizacije finansira i pokriva Vlada Federacije BiH i on je obavezan˝, naveo je dr. Zubčević.
Situacija sa imunizacijom djece u Hrvatskoj sada je relativno dobra, nakon potresa prije pet godina, kada su neki ljekari otvoreno istupili protiv vakcina, ocijenio je prim. dr. Darko Richter iz Klinike za dječije bolesti KBC Zagreb.
˝Kada su se neki ljekari pobunili protiv vakcina, tada se digla struka i Ustavni sud Republike Hrvatske donio je sud da je imunizacija neupitna. Ipak, fenomen sumnjanja nikada neće nestati˝, ističe dr. Richter, dodajući da kada je u pitanju dostupnost vakcinama, u Hrvatskoj ima dovoljno novih vakcina protiv pneumokoka, koja štiti od infekcije koja može dovesti do najtežih bolesti kod djece do pet godina, te protiv rota virusa koji uzrokuje dijareju i najčešće pogađa djecu od šest mjeseci do pete godine života.
Dok novih vakcina u Hrvatskoj ima dovoljno, situacija sa dobivanjem starih vakcina nešto je otežana.
˝Stare su vakcine bile upitne, jer ih je nedovoljno zbog toga što je proizvodni proces produžen na dvije godine, tako da mali naručioci, poput naših zemalja, dođu na kraju liste prioriteta. Ipak, nije bilo većih problema usljed sporijeg pristupa vakcinama˝, izjavio je dr. Richter.
Akademik Husref Tahirović iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla naglasio je da su ljekari i društvo radili malo na edukaciji roditelja, zbog čega su i neki ljekari podlegli dilemi o imunizaciji.
˝Na ovom se problemu treba dosta raditi, ali stručni i naučni susreti poput ovog današnjeg, prilika su za dodatan pristup informacijama, te za upoznavanje pedijatara iz regije i razmjenu iskustava˝, smatra akademik Tahirović.