Prema posljednjim podacima kojima raspolaže Ministarstvo za pravdu BiH, u pogledu stanja izvršenja kazne zatvora, sveukupne su potrebe Bosne i Hercegovine za smještajnim kapacitetima prijema oko 3.750 zatvorenih i pritvorenih osoba.

„U zatvorskom sistemu BiH kaznu zatvora u 2016. godini izdržavalo je 2670 osoba a mjeru pritvora izvršavalo je 550 osoba odnosno mjeru zatvora, zatim devet osoba koje su izvršavale kaznu maloljetničkog zatvora, dok je kućni zatvor putem elektronskog nadzora izvršavao 390 osoba”, kazala je u izjavi za Radiosarajevo.ba Marina Bakić, stručna savjetnica za odnose s javnošću pri Ministarstvu za pravdu BiH.

Iz ovih podataka se vidi da se 3.220 osoba nalazilo na izdržavanju kazne zatvora ili mjere pritvora, a broj osoba koji zatvorski sistem BiH mogao primiti je prema posljednjim podacima – 3221!
Prema njenim riječima, godišnji izvještaj za 2016. godinu pokazuje da 290 osuđenih osoba na Sudu BiH izdržava kaznu zatvora, a mjeru pritvora izvršavalo je 99 osoba, što znači da se ukupno 389. pritvorenika i zatvorenika prema odluci Suda BiH nalazilo u entitetskim zavodima.

U novembru 2016. godine Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac ukupnog kapaciteta oko 200 osoba počeo je s prijemom prvih pacijenata i zatvorenika kojima je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, obaveznog liječenja od ovisnosti, kao i prisilnog smještaja osoba koje su počinile kazneno djelo u stanju neuračunljivosti.

Prema riječima Marine Bakić, naša zemlja istovremeno radi i na afirmaciji alternativnih kaznenih sankcija tj. mogućnosti izvršavanja kazne zatvora u društvenoj zajednici. U Bosni i Hercegovini trenutno kao navedene sankcije postoje rad za opće dobro na slobodi, zamjena kazne zatvora novčanom kaznom, elektronski nadzor u kojem se kazna zatvora do jedne godine zatvora, može zamijeniti navedenom sankcijom.

„Kada se pogledaju podaci u vezi a alternativnim krivičnim sankcijama za 2016. godinu, može se vidjeti da je rad za opće dobro izrečen prema 107 osoba, kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom prema 194 osobe, a kućni zatvor s elektronskim nadzorom prema 390 osoba, što znači da je 691 osoba ili 21,5 posto izvršavalo kaznu zatvora putem alternativnih sankcija.“ kazala je Bakić, naglasivši kako europski standardi traže da najmanje 20 posto zatvorske populacije izvršava alternativne kazne.

Na prekobrojnost zatvorenika prema europskim standardima svaka država treba utjecati putem uvjetnog otpusta, koji se smatra najdjelotvornijom mjerom u procesu resocijalizacije, tretmana i rehabilitacije osuđene osobe, ističe nam Bakić.

Posmatrajući segment uvjetnog otpusta o kojem je odlučivala Komisija i Upravnik zavoda, prema podacima Ministarstva za pravdu BiH, pozitivno je riješeno 721 molbi ili 45 posto što znači da se Bosna i Hercegovina kreće u višem Europskom prosjeku koji iznosi između 43 posto i 52 posto i koji je u visoko razvijenim zemljama Europske unije kao što su skandinavske zemlje veći od 52 posto.

Navedenom broju treba dodati i devet predmeta uvjetnog otpusta prema čl. 201. ZIKS-a BiH gdje se radi o obligatornom uvjetnom otpustu i otpuštanju zatvorenika osuđenog na kaznu zatvora do dvije godine nakon izdržane 2/3 kazne, što znači posmatrajući sveukupno da je 721 osoba kojima je odobren uvjetni otpust + devet osoba prema obligatornom uvjetnom otpustu daje iznos od 730 osoba koji su nastavili kaznu zatvora izvršavati u društvenoj zajednici ili 45 posto.

Što se tiče gradnje državnog zatvora u Vojkovićima pored Sarajeva, kako nam je rečeno, svi objekti su u završnoj fazi izgradnje, te je prema najnovijim informacijama objekt gotov 90 posto.

Marina Bakić nam je rekla da će državni zatvor biti najsigurnija zatvorska ustanova u regiji, u kojoj će kaznu služiti najteži prijestupnici u svim oblicima kriminala.

„Trenutne aktivnosti usmjerene su na ugradnju najnovijih visokosigurnosnih sistema čije je montiranje zajedno s pratećom tehnikom također u toku“, naglasila je Bakić.

Trenutni zatvorski sistem Federacije BiH ima sedam zavoda, Republike Srpske šest zavoda, a Brčko distrikt posjeduje jednu pritvorsku jedinicu.

Izgradnja državnog zatvora zatvora finansirana je kreditom Razvojne banke Vijeća Europe od 19,3 miliona eura. BiH je uložila 6,45 miliona eura, donacije EU iznose 9,15 miliona eura, tehnička pomoć Europske komisije 1,7 miliona eura, donacija Švedske je dva miliona eura, a vlada Sjedinjenih Američkih Država osigurala je 1,1 milion dolara za obuku zatvorskog osoblja.

Kompleks zatvora bit će na površini od 24.000 metara kvadratnih, a svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik, bit će površine 12 kvadratnih metara. Izgradnja i funkcioniranje budućeg državnog zatvora u potpunosti je usklađeno s europskim zatvorskim pravilima i standardima.

Realizacijom planiranog projekta BiH će dobiti zatvorske kapacitete maksimalne sigurnosti, kapaciteta 348 mjesta, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.

(radiosarajevo.ba)