Istaknula je kako djetetu za 14,60 KM ne može kupiti ni cipelice, ni majicu, a kada je u pitanju hrana kaže da se o tome tek ne može govoriti, jer je hrana za bebu preskupa.
- Ako dijete ide u školu svaki dan morate izdvojiti barem 0,50 KM za užinu. Sve zavisi kojeg je uzrasta dijete, ako je manje, iziskuje više novca. Ukoliko se dijete prehladi onda je potrebno kupovati vitamine, sirupe, tablete, čajevi...tako da ovaj iznos koji primaju majke u ZE-DO uopće ne oslikava realne potrebe djeteta – navela Halilčević.
Iako na mjesečnom nivou trogodišnji sin Kristine Bjeloš iz Sarajeva dobija 63 KM dječijeg doplatka, ova mlada majka kaže da je i to premali iznos kada su u pitanju bebe.
- Doplatak koji dobija moj sin nije bio dovoljan za njegove mjesečne potrepštine dok je bio beba, poput pelena, šampona, ishrane...Sad kako je veći dječak neke stvari se mogu namiriti, no opet većina stvari ne može. Higijena za starije dijete se može osigurati: šamponi, četkica za zube, kaladont i eventualno još neke potrepštine – smatra Bjeloš.
Navodi kako ne može da vjeruje da roditelji u ZE-DO primaju dječiji doplatak u iznosu 14,60 KM, a u TK 20 KM.
- Da neko živi samo od dječijeg doplatka i da ga samo troši na dijete, nemoguće je izdržati čitav mjesec. Jedino možda kada djetetu samo daješ za džeparca, ali kad krenu knjige to ne može, ne može užinu pokriti sa 63 KM, a kamoli 14 i 20 KM. Čovjek za te pare sprema za tri dana da jede i to ako razgodi i ima još namirnica kući, a ako nema, 20 KM je za dan. Za 20 KM ne možeš ništa – mišljenja je Bjeloš.
Dječiji doplatak u Federaciji Bosne i Hercegovine se ne isplaćuje jednako za svu djecu, tako je najniži dječiji doplatak zabilježen u Zeničko-dobojskom kantonu, dok je najveći dječiji doplatak u Kantonu Sarajevo 63 KM. Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike iz 2017. godine Unsko-sanski kanton, Kanton 10 i Zapadno-hercegovački kanton uopće ne isplaćuju dječiji doplatak.
Predstavnički dom odobrio Nacrt zakona o podršci porodicama s djecom
Nacrt Zakona o zaštiti porodica s djecom u FBiH usvojen
Zakona o zaštiti porodica s djecom, koji se u formi nacrta nalazi pred Parlamentom FBiH još od jula 2018. godine, na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma koja je održana 28. februara tekuće godine je usvojen.
astupnica SDA u Parlamenta Federacije BiH Kenele Zuko kazala je za Interview.ba kako je na njenu inicijativu pokrenut proces u vezi ovog Nacrta, koji se ponajviše bavi kategorijom dječjeg doplatka i nezaposlenih porodilja.
- Suština novog Zakona je konsenzus kantona, koji je postignut. Ovaj zakon čekao je toliko dugo zbog različitih razloga, opstrukcija, samovolje vodstva parlamenta, pa i pokušaja određenih populističkih djelovanja, a zašto ovdje sigurno nema mjesta, jer se radi o vrlo ranjivoj i bitnoj populaciji – istakla je Zuko.
Navela je da je stanje u pojedinim kantonima kada je u pitanju dječiji doplatak nezadovoljavajuće, te da se u četiri kantona uopće ne isplaćuje, i dodala da je zato ključan konsenzus Kantona koji je postignut i koji izjednačava primanja.
Kako je kazala za naš portal Nacrt sada ide u javnu raspravu dva mjeseca, a poslije u dalju proceduru, tako da se može očekivati njegovo relativno brzo usvajanje i primjena. Istaknula je da bi ovaj zakon bio trajno rješenje.
- Prijedlog Zakona je realan i značajno će poboljšati socijalni status tretiranih kategorija, tako da je predviđeno povećanje na cijeloj teritoriji Federacije na iznos od cca 53 KM i pratit će rast prosječne plaće i isplaćivat će se iz budžeta FBiH. Naravno ni to nije dovoljno i treba u budućnosti raditi na povećanju, ali kada se sada uzmu iznosi koje ste spomenuli, to je značajno povećanje – kazala je Zuko.
Nacrt ako ništa otvara Pandorinu kutiju
Zastupnica Naše Stranke u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić kazala je da ovim Nacrtom Federacija Bosne i Hercegovine u potpunosti preuzima obavezu oko isplate dječijeg doplatka, ali da se ne radi o ciframa koje su vrijedne hvale.
- Kantoni više ne bi isplaćivali dječiji doplatak, već Federacija BiH preko centara sa socijalni rad. To je jedna strana toga zakona i ona sama po sebi nije problematična. Iako se preuzima obaveza kantona, to ne sprječava kantone i općine da dodatno ako žele daju novac. Međutim, nisu to cifre od kojih će iko odgajati dijete mjesečno, ali eto pomak je u pravom pravcu da se nešto diže na viši nivo – rekla je Ćudić.
Dodala je kako je u nekim kantonima trenutno takva situacija sa dječijim doplatkom da iznos bukvalno nije dovoljno za ni za jedno pakovanje pelena.
- Imat ćemo jako puno amandmana na ovaj zakon, već sada bih rekla više od 30. Nije zadovoljavajući, ali otvara Pandorinu kutiju, pa barem da stavimo na sto ta pitanja i da onda ponudimo kvalitetna rješenja, a ne da ga ubijamo u samom nacrtu, iako je on tako loš da ne bi u nekim segmentima trebao dobiti ni podršku u nacrtu – rekla je Čudić.
Iznos od 50 KM predstavlja uvredu za populacionu politiku
Prema riječima zastupnice SDP u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Mire Grgić zakon o zaštiti porodica sa djecom čekao se pet godina, ali i sada kada je usvojen njegov Nacrt, ona kaže da je on katastrofalan toliko da ga ni Komisija za rad i socijalnu politiku PFBiH nije ocijenila pozitivnom ocjenom.
- Nacrt je prošao u Predstavničkom domu, za njega će biti predviđena rasprava 90 dana, što je jako kratko prema mom mišljenju, jer ne vjerujem da će se svi zainteresirani akteri uključiti u tu javnu raspravu. Postoji puno ograničenja da se dobije taj dječiji doplatak, recimo ako živite u zajedničkom domaćinstvu, neko ima auto mlađe od sedam godina onda ne možete primate dječiji doplatak...ima masa tih ograničenja. Zaista se nadam da će se zainteresovane strane potruditi da amandmanima poprave taj zakon – rekla je Grgić.
Dodala je da nije realno preživjeti mjesec dana s djetetom prema trenutnom iznosu dječijeg doplatka, ali i da je iznos od 50 KM nije poticaj populacione politike, te da predstavlja uvredu.
Iako Nacrt prema riječima naših sagovornica ima brojne propuste, on ipak predviđa povećanje dječijeg doplatka, koji će biti u jednakom iznosu za svu djecu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na njemu se dakako treba raditi, tvrde parlamentarke s kojim smo razgovarali, stoga su i same pozvale sve ključne aktere da u toku javne rasprave koja će trajati 90 dana po djecu donesu što bolje odluke i učine ovaj zakon funkcionalnijim.
