Kako ističu u Koaliciji, prekomjerno zahvatanje vode za proizvodnju električne energije kod hidroenergetskih objekata ugrožava obezbjeđivanje ekološki prihvatljivog protoka, odnosno minimalnog protoka koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu.

Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka donesen je u Federaciji BiH, dok ga Republika Srpska još nema. Odbačena je i inicijativa Centra za životnu sredinu i češke organizacije za zaštitu životne sredine Arnika koji su u saradnji sa ekspertima izradili prijedlog metodologije i nacrt prijedloga ovog Pravilnika. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nije prihvatilo inicijativu sa obrazloženjem da nedostaje potvrda metodologije dobijena istraživanjem. Ovakva istraživanja su dugotrajna, zahtjevna i skupa te ih je za organizacije civilnog društva nemoguće sprovesti. Ona su u nadležnosti Agencija za vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora u FBiH, odnosno Javne ustanove “Vode Srpske” u RS.

“Mi iz civilnog društva vidimo problem koji ne možemo sami riješiti, ali možemo dati svoj doprinos. U okviru svojih mogućnosti, spremni smo da organizujemo novi krug konsultacija, ali očekujemo od institucija da izdvoje sve potrebne resurse, preuzmu inicijativu i ispune obaveze koje proističu iz njihovih nadležnosti, Zakona o vodama i obaveza prema Evropskoj uniji”, rekao je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition. U okviru ove kampanje, Koalicija za zaštitu rijeka BiH je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.

“Stotine ljudi je učestvovalo u kampanji i poslalo nam fotografije suhih korita koje su dalje dijeljene i komentarisane na društvenim mrežama. Ovo govori, kako o važnosti veze koju ljudi osjećaju sa svojim rijekama, tako i o velikom problemu koji država Bosna i Hercegovina ima zbog nepostojanja pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku. Tamo gdje jedni vide divlju i lijepu rijeku, drugi vide novac. Rijeke Bosne i Hercegovine uništavaju se masovnom gradnjom hidroelektrana bez ikakvog monitoringa. Zato je neophodno zakonski urediti ovu oblast što prije”, istakla je Zuzana Vachunova iz češke organizacije Arnika.

Viktor Bjelić, koordinator Eko BiH projekta ističe da bi uspostava monitoringa u velikoj mjeri umanjila samovolju i bahato ponašanje operatora velikog broja hidroelektrana koji zbog profita nemilosrdno iskorištavaju prirodne resurse prekomjernim zahvatanjem vode, nepovratno uništavajući rijeke i biodiverzitet BiH.

Ne treba zaboraviti ni potrebe lokalnog stanovništva kao korisnika voda, a koje su često zanemarene, zaključuje Bjelić.