U evropskim državama, primjerice, novac koji se prikupi putem akciza na duhan i alkohol zakonski pripada zdravstvu. Isto rješenje je i u Hrvatskoj, ali ne i u BiH, iako je bilo više ovakvih inicijativa. Svaku od njih stopirali su političari kojima jednostavno nije do davanja novca za teško oboljele pacijente, za nabavku nedostajućeg materijala i opreme, izgradnju novih bolnica, ili obezbjeđivanje kvalitetne medicinske usluge. 

A iznos koji se prikupi godišnje daleko je od zanemarljivog. 

Prihodi od akciza na duhan su u periodu od 2009. do 2017. godine iznosili 6,389 milijardi KM. Podaci pokazuju da je u 2018. godini prikupljeno oko 814 miliona KM, a u 2019. godini 867 miliona KM po osnovu akciza na duhan. Ukupno, prema ovim podacima, za period 2009. – 2019., prikupljeno je oko 8,07 milijardi KM akciza na duhan, a da ni jedna marka nije namjenski usmjerena za zdravstvo, već u tekuću budžetsku potrošnju!?

U najnovijoj analizi makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, želio je ukazati na dvojak problem kada je riječ o akcizama na duvan i duvanske proizvode- visok nivo poreskog (akciznog) opterećenja, što dovodi do rasta ilegalnog tržišta i manje apsolutne naplate za oko 160 miliona KM na godišnjem nivou, ali i trošenje prikupljenih sredstava.

Vidljivo je, navodi, da od maloprodajne cijene od 5.00 KM, državi kroz dvije akcize i PDV ide ukupno 4.48 KM, dok industriji i distribuciji 0.52 KM! Dakle, zaključuje, 89,6% od maloprodajne cijene ide u državni budžet, a potom se nenamjenski troši, jer je tako navedeno u zakonu. 

“Novac od akciza na duhan, barem djelomično treba biti namjenski usmjeren u unapređenje zdravstvenog sektora i liječenje teško oboljelih građana, a ne kako je do sada za finansiranje plata preglomaznog javnog sektora, kupovine automobila, službenih putovanja i svega što predstavlja državni izdatak. Rješenje je mijenjati državni Zakon o akcizama i kroz minimalne izmjene dodati da dio ide namjenski u zdravstveni sektor i za liječenje oboljelih. Time ćemo značajno ojačati zdravstveni sektor”, ističe Hadžić.

Posljednja inicijativa da barem dio novca od akciza na duhan zakonski pripadne zdravstvu, odnosno entitetskim fondovima solidarnosti, uključujući i Brčko distrikt, upućen je od strane poslanice Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Aide Baručije. Ona je predložila izdvajanje pet posto iznosa od prikupljenih akciza na duvan i duvanske proizvode, a taj novac trebalo bi da bude namijenjen za liječenje teško bolesne djece. Zbog izostanka političke volje za formiranje parlamentarne većine, ovaj zakon je razmatran na komisiji tek nakon godine dana.

Udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja iz cijele BiH, takođe je, prije par godina tražilo da se dio novca od akciza na duhan, usmjeri na liječenje raka. Od tada pa do danas, dobili su medijsku podršku svih - političara, ministara, premijera, ali ne i dio novca od akciza.

"Naš prijedlog je da se izmjenama zakona o akcizama na duhana ta sredstva koriste za tretman onkoloških pacijenata. Prema našem prijedlogu, akcize od 60 miliona KM na godišnjem nivou predstavljaju samo 8,1 odsto od iznosa akciza koje se prikupe na duhan i duhanske prerađevine. Nažalost nikada od nadležnih nismo dobili bilo kakav odgovor”, istakla je za Buku Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja "Renesansa".

U prethodnim godinama, bilo je više sličnih inicijativa, kao i pokušaja da se izmijeni Zakon o akcizama u smislu da se uvedu dodatne akcize na duvan i alkohol, koje bi bile direktno uplaćivane zdravstvenim fondovima u BiH. Međutim, one nikad nisu dobile saglasnost nadležnih.

Takođe, u državnom parlamentu je bilo zahtjeva da se dobije na uvid gdje se troše sredstva od akciza koje građani uredno plaćaju kroz duhan, alkohol, gorivo, ali je javnost svaki put ostala uskraćena za odgovor.

Ruku na srce, teško je bilo kome iz institucija reći gdje završi novac od akciza na duhan, jer se troši nenamjenski. Naime, on zajedno sa svim ostalim prihodima, a to su PDV, ostale akcize, carina i putarina sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje ide prema Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distrktu Brčko. Dalju raspodjelu tog novca, odnosno šta se njim finansira, određuju  entitetska ministarstva finansija i nadležna služba Distrikta Brčko.

Očigledno je da bh. političarima ovako nejasna slika najviše odgovara. Ako akcize nemaju zakonom propisanu namjenu, onda se potpuno “zakonito” višemilionska sredstva poresnih obveznika mogu trošiti za ispunjavanje raznoraznih fiskalnih potreba vlasti ili punjenje budžetskih rupa.

A zdravstvo, medicinske usluge, pacijenti i uopšte dobrobit onih koji ih plaćaju i ovaj put su daleko od njihovog fokusa interesovanja i djelovanja.

Pokazala je to i više nego jasno korona godina iza nas- svu bahatost, neproduktivnost, neznanje i disfunkcionalnost ljudi čiji je jedina dužnost da se brinu o dobrobiti građana.