Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostigao je vrhunac. Iz mjeseca u mjesec namirnice su sve skuplje, dok su plaće i penzije na istom nivou.

Posljednje u nizu udaraca na budžet građana je poskupljenje hljeba. Provjeravali smo, hoće li, i kada, cijene prestati divljati i ima li rješenja?

Dok sindikalna potrošačka korpa u oba entiteta iznosi oko 2000 KM, plate su duplo, a penzije skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više. Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje hljeba.

“Ako govorimo o standardnoj vekni od 600 grama, ona je od marku otišla na 1,3 ili 1,5, zavisi od proizvođača“, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Zašto cijena pšenice na berzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, niko ne može sa sigurnošću da kaže.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u septembru ove godine za tri odsto su više nego u septembru prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana, za 5 %, i prevoz za skoro 10%.

Aleksa Milojević, ekonomista, ističe da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo a više preraspodjeljivalo.

U udruženjima potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.

“Potrošače kad su u pitanju cijene niko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na nivou države uredi nešto vezano sa PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa čak zašto se ne bi ukinuo“, stava je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.

Dok građani pokušavaju rastegnuti plate i penzije od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavku će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. Ostaje nepoznato šta im još treba da poremećaje i primjete?

(BHRT)