Prema planu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, izgradnja autoceste na Koridoru 5 trebala bi biti okončana 2028. godine. S druge strane, iz Autocesta Federacije su saopćili da je finansijska konstrukcija za izgradnju cijele trase zaokružena te da ne bi trebalo biti većih problema. Pored radova na jugu zemlje, gradnja u centralnom dijelu odvija se prema predviđenoj dinamici.

Trenutno su aktivna radilišta na dijelu između Zenice i Žepča, što što ujedno predstavlja jedan od većih izazova za graditelje. U planu je da se u naredne dvije godine s novih 14 funkcionlanih kilometara spoje ova dva grada. Suočeni s teškim geomorfološkim uvjetima graditelji traže najbolja rješenja.

„Što se tiče objekata, tu nismo nailazili ni na kakve probleme i ti radovi su završeni. S trasom, nažalost, naišli smo na brojne probleme zbog izuzetno kompleksnih morfoloških i geoloških problema, izuzetno veliki usjeci, rješavamo ih“, kaže Muamer Bristrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Aktivno se radi i na izgradnji 5,5 kilometara poddionice Poprikuše – Nemila. Vijaduktima i mostovima spajaju se obale rijeke Bosne, gradi se u brdima, probija se tunel Golubinja.

„Tunel je dug 3.650 metara i imamo još objekata poput mostova i vijadukta čija je dužina 1.200 metara tako da imamo malo dijelova koji se nalaze na običnom nasipu, odnosno, na otvorenoj trasi“, ističe Reuf Kadrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Tunel Golubinja s 3.650 metara bit će drugi najduži na budućoj trasi. Pred turskim građevinarima pod italijanskim nadzorom je novi izazov – kako u zadanim rokovima probiti tunel kroz degradiranu stijensku masu.

„Trenutno je iskopano sa ulazne i izlazne strane približno kilometar tunela i uglavnom je iskop vršen u toj sedimentnoj formaciji, odnosno, subgalvaknim pješarima i šejlovima. Međutim, ponašanje tih stijenskih masa uslijed priliva podzmenih voda prilikom iskopa znanto utječe i devalvira njene fizičke i mehaničke karakteristike“, objašnjava Arnel Musić, nadzorni inženjer za geologiju na tunelu Golubinja.

U planu je da se prema Maglaju i Tešnju kroz dvije dionice Ozimica – Poprikuše i Medakovo – Ozimica grade 34 kilometra. Preduslovi za to bit će stvoreni nakon što bude okončana gradnja poddionice Poprikuše – Nemila.

„Ova poddionica tehnički je zahtjevnija, nije kao ostale na autocesti, spada među zahtjevnije s obzirom na to da ćemo graditi petlju u naselju Donja Golubinja. U sklopu petlje će biti centar za kontrolu prometa kao i naplatno mjesto i odmorište za buduće učesnike u saobraćaju“, dodaje Kadrić.

Trenutno je na trasi Koridora 5c u izgradnji oko 33 kilometra. Uskoro će početi gradnja na novih ugovorenih oko 29 kilometara, a u drugoj polovini ove godine kreće investicijski ciklus za 60,5 kilometara vrijedan 1,95 milijardi maraka. Predviđeni rok za konačno spajanje svih 330 kilometara od Bijače do Svilaja je 2028. godina. Najzahtjevniji dio gradnje tek slijedi, jer probijanje 10 kilometara tunela Prenj trebalo bi trajati šest godina. No, da se poslije dvije decenije gradnje koridora kroz Bosnu i Hercegovinu s Jadranskim morem spoje istočni dio Hrvatske i Mađarska još će se pričekati.

(federalna.ba)