Privreda Bosne i Hercegovine osjetit će posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine na direktan način jer bi moglo doći do smanjenja vanjskotrgovinske razmjene sa tim zemljama, te na indirektan način zbog uvoza energenata.
Kazao je ovo za Fenu Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je istakao i kako, ukoliko dođe do ozbiljnijih sankcija i izolacije Rusije od zemalja EU i prekida platnog prometa, onda i mi možemo očekivati da izgubimo jedno tržište od preko 100 miliona KM.

U strukturi izvoza, kako je kazao, je najviše farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti oko 81 milion KM, i to će ciljano, kako je dodao, najviše pogoditi farmaceutsku industriju, a potom slijedi naš izvoz voća i povrća u Rusiju.

"To je manje od jedan posto od našeg ukupnog izvoza, a kada je riječ o Ukrajini, tu je znatno manji izvoz, svega 9,6 miliona KM i zanemariv je u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. U Ukrajinu također najviše idu farmaceutski proizvodi, a najviše uvozimo drvnih sortimenata (šperploče, iverica), ono što koristimo kao repromaterijal", naveo je Egrlić.

Naglasio je da indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa iz Rusije.

"Trenutno nemamo neke alternative. To može pogoditi našu ekonomiju i uticati na opšti rast cijena. Opšta potražnja će se odraziti na BiH jer, kako vidimo na Londonskoj berzi, nafta je dostigla rekordno visoke cijene, najviše od 2014. godine. Činjenica je da energenti značajno utiču na konačnu cijenu svih proizvoda i ukoliko se nastavi takav rast cijena, mi ćemo imati poskupljenje gotovo svih roba", dodao je Egrlić.

Kada je riječ o tome kako se rusko-ukrajinska kriza reflektira na zemlje koji su glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, kao što su neke članice Evropske unije, Egrlić je rekao da se lično pribojava kompletnog poremećaja u lancima snabdijevanja i rasta cijena općenito.

"Prerađivačka industrija u BiH će raditi za naše kupce i dalje, kako je to bilo i dosad, međutim ulazni parametri i sirovine će vjerovatno poskupiti i nastat će borba za podizanje i balans konačnih cijena. Tu može doći do određenih problema, ali je teško prognozirati i sve ovisi o tome koliko će rusko-ukrajinska kriza trajati", dodao je Egrlić.

Ukoliko se to sve brzo završi, prema njegovim riječima, može se očekivati da dođe do stabilizacije u snabdijevanju i stabilizacije cijena. Međutim, ukoliko kriza potraje i ukoliko se poveća potražnja za različitim robama to će uzrokovati rast cijena, a onda dalje je sve teško prognozirati.

"Ovo je nakon pandemije svojevrsna poruka koliko je važno imati robne rezerve koje adekvatno mogu odgovoriti na ovakvu i druge krize", dodao je Egrlić za Fenu.

(klix.ba)