U narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta.
Iz godine u godinu sve je izraženiji problem nedostaka studenata. Ove godine, očekivano, situacija je najgora.
Tako je u Zenici nakon prvog upisnog roka od planiranih 995 upisano 468 studenata, na Univerzitetu u Tuzli je upisano 1.137 studenata, dok je ostalo slobodno više od 1.000 mjesta.
Najveće interesovanje je bilo za Medicinski, Farmaceutski i Fakultet elektrotehnike, a najmanji za Prirodno-matematički i Filozofski, tačnije, Odsjeke biologije i historije.
Podaci kažu da je u prvom roku na UNSA upisano 3.500 studenata. Inače na UNSA se od 2013. do 2015. na prvi ciklus upisivalo i više od 6.000 studenata, a od 2015. taj je broj skoro upola manji te je 2017. i 2019. godine bilo upisano manje od 4.000 studenata.
Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih malo manje od 1.700 mjesta. Kao i prethodnih godina, za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, srpski jezik i književnost interesovanje studenata skoro i ne postoji.
Iz resornog ministarstva ranije su medijima rekli da su uradili detaljnu analizu stanja u visokom obrazovanju i da slijedi reforma:
– Nakon završetka drugog upisnog roka koji će biti održan u septembru 2022. godine, sumiraćemo sve podatke, nakon kojih ćemo zajedno sa Komisijom za reviziju i Savjetom za visoko obrazovanje usvojiti niz mjera koje će zaštititi nacionalne identitetske discipline, a druge studijske programe restruktuirati, poručuju iz resornog ministarstva.
Ekonomista Faruk Hadžić, kaže da ovakav razvoj događaja ne treba da čuti obzirom da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina, piše Buka.
Za 10 godina zatvaranje pojedinih univerziteta
Segment visokog obrazovanja, naglašava, treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu.
– Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta, jasan je Hadžić.
Dodaje i da ovakvi trendovi nameću potrebu privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada, što može biti problematično sa aspekta reforme studijskih programa, koji bi se trebali prilagođavati za nastavu na engleskom jeziku stavljajući u fokus studente i njihove obrazovne potrebe, a ne potrebe i zahtjeve profesora.
– Izazove koje imamo ne možemo riješiti preko noći, ali trebamo donijeti odluku da se moramo i trebamo mijenjati. Neka znanja i metode pronošenja znanja koja su možda bila bitna prije 20-30-40 godina, jednostavno sada više nisu. Sada je neko novo vrijeme, zajključuje Hadžić.
Visoko obrazovanje izgubilo kredibilitet
Profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan ističe da je pored pada nataliteta i odlaska stanovništva, nesporno i to da je visoko obrazovanje u BiH izgubilo kredibilitet u javnosti i kod mladih ljudi. Bosanski univerziteti, pojašnjava, uglavnom nisu organizovani da se nose sa svjetskim trendovima, a još uvijek se mnoge stvari stavljaju pod tepih i populistički prikazuju uspjehe, ali oni su daleko iza svijeta.
– Svuda u svijetu, univerziteti su povezani sa društvom i privredom. Kod nas su povezani samo onda kada politička vlast treba postaviti upravni odbor, rektora i slično. Ne postoji strategija visokog obrazovanja na nivou države, čak ni na nižim nivoima vlasti. Stihijsko obrazovanje nas je dovelo do paradoksa da veliki broj svršenih studenata ne rade onaj posao za koji su završili fakultet. Sa druge strane, poslodavci se žale da ne mogu dobiti kvalitetan kadar koji traže na biroima, ovdje ne računam na javni sektor koji zapošljava podobne tj. one što su preko noći završili fakultete. Svi ovi faktori uticali su da mladi ljudi razmisle o svojoj budućnosti i da shvate da im je budućnost negdje vani, a ne u svojoj domovini, zaključuje profesor Sabid Zekan.
Nema nas niti na jednoj listi
Da zaokružimo cijelu priču navedimo da Bosna i Hercegovina ne posjeduje nikakve službene podatke o broju njenih studenata u inostranstvu! Ali ilustracije radi navedimo podatak koji je, nedavno, za akademsku 2019/2020. godinu objavila svjetska platforma Erudera za, a koji kaže da je tada više od 15.000 studenata iz BiH otišlo na studije u inostranstvo.
A njihov odlazak ne treba čuditi jer naših univerziteta već godinama nema ni na jednoj rang listi najboljih visokoškolskih ustanova u Evropi ili svijetu.
Tako ih nema ni među 2.000 viskokoškolske ustanove na najnovijoj listi Centra za rangiranje svjetskih univerziteta (CWUR). Ali zato se na ovoj listi nalaze univerziteti iz regije, beogradski je na 346. mjestu, Univerzitet u Ljubljani je 384. mjesto, dok je Zagreb na 517. poziciji. Na spisku se nalaze i visokoškolske ustanove iz Splita, Maribora, Novog Sada, Rijeke, Niša, Kragujevca, Nove Gorušice, Osijeka i Skoplja.
