Pri kupovini odjevnih komada bh. građani sve češće se odlučuju da će to obaviti upravo u prodavnicama polovne odjeće ili “odjeće iz druge ruke”, što se jasno vidi i na osnovu uvoza ove robe, koji iz godine u godinu vrtoglavo raste.

Osim prodavnica širom BiH koje nam ovo potvrđuju, najjasniji pokazatelj su i podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), koji nam ukazuju na sve veći uvoz korištene odjeće.

Naime, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena ova robe u vrijednosti od čak 7,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine vrijednost uvezene robe bila 5,7 miliona KM. Za cijelu 2021. godinu uvezli smo polovnu odjeću u vrijednosti od 7,9 miliona KM, što govori u prilog tome da će ova godina, kao do sada, nadmašiti njenu prethodnu.

Isti podaci nam govore da je u posljednjih deset godina svaka naredna godina bilježila rast u tonama ove uvezene robe, što se odražava i u njenoj vrijednosti.

Tako je, poređenja radi, 2010. godine uvezena ova roba u vrijednosti 4,1 milion KM, dok je ta vrijednost u 2020. godine skočila na 6,4 miliona KM.

Najviše uvozimo korištenu odjeću iz Njemačke, i to u vrijednosti preko tri miliona KM, dok je iza nje Slovačka, a značajan uvoz je bio iz Mađarske, Austrije i Švajcarske.

Povećan uvoz ove odjeće, prema riječima Murise Marić, direktorice Udruženja građana DON iz Prijedora, govori nam da je sve veći broj ovih radnji i sve više ljudi koji se okreću ovakvoj kupovini.

“Kada je našim građanima potreban neki komad odjeće, razmišljaju zašto ga ne bi kupili za manje novca”, kazala je Marićeva za “Nezavisne”, dodavši da je roba koja nam sada dolazi dosta kvalitetnija nego ranije.

Prema njenim riječima, svjedoci smo da ovu robu kupuju svi te da se sada teško može naći osoba koja nikad nije kupila sebi nešto u prodavnicama polovne odjeće.

Sa druge strane, povećan uvoz ove odjeće nam je svakako indikacija da živimo u siromašnom društvu te da smo na ovo i primorani.

“Iako i ova odjeća nije više jeftina kao što je prije bila, ona je opet značajno pristupačnija od one koja se trenutno nalazi na našem tržištu”, zaključuje Marićeva.

Povećana potražnja za ovom odjećom potvrđuje i “second hand” prodavnice koje bilježe sve veću gužvu. Naime, kako su nam kazali, imaju svoje standardne kupce koji dolaze, ne samo da kupuju, nego kao jedan vid terapije.

(Nezavisne novine)

“Oko 95 odsto naših kupaca su naše stalne mušterije. Već znaju kada dolazi nova roba, pa se trude da dođu prvi da za sebe nešto proberu”, kazali su iz jedne “second hand” prodavnice.

Naime, nova roba u ove prodavnice često stiže jednom sedmično, a kupci znaju i koji će to biti dan te gledaju da na taj dan i dođu.

Kako nam je kazala mlada Ivana M., već godinama kupuje u prodavnicama polovne odjeće te dodaje da je primijetila kroz godine veći i bolji izbor, ali u skladu s tim i više cijene.

“Kada šetam sa drugaricama, odemo iz zabave da vidimo kakva je ponuda. Nekad ne nađemo ništa, a ima dana i kada ostanemo da razgledamo i kupujemo satima”, kazala je Ivana.

Prema njenim riječima, kada su joj potrebne obične majice ili džemperi, radije će se odlučiti na ovaj vid kupovine s obzirom na to da je nalazila isti kvalitet robe za duplo manje novca.

“Sada, kako idem godinama, tačno znam šta tražim i znam da procijenim šta je vrijedno novca, a šta ne. Često kupim i za svoje prijatelje i članove porodice, te sam im na taj način srušila predrasude o ovakvim prodavnicama”, kazala je ona.