Bihać bi ponovno mogao postati žarište migrantske krize. Od toga strahuju građani, županijska vlast, ali i lokalna zajednica. Razlog je deportacija migranata iz Hrvatske, dok izostaje odgovarajuća pomoć nadležnih iz Bosne i Hercegovine.

Aprilski minus i proljećnji snijeg ljudima iz Maroka mogu biti atraktivni. Oni koji ne znaju o teškom putu ovog trojca mogli bi pomisliti da se iza osmjeha krije spokoj, no on je daleko jednako koliko i put do Evrope iz koje je Reduan vraćen u kamp Lipa. Na lošem engleskom i uz gestikulaciju dočarava preživljeno.

U Bosnu i Hercegovinu je vraćen, kaže, prije nekoliko dana. A baš nekoliko dana intenzivno traje vraćanje migranata iz Hrvatske na teritoriju Bosne i Hercegovine. Vrlo organizovano, vlasti Hrvatske migrante dopremaju, prvo na granični prelaz, a onda u saradnji sa vlastima Bosne i Hercegovine u kamp Lipa.

Iz dana u dan tako je migranata u Prihvatnom centru Lipa sve više. Prije četiri dana iz Hrvatske je stiglo njih 80, juče 70. danas 20, već sutra se najavljuju novi dolasci. Sutra se očekuje 40 novih migranata u Prihvatnom kampu Lipa.

I tako je broj migranata u Lipi sa prvobitnih 150 od početka ovog procesa do danas porastao na gotovo 500. To su informacije kojima raspolaže novinarka Aida Štilić koja napominje da na niz pitanja o ovom slučaju nema odgovora, navodeći jedno kao posebno važno.

"Da li nam se vraćaju samo migranti koji su iz BiH tek ušli u Hrvatsku ili su to ustvari migranti koji su pokupljeni po evropskim zemljama dovezeni u Hrvatsku, a Hrvatska koja ima sporazum o readmisiji sa BiH ih je lijepo i kulturno i sve po zakonu isporučila BiH", kaže Aida Štilić, novinarka RTV USK.

Koliko migranata će po ovom osnovu biti vraćeno, koja je njihova struktura, odakle dolaze i hoće li biti vraćeni u zemlje iz kojih su ušli u Bosnu i Hercegovinu pitanja su na koja ne odgovaraju precizno ni u Službi za poslove sa strancima. Ono što su dali uglavnom se svodi na – sve je po zakonu i po sporazumu o readmisiji.

"Za svakog stranca za kojeg se utvrdi da je na teritoriju Hrvatske nezakonito ušao iz Bosne i Hercegovine, postoji obaveza prihvata na osnovu potpisanog međunarodnog sporazuma".

Više informacija ne daju ni vlasti u Hrvatskoj. Tamošnji šef diplomatije kaže, zvaničnim kanalima niti je obaviješten niti pitan.

"Prvi put čujem. To je jedno pitanje. Možda bi to bilo pitanje za ministra unutrašnjih poslova, ali ja nisam čuo za to", dodao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.

S druge strane iz hrvatskog MUP-a nešto duži odgovor i prije svega tvrdnja – ne radi se o deportaciji. Potom i pozivanje na međudržavni sporazum potpisan prije šest godina i moguć razlog zbog čega se sve dešava baš sada.

"O problematici primjene bilateralnog sporazuma razgovaralo na sastanku Ministarstva bezbjednosti s posebnim izaslanikom DG Home koji je u februaru održan u Sarajevu te na sastanku Zajedničkog odbora za readmisiju EU – BiH koji je 28. marta godine održan u Bruxellesu gdje je Europska komisija upozorila BiH tijela na obvezu sprovođenja sporazuma".

A poštovanje preuzete obaveze budi ljutnju na terenu. Vlasti Unsko-sanskog kantona kažu o svemu nisu obaviještene niti im se odgovara na otvorena pitanja. Kantonalni MUP ne vrši nadzor nad sprovođenjem migranata, a i lokalne vlasti strahuju od bezbjednosnih rizika.

"Ja razumijem da postupak readmisije mora teći da je to zakonska obaveza da se Bosna i Hercegovina kao država u jednom momentu obavezala na te stvari ali postoje i drugi smještajni centri u Bosni i Hercegovini", kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Pa će zahtjev iz Bihaća biti ravnomjerna raspodjela “tereta”. Pitanje je hoće li taj zahtjev iko htjeti da čuje do konačnog popunjavanja svih kapaciteta u Lipi, centru koji može da primi do 1.500 migranata.

(N1)