Usvajanje Zakona, o povećanju minimalne plate iz prethodne godine, prebačeno je u ovu. Samim tim i Zakon o fiskalizaciji, je na čekanju. Prognoze nisu optimistične, jer očito je da ni 2024. godina, neće biti dovoljna za usvajanje ključnih rješenja.

Iako je Savez samostalnih sindikata na čelu sa Selvedinom Šatorovićem još na početku prethodne godine jasno rekao da neće odustati dok se prvenstveno Zakon o minimalnoj plati ne usvoji na federalnom nivou, do kraja godine obećanja su ostala pusta. Šatorović tvrdi da se nije odustalo, nego samo prolongiralo.

Do kada, nije znao reći.

Drugi modalitet

“Vlada je primijenila jedan drugi modalitet, u smislu trenutno povoljnijeg rješenja za poslodavce. Samim tim i za radnike, u smislu povećanja minimalne plate, gdje je omogućeno da svaki poslodavac podigne platu za 420 KM bez davanja bilo kakvih obaveza”, kaže Šatorović.

Rješenje kao utješna nagrada građanima, ako poslodavci budu željeli, počet će se primjenjivati od januara, i trajat će narednih šest mjeseci. Ekonomisti navode da rješenje nije loše, ali da se niko u ovoj državi ne može osloniti na slobodnu volju poslodavaca. To su pokazala i ranija iskustva.

No, ovim rješenjem moguće je da bi Zakon o minimalcu od hiljadu maraka mogao biti stavljen po strani. A samim tim i Zakon o fiskalizaciji, usko povezan sa prethodnim.

“Da u 2024. neće biti Fiskalnih reformi, odnosno da se sve to prenosi na 2025., potencijalno i 2026., ako se planira da porezna uprava adaptira svoje sisteme za nekih 6 do 12 mjeseci”, ističe Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH.

“Smatram da to nije realna opcija i da ćemo mi startu imati jedan značajan udar na budžete, da će se ugroziti Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.