Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 23.01.2025.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 23.01.2025.(četvrtak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Lepenica Polje br. 1071, od 09:00 do 12:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), na svom prvom ovogodišnjem zasjedanju, usvojila je danas i informaciju Ministarstva zdravstva ZDK-a te Gradskom vijeću Grada Zenica uputila i zahtjev za hitno predlaganje rješenja za regulisanje imovinsko-pravnih odnosa radi omogućavanja normalnog funkcionisanja Javne ustanove Kantonalna bolnica Zenica – potvrdio je premijer tog kantona Nezir Pivić.

Zahtjev je, dodao, već upućen na adresu Gradskog vijeća i Grada Zenica, kao i Skupštine ZDK, koja je osnivač JU KBZ.

Pivić je podvukao kako su ovaj zahtjev sačinili nakon razgovora i iznesenih prijedloga na nedavnom sastanku s gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem, ali i Kasumovićevim sastankom s menadžmentom KBZ-a.

Zahtjev su zvanično, ovoga puta i kao Vlada, uputili s ciljem realizacije najavljenih velikih infrastrukturnih projekata u krugu KBZ-a, odnosno rekonstrukcije postojećih objekata te izgradnje i nove zgrade Kantonalne bolnice Zenica, koja bi trebala imati oko 810 kreveta.

– Vlada ZDK pozvala je Grad Zenicu da se riješi pitanje imovinsko-pravnih odnosa, kako bi se nastavilo s investicijama i projektima koji su započeti ili koje planiramo realizirati unutar kompleksa KBZ-a. Pozvali smo Grad, Gradsko vijeće i gradonačelnika, da se to riješi. Zaključkom smo obavijestili i Skupštinu ZDK o našim namjerama i aktivnostima – kazao je Pivić.

Dodao je da žele konkretno riješiti taj problem, kako ne bi više “u javnosti imali određenih nedoumica i priča, koje zaustavljaju jedan ovako značajan projekat”.

Svi projekti, a pogotovo nova bolnica je, istakao je Pivić, u interesu svih građana tog kantona i šire, a posebno studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici, koji nemaju priliku odrađivati praksu u tom gradu.

Projekti će omogućiti i ugodniji radni ambijent za zaposlenike pa će, dodao je, time i zenička bolnica biti atraktivnija za povratak nekih stručnjaka koji su napustili tu ustanovu, ali i za privlačenje nedostajućeg kvalitetnog medicinskog kadra.

– U svom dopisu, posalali smo i sve dopise koje je KBZ slala prema Gradu Zenica. Smatramo da to pitanje treba riješiti u skladu sa zakonom, s obzirom da je to javni interes. Gradski vijećnici trebaju da razmisle o načinu rješenja ovog pitanja, na način kako su to riješili i sa privatnom klinikom, kojoj su ustupili zemljište unutar KBZ-a za izgradnju objekta. Želimo riješiti i dilemu da, s obzirom da sam nedavno najavio kako smo, za zemljište koje koristi i koje će koristiti, spremni platiti traženih 10.000.000 KM od strane gradonačelnika Kasumovića, da se ne radi o nikakvoj klasičnoj trgovini. To nije moguće ni po zakonu, ali kada budemo znali šta oni žele, mi smo spremni da u okviru „prijateljskog okruženja“ uradimo ili sufinansiramo neki projekat u interesu Grada Zenica – kazao je Pivić, koji je najavio kako žele biti partneri s Gradom Zenica u rješenju pitanja zemljišta za KBZ.

Nakon provedene konkursne procedure, Vlada ZDK danas je potvrdila imenovanje dr. Izudina Kučanovića iz Olova za člana Upravnog odbora Univerzitetsko-kliničkog centra Sarajevo, čiji je jedan od suosnivača i ZDK.

– Usvojili smo i Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije ZDK-a za period 2022-2024. godina.

Poznato je da je Vlada ZDK od početka opredijeljena za borbu protiv korupcije i u tom smo smislu izradili određene registre, a pri kraju je izrada Prijedloga Zakona o prijavljivanju imovine nosilaca javnih fukcija ZDK – kazao je Pivić, koji je, nakon što su ranije izvršili kadrovsko popunjavanje Ureda za borbu protiv korupcije ZDK, sada izdvojili i sredstva za opremenje tog ureda.

U toku je i konkursna procedura za izbor čelnika tog ureda, odnosno sekretara Ureda za borbu protiv korupcije ZDK, na čijem je čelu trenutno, u ulozi vršioca dužnosti, Dževad Fejzić. Cilj je da taj ured profunkcioniše u potpunosti.

– Kao što to uvijek radimo na početku godine, danas smo usvojili i Program rada Vlade ZDK. Ovim smo programom predvidjeli naše ciljeve te smjernice i upute kako realizirati ovaj, jako obiman dokument – kazao je Pivić, koji je napomenuo kako je svako ministarstvo, u okviru svog djelokruga rada, definisalo programske ciljeve te da će pratiti i njihovu realizaciju.

Nezdrav vazduh danas u BiH je u Maglaju, Tuzli i Sarajevu, a u Zenici i Banjoj Luci je nezdrav za osjetljive grupe, objavljeno je na internet stranici Zrak.ekoakcija.

Merenje u 7,00 sati pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Maglaju 170, Tuzli 163 i Sarajevu 162, dok je 145 u Zenici i 114 u Banjoj Luci.

Moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s oboljenjima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali mogli bi početi da osećaju negativan uticaj zagađenja na zdravlje.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju smanjiti bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 opasan po zdravlje.

Porezna uprava Federacije BiH objavila je da je naplata javnih prihoda u prošloj godini imala trend rasta i da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu od januara do decembra 2024. uplatili rekordnih 7.949.633.244 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 8,22 posto.

U strukturi javnih prihoda za 2024. porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 769.719.230 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit u iznosu 668.255.153 KM, porez na promet nepokretnosti i prava u iznosu 97.989.453 KM, te porez na imovinu, nasljeđe i poklon u iznosu 48.274.418 KM.

Također, naplaćeni su zaostali prihodi od ostalih poreza u iznosu 430.197 KM, takse i naknade u iznosu 759.872.120 KM, novčane kazne u iznosu 75.165.760 KM, članarine u iznosu 17.205.900 KM, te ostali javni prihodi u iznosu 4.231.789 KM.

Povećan broj zaposlenih

U periodu januar-decembar 2024. naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 5.508.039.044 KM.

U strukturi doprinosa naplaćeni su doprinosi za PIO/MIO u iznosu 3.066.931.166 KM,
doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 2.188.583.880 KM, te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 252.523.998 KM.

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. decembra 2024. iznosio je 551.452. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih od 31. decembra 2023. taj broj je veći za 7.107.

Na navedeni dan u Federaciji BiH zaposleno je 306.389 ili 55,56 posto muškaraca i 245.063 ili 44,44 posto žena.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. decembra 2024. na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 105.663 fiskalnih uređaja, putem kojih je u 2024. evidentiran ukupan promet u iznosu 68.011.111.999,22 KM.

U odnosu na 31. decembra 2023. broj fiskalnih uređaja je veći za 5.198, a evidentirani promet u 2024. godine je veći u odnosu 2023. za 3.388.124.446,26 KM ili za 5,24 posto više.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.977 fiskalnih uređaja.

Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u 2024. je Općina Ilidža s iznosom od 5.695.252.116,86 KM, što predstavlja više od osam posto učešća u ukupnom prometu čitave Federacije BiH, saopćeno je iz PUFBiH.

Emir Vračo, ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, govori o nabavci opreme, upošljavanju kadra i borbi protiv droge.

U prošloj godini puno više se ulagalo u opremljenost policije nego je to bio slučaj ranijih godina. Šta je razlog tome?

– Po preuzimanju dužnosti ministra unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona 26. oktobra 2023. godine, uvidio sam da je materijalno-tehnička opremljenost naše policije bila na jako niskom nivou, da se u prethodnim godinama malo ulagalo u Upravu policije, ali i da je veliki problem kadrovska popunjenost policijskih službenika. Kad su u pitanju kapitalna ulaganja u prethodnim godinama, vidio sam da se malo ulagalo.

Kapitalna ulaganja

Ubrzo je usvojen i budžet ZDK-a za 2024. godinu, gdje je 73.656.000 KM bilo namijenjeno za MUP ZDK-a kojem je opredjeljeno 12,3 miliona KM više nego prethodne godine. Nedavno je usvojen budžet Ministarstva za 2025. od 91,245 miliona KM. U samo dvije godine povećan je budžet MUP-a ZDK-a za 30 miliona maraka ili 50 posto.

Kapitalna ulaganja u Upravu policije su bila 600.000, potom 800.000, zatim 1,9 miliona KM, da bismo 2024. imali ulaganja u Upravu policije od 2,55 miliona KM. Budžet za 2025. godinu, kad su u pitanju kapitalna ulaganja, koncipiran je na 9,2 miliona KM. Namjeravamo nabaviti tri oklopna vozila, uložiti u zanavljanje naoružanja, nabavku vozila za privođenje, četiri stacionarna radara, nabavku mobilnih radara, laptope za e-policiju, droga-testove te metal-detektore za sve policijske stanice u Kantonu i sjedištu MUP-a. Pored toga, planirali smo nabavku jedinstvene uniforme, za šta će biti opredijeljeno 5,6 miliona KM i nabavku helikoptera preko Civilne zaštite koji će koristiti MUP, a za što je opredijeljeno 7,2 miliona KM. Prilikom obilaska policijskih stanica, razgovarali smo i sa načelnicima općina i gradonačelnicima gradova u ZDK-u, te se ukazala potreba za nabavku helikoptera. To sam prezentovao Vladi i premijeru i dobili smo odobrenje za nabavku.

Plaće policijskih službenika u ZDK-u su među najvišima u FBiH. Nedavno je dogovoreno i novo povećanje?

– Od preuzimanja dužnosti imali smo dva povećanja plaća. Sa ponosom mogu reći da policijski službenici u ZDK-u imaju najveće plaće u Federaciji BiH. Startna plaća bez dana radnog staža je 1.603 KM, a za mlađeg inspektora 2.136 maraka.

Kako ste riješili problem nedostatka kadrova?

– Danas ZDK-u nedostaje 326 policijskih službenika. Od 1.235 sistematizovanih radnih mjesta, imamo popunjeno 909. Trenutno na Policijskoj akademiji u Sarajevu imamo 100 policijskih službenika koji završavaju 24. januara. Željno ih očekujemo. Prije toga smo imali i pet mlađih inspektora koji su se pridružili našim redovima u novembru.

Pokrenuli smo i novi konkurs za prijem 118 policijskih službenika, završili smo kompletna testiranja, a trenutno se obavljaju ljekarski pregledi i paralelno s tim radimo sigurnosne provjere. Imamo obećanja od direktora Policijske akademijre da će naši novi policijski kadeti krenuti na obuku u aprilu.

Prošle godine nabavljena su i nedostajuća vozila za Upravu policije. Šta je još nabavljeno?

– Nabavili smo 18 vozila za Upravu policije, odnosno vozila za privođenje lica, u šta je uloženo 1,15 miliona KM, dva terenska vozila za specijalnu policiju vrijedna 288.000 KM, dva stacionarna radara za 252.000 KM, mobilne radare. Nabavljeni su specijalni dronovi, prvi takve vrste na nivou FBiH, sa optičkim kamerama, sa termalnim kamerama, koji su već donijeli rezultate. Uz pomoć tih dronova, kada je bila vremenska nepogoda, veliki snijeg kad je pao, pronašli smo jedno lice koje je bilo nestalo. Nabavljeno je i 13 HD kamera, koje će biti postavljene na vozila Uprave policije, a koje registruju neregistrovana vozila, koje će nam omogućiti bolji uvid u rad naših policijskih službenika, ali i zaštititi policijske službenike. One će sve vrijeme biti spojene sa Centrom i kada se zaustavi vozilo radi kontrole, imat ćemo uvid u sve, u ponašanje policijskih službenika, ali i građana. S druge strane, zaštitit ćemo naše policijske službenike, jer je evidentno da u posljednje vrijeme imamo sve veći broj napada nesavjesnih građana. Nabavili smo i agregate za alternativno napajanje električnom energijom. Nisam mogao da zamislim da 14 policijskih stanica ZDK-a zajedno sa sjedištem MUP-a nije imalo nijedan agregat. Nabavili smo agregate u sjedištu MUP-a, u Visokom, Brezi, Varešu, a to ćemo proširiti u 2025. godini na ostale općine i gradove našeg kantona.

Prenosive tablice

Pored ovih kapitalnih ulaganja koja sam nabrojao, u fokusu našeg rada i djelovanja je bila borba protiv droge. U 2023. godini imali smo zapljenu droge u ZDK-u u količini od 6,3 kilograma, u 2024. smo imali zapljenu od 28 kilograma. Još jače i još intenzivnije ćemo raditi u 2025. godini.

ZDK je prvi uveo u našoj zemlji oduzimanje vozila od bahatih vozača, višestrukih povratnika u činjenu prekršaja u saobraćaju. Oduzeta vozila se uništavaju ili prodaju. Koliko ovakve akcije daju rezultate?

– Mi smo s tim krenuli od 2015. godine. Od tada do danas je uništeno više od 1.000 vozila. U prošloj godini uništili smo 140 vozila od višestrukih povratnika u činjenju prekršaja u saobraćaju. Na ovaj način šaljemo poruku da želimo vratiti povjerenje u rad policije. Svakodnevno dobijamo pohvale građana za rad naših policijskih službenika. U 2024. održali smo 124 edukacije, kroz koje je prošlo 1.700 naših policijskih službenika. Prvi smo izdali prenosive tablice za naše građane. Taj zakon je stupio na snagu prije pet godina, ali se nikad nije proveo u djelo.

Za ovu akciju nužna je dobra saradnja sa sudovima i tužilaštvom. Koje kontakte ostvarujete i sa drugim institucijama?

– Imamo zaista jako dobru saradnju sa Tužilaštvom ZDK-a, sa Kantonalnim sudom, svim policijskim agencijama u Federaciji BiH. U 2025. godini ćemo obići i druge policijske agencije koje graniče sa našim kantonom. Imamo zaista dobru saradnju i sa Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, čiji profesori vrše razne vidove edukacija za naše policijske službenike.

(oslobodjenje.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Posljednjih dana u javnosti se vode debate oko toga koliko će privreda biti pogođena rastom minimalne neto plate na hiljadu KM, i bruto na 1.744 KM.

Ono što je jasno da neće sve privredne grane biti jednako pogođene. No, isto tako je jasno da velike razlike postoje i u geografskom smislu.

Uzet ćemo za primjer parametar koji se zove profitabilnost zaposlenika. Ovo je mjera koja pokazuje koliko prosječno svaki uposlenik donosi neto dobiti – odnosno profita – vlasniku kompanije, piše Biznisinfo.ba.

Najveći profit po zaposleniku u 2023. godini, posljednoj za koju postoje zvanični podaci, ostvaren je u Zapadnohercegovačkom kantonu – čak 28.139 KM. Ovaj kanton obuhvata gradove Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Posušje. Ovo je za 161 posto više od prosjeka Federacije BiH.

Dakle, u ovom kantonu u prosjeku svaki radnik donosi vlasniku kompanije više od 28 hiljada maraka.

Naravno, i tu postoje razlike između kompanija i ne znači da su sve firme visokoprofitabilne. No, jasno je da će regiji Zapadne Hercegovine biti mnogo lakše izboriti se rastom minimalca nego nekim drugim područjima u FBiH.

Najmanji profit po zaposleniku je ostvaren u Zeničko-dobojskom kantonu od svega 4.085 KM, što je za 62 posto manje od prosjeka FBiH, pa je jasno da će kompanijama u ovom kantonu itekako trebati podrška vlasti kako ne bi došlo do masovnih otpuštanja.

Inače, najviše zaposlenih u privrednim društvima u spomenutoj godini imao je Kanton Sarajevo – 118.247, te je zajedno s Tuzlanskim kantonom koji je imao 71.177 zaposlenika držao udio od 51 posto ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH.

Najmanji broj zaposlenika imali su Posavski kanton 4.234 i Bosansko-podrinjski kanton 4.003.

(fokus.ba)

Član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Mustafa Trakić za Faktor kaže kako je dobro da je Vlada Federacije BiH povukla iz parlamentarne procedure odluku o privremenom finansiranju Federacije BiH jer se do kraja sedmice očekuje od Vlade da usvoji prijedlog budžeta za ovu godine i uputi ga u Parlament FBiH.

– Neka je povučena odluka o privremenom finansiranju FBiH. Odluka o masovnim protestima penzionera nije stavljena van snage. Znači da je na snazi i mi čekamo da vidimo šta će da uradi Federalna vlada. Nadamo se akontativnom povećanju penzija od januara za 4,6 posto – rekao je Trakić.

Premijer Federacije Nermin Nikšić je na nedavno održanoj konferenciji za novinare govorio je o isplati penzija u ovoj godini.

– Nama u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predstoji redovno usklađivanje penzija. To će biti neko minimalno povećanje, ali će biti u skladu sa zakonom. Problem vanrednog usklađivanja leži u činjenici da smo u prošloj godini iz budžeta isplatili 511 miliona KM više za penzije nego što je ubrano u Fond PIO – rekao je Nikšić.

Trakić se osvrnuo na ovu Nikšićevu izjavu.

– Potvrdili su ranije i iz PIO-a da se penzije po posebnom stažu isplaćuju iz poreza, a ne iz doprinosa i po tom pitanju oni nama treba da dođu 500 miliona KM, od velike, male privatizacije, penzije po posebmo stažu. On brani sebe i vladu koju predstavlja. Što se tiče izmjena Zakona o PIO-u, članova 79. i 80. te 140. i 147, dogovoreno je 80 posto toga – kazao nam je Trakić.

Pri Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike fomirana je radna grupa za izmjene Zakona o PIO-u. Penzioneri traže da se ubuduće penzije povećavaju na osnovu rasta prosječne plaće u FBiH i potrošačke korpe, a ne kako je sada slučaj na osnovu rasta bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena.

 (faktor.ba)

U Maglaju je danas održan sastanak na kojem je bilo riječi o izuzetno teškoj situaciji na klizištem ugroženom području u MZ Novi Šeher, naselje Mladoševica, piše maglaj.net. Nakon što je proglašeno stanje prirodne nesreće, mještani iz sedam ugroženih kuća, njih 18 od kojih dvoje djece, evakuisano je na sigurne lokacije. Iako su bili pozvani, sastanku se nisu odazvali predstavnici Federalne uprave CZ kao ni JP Autoceste Federacije BiH, dok su predstavnici firme Cengiz Insaat bili na sastanku, ali ne i na zakazanoj press konferenciji na kojoj su govorili Maid Suljaković, načelnik općine, Aida Bašić, predsjedavajuća Općinskog vijeća te Adnan Šabani, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije ZDK, ujedno i komandant Kantonalnog štaba CZ.

„Mislim da ovo nije klasična prirodna nepogoda, mislim da će se uskoro i znati ko je uzrokovao klizište. Vjerujem i u sudski epilog ili ukoliko budu i neka kompromisna rješenja. Naknade štete će biti na privatnim i na državnim objektima, na samoj putnoj infrastrukturi. Nijedna dozvola nije izdana za odlaganje inertnog materijala ni od općine Maglaj ni od ZDK. Možemo reći da je to jedna divlja deponija građevinskog materijala. Sreća je da se na ovom području nije ponovilo ono što se desilo u Jablanici“, kazao je na press konferenciji Andan Šabani, komandant Kantonalnog štaba CZ. Od općine Maglaj firma Cengiz nije tražila nikakvu saglasnost kao ni od ZDK, niti je općina upoznata sa odlaganjem internog otpada niti je izdala bilo kakvu saglasnost za odlaganje, rečeno je na press konferenciji. „Kako su nam na sastanku prenijeli predstavnici firme Cengiz jedini dokument koji oni imaju jeste sporazum izmedju vlasnika zemljišta i firme da oni odlažu otpad na njihovo zemljište“, pojasnio je načelnik Suljaković.

Čeka se mišljenje stručnjaka Federalnog zavoda za geologiju

Procjene govore da je klizištem ugroženo 50 hekatara, radi se o klizištu koje je pokrenuto još 2014.godine, koje se označeno kao crvena zona i na kojem nije dozvoljena nikakva gradnja, iako je bilo zahtjeva. Od prvih dana sve nadležne općinske službe su na terenu, kao i raspoloživa mehanizacija, a pozvane su i druge institucije koje su nadležne i koje mogu pomoći konkretno na terenu. Na terenu su i stručnjaci Federalnog zavoda za geologiju kao i stručni tim općine Maglaj. Nakon što se uradi detaljna analiza od strane stručnih osoba, geologa, tek tada će se pristupiti sanacionim radovima. „Za štetu koja je nastala na infrastrukturi i kućama svakako ćemo u narednom periodu tražiti krivca“, kazao je na press konferenciji načelnik općine Maglaj Maid Suljaković i dodao da je izažena spremnost firme Cengiz da na lice mjesta pošlje svoju mehanizaciju i ljudstvu. „Ne želimo da radimo nešto što nije planski, što nije u skladu sa zakonskim normama i ne predlažemo ni firmi Cengiz da ulazi na ovo područje, da ne ugrožava ni svoje ljudstvo ni mehanizaciju. Odlaganje inertnog otpada trebao je da kontroliše nadzor JP Autoceste Federacije BiH i naravno spriječi. Nakon što se sve ovo desilo nadzorni organ je naložio firmi Cengiz da sav inertni otpad ukloni sa ovog područja, što će, siguran sam, potrajati i nekoliko mjeseci“.

Aida Bašić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Maglaj, kazala je da je održani sastanak rezultirao definisanjem koraka koji predstoje u narednom periodu. „Nadamo se da će se ovo što prije okončati i da će se nastale štete uskoro sanirati“, naglasila je predsjedavajuća Bašić.

Prema riječima ministra Šabanija, sve mjere koje su trebale biti poduzete, poduzete su. „Najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava. Vlada ZDK je uz Maglaj i uz građane, a šteta će se naknadno utvrditi i nadoknaditi. Moramo pričekati da se tlo stabilizuje i da se može prići sanacionim radovima. Vremenski uslovi ne idu u prilog stanju na terenu, a važno je da se radi stalni nadzor. Pohvalio bi nadležne u općini Maglaj na poduzetim koracima na spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara“, rekao je ministar Adnan Šabani.

Na širem području koje je ugroženo klizište i danas je mehanizacija radila na odvodnji vode do Mladoševićke rijeke, a sve druge vrste radova neće se izvoditi do konačnog stava geologa. Naglašeno je takođe da postoje sredstva i u budžetu ZDK namjenjena za plaćanje smještaja za porodice koje su morale biti evakuisane.

(maglaj.net)