Svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja. Od svog osnivanja na Prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava je imala za cilj stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaklo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO), navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ove godine je to pod jedinstvenim sloganom "Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve".

Podjednaki uvjeti

COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je utjecaj bio najveći na zajednice koje su već bile ranjive. Te su grupe izloženije bolesti, manje je vjerovatno da će imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije će imati negativne posljedice kao rezultat mjera provedenih za suzbijanje pandemije. Te nejednakosti nisu nove. Iako je svijet vidio poboljšanja u prosječnom nivou zdravlja i očekivanog života i smanjenja prerane smrtnosti, ovi dobici nisu podijeljeni na jednak način među različitim dijelovima društva unutar i među državama. Razlike se uočavaju i u svakom životnom dobu, od ranih godina do kraja života.

To nije samo nepravedno, već je i moguće spriječiti. Zbog toga zdravstveni stručnjaci širom Planete pozivaju vlasti na svim nivoima da osiguraju da svi imaju životne i radne uvjete koji pogoduju dobrom zdravlju. U isto vrijeme, apeliramo na lidere da nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im trebaju.

Dokazi su jasni: pružanje podjednako dobrog života i djevojčicama i dječacima i rješavanje zdravlja kroz životni put presudno je za dobrobit, razvoj, održivost i otpornost današnjeg društva i budućih generacija. Tokom proteklih 50 godina ovo je izbacilo na vidjelo važne zdravstvene probleme kao što su mentalno zdravlje, briga o majkama i djeci i klimatske promene. Proslavu obilježavaju aktivnosti koje prelaze i sam dan i služi kao prilika da se svjetska pažnja usredotoči na ove važne aspekte globalnog zdravlja, kažu u INZ-u.

Pandemija COVID-19 potkopala je zdravstvene pomake, gurnula više ljudi u siromaštvo i nesigurnost hrane i pojačala rodne, socijalne i zdravstvene nejednakosti. Kampanja ističe ustavni princip SZO-a (WHO) da je "uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez razlike rase, vjere, političkog uvjerenja, ekonomskog ili socijalnog stanja."

Činjenice i brojke

Po prvi put u 20 godina, predviđa se porast globalnog nivoa siromaštva i ometanje napretka ka ciljevima održivog razvoja. Do 60% ljudi koji žive u nekim zemljama nema pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama.  Više od milijarde ljudi koji žive u neformalnim naseljima ili sirotinjskim četvrtima suočeni su sa povećanim izazovima u sprečavanju zaraze i prenosa koronavirusa.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Plasiranje proizvoda za jedno tržište boljeg ili lošijeg kvaliteta u odnosu na drugo još uvijek je prisutno.

Nova analize za zemlje EU je pokazala da je na primjer, jogurt Danone Activia Nature koji se prodaje u Hrvatskoj najmanje kremast u poređenju s proizvodima koji se prodaju pod istim imenom u drugim EU državama.

S druge strane, Fanta koju kupujemo u domaćim trgovinama ima izrazito narandžastu boju, puno izraženiju od Fanti iz drugih država, dok je Jacobs kafa 3 u 1 intenzivnijeg ukusa, prenose hrvatski mediji.

Evropska komisija naručila je još jedno istraživanje o prehrambenim proizvodima koji se prodaju pod istom markom i u istoj ili sličnoj ambalaži u različitim državama članicama nakon pritužbi, i kasnije dokazivanja, da isti proizvodi imaju drugačiji sastav i drugačiji ukus, no ovoga su puta sproveli senzorne tekstove u kojima su degustatori, njih desetak, ocjenjivali ukus, boju, miris te teksturu proizvoda te ih grupisali po sličnosti a da nisu znali da postoje razlike u sastavu.

U tu su svrhu 16 država, a Hrvatska je jedna od njih, pozvali da predlože proizvode za koje je utvrđeno da postoje razlike u sastavu za testiranja. Za 10 od 20 proizvoda razlike u svojstvima bile su uočljive u nacionalnim verzijama i korespondirale su s razlikom u sastavu. Kao što je bio slučaj u prvom istraživanju, razlike u domaćim varijantama nisu pokazivale geografski trend i ne postoje razlike između “zapada” i “istoka” Evrope jer se osobine koje odskaču od većine – kao slatkoća – mogu pronaći na obje strane EU tržišta.

Kod Coca-Cole najveće su razlike pronađene u onima iz Poljske i Letonije, najveće su razlike u slatkoći, s tim da je poljska Coca-Cola najslađa, a letonska najmanje slatka. Hrvatske je grupisana s ostalim uzorcima, a prve asocijacije na ukus su slatko, kiselo i gazirano. Pepsi Cola iz Hrvatske je nešto manje slatka od ostalih i manje intenzivnog ukusa.

Degustatori su podijelili i Milka Choco Cookies iz raznih država u dvije grupe s većim razlikama. Njemački kolačići su najmanje hrskavi, slovenački i hrvatski su srednje, dok su belgijski i letonski najhrskaviji. Kod hrvatskog su pak degustatori primijetili najmanje kiselosti od svih. Kod praška za puding od čokolade dr. Oetker proizvod s hrvatskih polica nije se znatnije razlikovao od drugih, a kod Fante je situacija drugačija – hrvatska je odmah upala u oko intenzivnom narandžastom bojom.

Tonovi napitka jako se razlikuju: od blažih žutih u Bugarskoj, Italiji, Belgiji, Danskoj do narandžastih u Češkoj, Poljskoj te posebno u Hrvatskoj. Uprkos vizualnoj razlici, nije bilo velike razlike u slatkoći.

Instant-kava Jacobs Original / Classic 3 u 1 koja se prodaje u Hrvatskoj po sastavu je jednaka onoj estonskoj ili mađarskoj, dok se od njemačke razlikuje dodatkom laktoze i stabilizatora E340 i E452. Njemački proizvod najmanje je intenzivan, dok se pak hrvatski nalazi na vrhu po toj osobini i ima izrazito jak ukus.

Proizvođači su dali svoj komentar na rezultate istraživanja. Danone je objasnio da je zapravo riječ o dva proizvoda, iako to nije navedeno, koja se razlikuju u pripravljanju, dok je Coca-Cola takođe primijetila da razlike dolaze zbog sastava i da nema govora o dvostrukom kvalitetu.

(Fokus)

Iako je Bosna i Hercegovina do danas trebalo da izvrši testiranja peradi na Newcastle oboljenje i aviarnu influencu, te da o nalazima obavijesti Evropsku uniju, taj rok je prolongiran jer institucije koje su bile nadležne da za taj posao to nisu odradile.

Naime, kako kažu bh. peradari, EU je izašla u susret BiH, jer da nije prolongirala rok, odobreni bh. izvoznici industrijskih jaja i svježeg pilećeg mesa i prerađevina, uključujući "Agreks", "Brovis", "Madi", "Ovako" i "Perutninu Ptuj", ostali bi bez teško stečenih dozvola za izvoz u EU.

Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara/živinara BiH, za "Nezavisne" ističe da još nije ispunjen uslov prema Evropskoj uniji,  odnosno da nisu urađena potrebna testiranja peradi u BiH, koja se sprovede jednom godišnje.

"Nađeno je neko kompromisno rješenje gdje je produžen rok za dostavu testiranja. Tako je Evropa napravila ustupak BiH", ističe Jabandžić i dodaje da  Savjet ministra BiH trenutno radi na sistemskom rješavanju.

"Testiranje na bolesti je trebalo da izvrši Veterinarski fakultet u Sarajevu i Veterinarski institut Republike Srpske 'Vaso Butozan', ali budući da to nisu uradili, vjerovatno će se dodijeliti neke nove referentne laboratorije", dodaje Jabandžić.

Kako kaže, problem je nastao jer nisu obezbijeđena sredstva koja je trebao da budu uplaćena tim institucijama kako bi sprovele testiranje.

 "Ono što je jako bitno jeste da imamo informacije da neće doći do obustave izvoza piletine i svježih konzumnih jaja na tržište EU", kazao je Jabandžić.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, kazao je za "Nezavisne" da su dobili potvrdu od nadležnih institucija da neće doći do obustave izvoza industrijskih jaja i pilećeg mesa i prerađevina.

"Upozoravali smo naše vlasti na neophodnost ispunjavanja svih propisanih uslova koji su im zadati. Dobili smo potvrdu od nadležnih da će institucije uraditi ono što je od njih zahtijevano i da izvoz u EU neće biti obustavljen", kazao je Miličić. Prema njegovim riječima, do problema je došlo jer nisu precizno bile definisane nadležnosti i obaveze nosioca testiranja.

"Veterinarski ured BiH identifikovao je Veterinarski fakultet u Sarajevu i Veterinarski institut Republike Srpske kao institucije sertifikovane za sprovođenje testiranja, ali nije dogovorio uslove pod kojima bi se takvo testiranje sprovodilo i tu je došlo do zastoja. Rekao bih da je to tipičan primjer bh. organizacije, jer su se obaveze prebacivale sa jednih na druge", kazao je Miličić.

Dodaje da su dobili uvjerenje od Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, da će iznaći rješenje da peradari u BiH više ne dolaze u ovakve situacije. Kako kaže, da se nije desio ovakav scenario da je prolongiran rok za potrebna testiranja, BiH bi doživjela ogromnu štetu.

"Prije svega to bi bio fijasko institucija, odnosno da organi vlasti prokockaju teški rad svih naših firmi. Mogla se i izgubiti prilika da naši proizvođači budu prisutni na tržištu EU", zaključio je Miličić.

(N.N.)

Dezinformacije su “endemski i sveprisutni” dio politike na Zapadnom Balkanu- Dezinformacije su “endemski i sveprisutni” dio politike na Zapadnom Balkanu, navodi se analizi Odjela za vanjske poslove Evropskog parlamenta “Mapiranje lažnih vijesti i dezinformacija na Zapadnom Balkanu i utvrđivanje načina za efikasnu borbu protiv njih” za period od 2018. do 2020. godine.

Kao tri ključna izazova sa kojima se zbog širenja dezinformacija susreću zemlje Zapadnog Balkana tiču se vanjskog uticaja o širenju dezinformacija o kredibilitetu Evropske unije, kao i širenju dezinformacija koje su povezane s pandemijom koronavirusa, te uticaju dezinformacija na izborima i referendumima. Analiza je pokazala da su dezinformacije simptom socijalnog i političkog poremećaja zbog čega bi se Evropska unija trebala fokusirati na jačanje kvaliteta demokratije i upravljanja na Zapadnom Balkanu.

U dijelu koji se odnosi na BiH, navodi se da se medijska scena te zemlje odražava na već složenu, ustavnu strukturu zemlje čija je publika podijeljenja između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kao i da su u toj zemlji privatni vlasnici medija u bliskim odnosima sa političkim vođama zbog čega je teško govoriti o medijskoj sceni koja je odvojena od politike.

U analizi se navodi da dezinformacije potencijalno mogu pogoršati postojeće unutrašnje, regionalne i međunarodne sukobe u toj zemlji, kao i da u BiH dominiraju dezinformacije koje se plasiraju iz srbijanskih medija, a koje su često podržane od dezinformacijskih mreža iz Rusije i čiji je fokus na ksenofobiji, piše u analizi. U toj zemlji se, kako se navodi, u velikoj mjeri nastoji diskreditirati Evropska unija.

Iako u BiH postoje mediji koji se na različite načine bave dezinformacijama, njih je, kako se navodi u analizi, veoma malo. Većina dezinformacija potiče s manjih online portala i periodičnih publikacija kao što su portali Novi Horizonti i Cazin Danas, dok je značajnu ulogu u širenju dezinformacija, kako piše u analizi, odigralo i mnoštvo Facebook stranica.

Kada je riječ o dezinformacijama o koronavirusu i posebnim interesom o stavovima o tom virusu iz Kine, najviše takvih dezinformacija se našlo u medijima iz Republike Srpske, piše u analizi. Tako se naprimjer navodi da su Nezavisne novine prenijele pogrešne informacije o mutaciji koronavirusa u Kini, kao i da je portal Iskra izvještavao o tome da kineski lideri smatraju da je koronavirus dio hibridnog rata koji protiv te zemlje vode Sjedinjene Američke Države.

Bliske veze između Republike Srpske i Srbije znače da medijski narativi iz Srbije lako i često prelaze granicu s bh. entitetom Republika Srpska i obrnuto, a u analizi se navodi da se to jednako odnosi i na dezinformacije kao i na bilo koju drugu vrstu posredovanog diskursa.

U analizi se tako navode i primjeri dezinformacija o uticaju izvještavanja ruskog Sputnika koji je širio dezinformacije tokom predsjedničkih izbora u BiH 2018. godine. Glavno sjedište tog medija za zemlje Zapadnog Balkana je u Beogradu, a u analizi piše da je je taj medij potpomognut mrežom proruskih web portala i grupa na društvenim mrežama iz Srbije i Republike Srpske.

U analizi se, između ostalog, navode i primjeri medijskog izvještavanja koje je poticalo širenje ksenofobije prema srpskom stanovništvu, a tiče se izvještavanja o tome da je bošnjačka vojska spremala zalihe oružja i da su muslimani prekopavali grobove Srba.

Za vođenje takvih medijskih kampanja i širenje dezinformacija se, kako je istaknuto u analizi, ne može utvrditi da su bile koordinirane izvan BiH.

Kao jedan od globalnih načina protiv širenja dezinformacija navodi se edukacija javnosti i podizanje nivoa medijske i informacijske pismenosti kroz razne projekte poput regionalnog projekta “Mediji za građane – građani za medije” koje u BiH provodi Mediacentar Sarajevo. U cilju sprečavanja širenja dezinformacija također se preporučuje i provođenje inicijativa i pružanje pomoći medijima i novinarima sa kojima je, između ostalog, potrebno pokušati riješiti problem koji se tiče medijskih izvora. Kao dobar primjer projekta koji se, između ostalog, odnosi na sprečavanje širenja dezinformacija o koronavirusu navoden je projekat Albany Associatesa koji se provodi u BiH i Crnoj Gori.

(Izvor: European Parliament)

Obavještavamo Vas da će dana 01.04.2021 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:00 h do 16:00 h  na trafo području: Kiseljak, Izletište Kiseljak, Karadaglije, Karadaglije Alispahići, Repetitor Karadaglije , Koprivci.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA:   U slučaju loših vremenskih uslova kiša,snijeg itd. radovi se odgađaju.

 Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će na “Bilinom polju” u Zenici od 18 sati igrati prijateljski meč sa selekcijom Kostarike.

Selektor reprezentacije Ivaylo Petev ranije je izjavio kako će danas dati šansu svim igračima koje je pozvao kako bi ih bolje upoznao na terenu i znao koliko na koga od njih može računati u budućim utakmicama.

Biće to prvi međusobni susret ovih selekcija, a sudiće ga Slovenac Nejc Kajtazovič. Pomagaće mu zemljaci Manuel Vidali i Tomislav Pospeh, dok je četvrti sudija Luka Bilbija iz naše zemlje, naveli su iz Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH.

Bh. fudbaleri su u srijedu remijem 2:2 u Helsinkiju protiv Finske otvorili nadmetanje u grupi D kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru. Pred izabranicima Ivayla Peteva 31. marta je novi veliki izazov u kvalifikacijama, kada će na stadionu Grbavica u Sarajevu ugostiti Francusku.

Veliki broj građana Bosne i Hercegovine iskoristio je i ovaj vikend za obavljanje procesa imunizacije u susednoj Srbiji, a u ranim jutarnjim satima, prema izvještaju BIHAMK-a, zabilježena je pojačana frekvencija automobila na graničnim prelazima sa Srbijom, pišu sarajevski mediji jutros.

Ispred Hale 3 Beogradskog sajma, gdje građani mogu da se vakcinišu bez najave, nalazi se veliki broj građana BiH koji su, zbog, kako se navodi, neadekvatnog odgovora vlasti na problem nabavke vakcina, odlučili da iskoriste mogućnost besplatne imunizacije u Srbiji, piše Klix.

Za ulazak u Srbiju u ovom trenutku potreban je samo važeći pasoš BiH, dok negativan PCR test nadležni organi u Srbiji trenutno ne traže.

Za vakcinaciju nije potrebno ljekarsko uvjerenje, a proces vakcinacije uključujući i administrativnu proceduru traje u prosjeku oko dvadeset minuta.

Sljedeće sedmice bi trebala početi distribucija vakcina kompanija Pfizer i AstraZeneca prema kantonima. Poznato je koliko će svaki kanton dobiti vakcina i ko će njima biti vakcinisan.

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine su napomenuli da se raspodjela svih vakcina vrši prema unaprijed utvrđenom planu. To se odnosi na vakcine nabavljene mehanizmom COVAX, donirane vakcine ili vakcine koje će eventualno direktno nabaviti ovaj entitet.

Podsjetili su da se vakcine proizvođača Pfizer i AstraZeneca, 49.800 doza dobijenih preko COVAX-a, trenutno nalaze u skladištu ovog zavoda u Mostaru.

FBiH je dobila 15.210 doza Pfizerove vakcine i 17.100 doza AstraZenecine vakcine.

Pfizerove vakcine će biti raspoređene na sljedeći način:

Unsko-sanski kanton će dobiti 762 doze;

Posavski kanton će dobiti 156 doza;

Tuzlanski kanton će dobiti 1.524 doze;

Zeničko-dobojski kanton će dobiti 1.140 doza;

Bosanskopodrinjski kanton će dobiti 84 doze;

Srednjobosanski kanton će dobiti 762 doze;

Hercegovačko-neretvanski kanton će dobiti 840 doza;

Zapadnohercegovački kanton će dobiti 300 doza;

Kanton Sarajevo će dobiti 1.596 doza i

Kanton 10 će dobiti 378 doza.

AstraZenecine vakcine će biti raspoređeno na sljedeći način:

Unsko-sanski kanton će dobiti 1.170 doza;

Posavski kanton će dobiti 340 doza;

Tuzlanski kanton će dobiti 3.420 doza;

Zeničko-dobojski kanton će dobiti 2.560 doza;

Bosanskopodrinjski kanton će dobiti 170 doza;

Srednjobosanski kanton će dobiti 1.710 doza;

Hercegovačko-neretvanski kanton će dobiti 1.880 doza;

Zapadnohercegovački kanton će dobiti 680 doza;

Kanton Sarajevo će dobiti 3.590 doza i

Kanton 10 će dobiti 850 doza.

Ukazali su na to da Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine mora odobriti njihovo korištenje.

Kako saznaje naš portal, Pfizerova vakcina bi trebala biti odobrena već u ponedjeljak, 29. marta, a izgledno je da će dan poslije početi raspodjela doza ove vakcine.

Također 29. marta ili dan poslije, kako saznajemo, bi trebala biti odobrena i AstraZenecina vakcina.

U zavodu su naglasili da će one biti namijenjene vakcinisanju prioritetnih kategorija stanovništva.

Radnici u zdravstvu će biti prvi vakcinisani, a zatim štićenici i uposlenici socijalnih ustanova – domova za starije osobe, osobe starije od 60 godina, hronični bolesnici i osobe koje rade u značajnim javnim službama.

(klix.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 28.03.2021.(nedjelja) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Doboj Jug
Trafo područje Matuzići Plac br.9005, od 09:00 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.