Osim ljudi čimpanze su jedini primati za koje se zna da su sposobni udružiti se protiv susjeda sa smrtnim posljedicama no stručnjaci su se razilazili oko razloga takvog ponašanja.
Jedno je tumačenje bilo da ljudske aktivnosti uključujući uništavanje njihovih prirodnih staništa i davanje hrane dovode do porasta njihove agresije.
Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Nature stopa ubojstava u različitim populacijama čimpanza odražava brojčano stanje te zajednice i broj mužjaka te gustoću naseljenosti.
Znanstvenici su obradili podatke prikupljene u 18 različitih zajednica čimpanza u kojima je zabilježeno 152 ubojstva.
Čimpanze žive u dobro uređenim zajednicama i mužjaci čuvaju vanjske granice teritorija svake zajednice. Upravo su pogranična područja ona u kojima dolazi do izrazito nasilnih sukoba posebno ako čuvari sretnu usamljenog mužjaka iz susjedne zajednice.
Stopa ubojstava ovisila je o broju mužjaka u svakoj pojedinoj zajednici i gustoći naseljenosti nekog područja.
Radi se o prirodnoj selekciji, kažu znanstvenici. Ubijanje suparnika povećavalo je izglede mužjaka za hranu i teritorij i što je ključno ubojstva su bila to češća što je broj zajednica bio većina istom teritoriju. Utvrđeno je i da je broj mužjaka koji su istodobno
obilazili granice utjecao na broj ubojstava jer što je njihov broj bio veći to su bili i veći njihovi izgledi za preživljavanje u pograničnim sukobima.
"Radi se o prirodnom ponašanju a ne nečemu što smo mi izazvali", objasnila je biologinja Susanne Shultz sa sveučilišta u Manchesteru, prenosi BBC.
(Fena) ib
{fcomment}