Na vrhuncu svoje moći, Huntovo bogatstvo procijenjeno je na 16 milijardi dolara. Posjedovao je osam miliona hektara naftnih polja u Libiji, farme pune stoke i punokrvnih konja za utrke te nekretnine diljem svijeta.

Libijski diktator Moamer Gadafi, koji je došao na vlast 1969. godine, do 1973., oduzeo je Huntu nafta polja nacionaliziravši ih. Nakon gubitaka u Libiji, Bunker Hunt želio je sigurnu investiciju - počeo je ulagati u srebro i u jednom trenutku kupio je više od polovice svjetske ponude srebra.

A onda je došao takozvani 'srebrni četvrtak' - dan 1980. godine - kada se cijena tog plemenitog metala na berzi srozala na petinu od prethodne vrijednosti. Bunker je, zajedno sa svojom braćom, Williamom Herbertom i Lamarom, u tom trenutno posjedovao toliko srebra da bi njegovom rasprodajom još više srozao cijenu.

Ubrzo je pala i cijena nafte, a i njegov posao s nekretninama i šećerom je patio. Parnice, stečajni postupci, veliki krediti, porezi i regulatorne kazne pojele su do 1988. godine Huntovo bogatstvo.

Dok se njegovo carstvo urušavalo, citiran je kako je uzdišući rekao: "Milijarda dolara nije ono što je nekad bila".

Njegov brat pristao je platiti 90 miliona dolara poreza tokom 15 godina i još 10 miliona kazni.

Godine 1989. Hunt je iz osobnog bankrota izašao sa samo pet miliona dolara i golemim dugovima.

Unatoč tome, njegovi su odvjetnici uspjeli zaštititi njegovu zakladu koju je osnovao s obitelji pa je nekadašnji milijarder bio daleko od siromaštva kad je kročio u duboku starost, ali i daleko od raskoša i izobilja u kojem je živio do velikog sunovrata. 2001. godine kupio je konje za utrku vrijedne 2,5 miliona dolara.

Hunt je sa svojom suprugom Caroline i četvero djece proživio posljednje godine života u relativno skromnoj kući u Dallasu. Kad je obolio od Alzheimerove bolesti smješten je u dom, gdje je i umro, prenosi Jutarnji.hr.

(Fena) mb

{fcomment}