Da li zbog toga što Prvog aprila ne obilježavamo godišnjicu nijednog tragičnog događaja ili zato što smo jednostavno skloni da ne pamtimo dobro, tek, tačnih podataka o porijeklu Prvog aprila nema.
Legenda kaže − a legendama nekada treba vjerovati − da su Francuzi, u nekim oblastima, u srednjem vijeku, Novu godinu slavili nedelju dana: fešta bi počinjala 25. marta a završavala se 1. aprila. Međutim, 1582. usvojen je Gregorijanski kalendar, po kom se Nova godina slavi 1. januara. Očekivano za vreme bez komunikacija kakve danas poznajemo, ova vijest nije na vrijeme stigla do svih dijelova Francuske, pa je bilo i onih koji su Novu godinu i dalje dočekivali Prvog aprila.
Praznik je nastao tako što su oni obavješteniji ismijavali ove druge.
Takođe, tradicija Dana šale postoji i na istoku. Naime, Iranci se jedni sa drugima šale trinaestog dana Persijske nove godine, koji “pada” 1. ili 2. aprila. Ovaj praznik uspostavljen je još 536. godine p.n.e, zove se “Sizdah Bedar” i najstarija je tradicija šale od onih koje danas poznajemo. Zbog toga se vjeruje da Prvi april ima svoje korijene i u ovoj tradiciji.
ZANIMLJIVE PRVOAPRILSKE TRADICIJE U SVIJETU
Jedna od najpoznatijih šala, rasprostanjenih u Francuskoj i na francuskim govornim područijima Švajcarske i Kanade jeste “Aprilska riba”. Ideja je sljedeća: ljudi jedni drugima lijepe na leđa papirne ribe. Naravno, tako da žrtva to ne primijeti. Ovaj običaj postoji i u nekim dijelovima Italije, kao i u belgijskoj pokrajini Antverpen.
Odmah u komšiluku, u flamanskom dijelu Belgije, tradicija je da djeca na današnji dan zaključavaju svoje roditelje ili nastavnike i puštaju ih samo u zamjenu za slatkiše.
Dok je u Koreji na vlasti bila dinastija Joseon (juli 1392 – oktobar 1897) kraljevskoj porodici i dvorjanima bilo je dozvoljeno da lažu i varaju jedni drugije, bez obzira na hijerarhiju, prvog snježnog dana u godini. Oni bi snijegom punili činije, a potom ga prosipali na žrtvu, pod lažnim izgovorima. Žrtva je, kao gubitnik u igri, morala da ispuni želju onoga ko je snijeg “poslao”. Međutim, smatra se da ovdje “podvale” nisu namjerno planirane, već su bile bezopasne i često su bile vid dobročinstva prema dvorjanima.
U Poljskoj je Prvi april takođe rezervisan za viceve, šale i prevare, na koje su osim stanovništva spremni i mediji, koji ponekad i sarađuju, kako bi informacije bile što “kredibilnije”. Ozbiljne aktivnosti obično se izbjegavaju. Ovo ubjeđenje je toliko jako da je datum antiturskog saveza sa Leopoldom 1863, potpisan 1. aprila, promjenjen na 31. mart.
Tradicionalna šala u Švedskoj, na “Dan glupaka”, je da zamolite nekoga da isporuči zapečaćenu poruku, tražeći pomoć neke vrste. Međutim, u koverti se nalazi poruka: “Ne smij se i ne smješi se, lovi glupaka još jedan kilometar”.
NAJBOLJE SVJETSKE PRVOAPRILSKE ŠALE
Već smo rekli da se i mediji sve češće uključuju u Prvoaprilske šale. Evo dva najzanimljivija primjera kako su nas svjetski mediji “nasamarili”.
Prvog aprila 1957. godine BBC-jev news shou “Panorama” najavio je da će, zahvaljujući veoma blagoj zimi i otklanjanju štetočine žiške, švajcarski farmeri moći da do kraja sprovedu berbu špageta sa drveća.
Istog dana 1992. godine, američki “Narodni radio” objavio je, u emisiji “Razgovor nacije”, da će se nekadašnji američki predsjednik Ričard Nikson ponovo kandidovati za šefa te države. Navodno, slogan njegove nove kampanje trebalo je da bude: “Nisam uradio ništa loše, niti ću”.
