1497. - Vasco da Gama prošao je ušće Velike riblje rijeke i krenuo u Evropljanima dotad nepoznate vode.
1485. - Rođena je španska princeza Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija Osmog. Njihov razvod 1533. bez dozvole pape izazvao je englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.
1653. - Oliver Cromwell postao prvi Lord Protektor Commonewaltha Engleske, Škotske i Irske, odnosno Protektorata.
1687. - Umro je engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrijednosti, koji je, prema mišljenju Karla Marksa, postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrijednost robe - prema njegovoj terminologiji - njenu prirodnu cijenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Za razliku od merkantilista, mada je bio pod njihovim uticajem, tražio je osnovicu privrednih pojava u proizvodnji. Djela: "Traktat o porezima i dažbinama", "Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".
1773. - Pod vodstvom Samuela Adamsa započela Bostonska čajanka, tijekom koje su Amerikanci pobacali sav čaj s britanskih brodova u bostonskoj luci.
1775. - Rođena je engleska spisateljica Džejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana - protkanih humorom i blagom ironijom - jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani "Razbor i osjećanje", "Gordosti predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".
1838. - Buri su se, tokom Velike seobe, bježeći od britanske kolonijalne vlasti, sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Rijeci pobili 3.000 pripadnika tog južnoafričkog plemena.
1859. - Umro je njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja.
1882. - Rođen je mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".
1885. - U Sarajevu je počeo da izlazi književni list "Bosanska vila", časopis "za zabavu, pouku i književnost", koji je skoro tri decenije snažno utjecao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.
1888. – Na Cetinju je rođen Aleksandar I Karađorđević, kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koja se od 1929. zvala Kraljevina Jugoslavija. Ubijen je u atentatu 1934. u Marseillu, za vrijeme zvanične posjete Francuskoj.
1916. - Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin, koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspio da se nametne za osobu od povjerenja posljednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri, koja mu je bila ljubavnica. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.
1917. - Rođen je engleski pisac Artur Čarls Klark (Arthur Charles Clarke), kosmički vizionar u čijim su naučno-fantastičnim romanima i pričama glavne teme istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u kosmičkoj hijerarhiji i posljedice ljudskih kontakata s vanzemaljskim civilizacijama. Djela: romani "2001: "Odiseja u svemiru", "3001: Konačna odiseja", "Kraj djetinjstva", "Grad i zvijezde", "Sastanak sa Ramom", zbirke priča "S druge strane neba", "Dosezanje sutrašnjice", "Priče o deset svjetova", "Susret sa Meduzom", "Sunčani vjetar".
1921. - Umro je francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum", "Potop", balet "Brbljivica".
1942. - Vrhovna komanda nacističke Njemačke je u Drugom svjetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizana, u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije, jedinicama naređeno da upotrijebe sva sredstva, čak i prema ženama i djeci, i da zbog toga nijedan njemački vojnik ne smije da bude pozvan na odgovornost.
1944. - Započela je Ardenska ofanziva, posljednja velika bitka Zapadnog fronta Drugog svjetskog rata.
1944. - U avionskoj nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler.
1945. – U Sarajevu rođen je Željko Bebek, bh. pjevač rock i pop muzike. Karijeru počinje u grupi ¨Kodeksi¨, da bi 70-tih postao član legendarnog ¨Bijelog dugmeta¨. Nakon raspada grupe karijeru nastavlja kao solo pjevač, izdao je nekoliko albuma, živi u Zagrebu.
1949. - U Bugarskoj je izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovom, dugogodišnjim istaknutim liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u Sofiji osuđen zbog "titoizma".
1949. - Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsjednika Indonezije poslije sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.
1965. - Umro je engleski pisac Vilijam Somerset Mom (William Somerset Maugham), oštar kritičar engleskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".
1966. - Savjet bezbjednosti UN na prijedlog Velike Britanije jednoglasno je usvojio ekonomske sankcije protiv režima bijele manjine u Rodeziji.
1969. - Donji dom britanskog parlamenta izglasao je ukidanje smrtne kazne.
1971. - Indijske trupe zauzele su Daku i sutradan se predala pakistanska armija od 90.000 vojnika u Istočnom Pakistanu, pa je nezavisnost Bangladeša - proglašena 26. marta 1971. - postala stvarna. Poslije proglašenja nezavisnosti izbio je građanski rat u koji se umiješala pakistanska armija, ali su indijske trupe 4. decembra 1971. objavile rat Pakistanu i priskočile u pomoć "Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala".
1991. - Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov složili se o raspuštanju Sovjetskog Saveza i proglašenju nove zajednice država u novoj godini.
1991. – Kazahstan proglašava neovisnost. Bila je to posljednja Sovjetska republika koja je proglasila svoje otcjepljenje.
1993. - Šest zemalja članica Evropske unije (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Danska), uprkos protivljenju Grčke, priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.
1995. – Završena misija UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini, a odlukom Savjeta bezbjednosti UN-a ovlašćenja preuzimaju snage NATO-a.
1997. - Nakon gledanja epizode "Dennō Senshi Porygon" animea Pokémon, 685 djece u Japanu hospitalizirano zbog epileptičkih napada. Ta će epizoda naknadno biti zabranjena.
2002. – Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) počela trodnevna rasprava o presudi bivšoj predsjednici Republike Srpske Biljani Plavšić. Osuđena je za ratne zločine na 11 godina zatvora, nakon što je priznala krivicu za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U septembru 2009. Haški tribunal odobrava njeno oslobađanje prije isteka pune kazne.
2003. - U haškom tribunalu počelo je suđenje penzionosanom generalu bivše JNA Pavlu Strugaru, optuženom za kršenje zakona i običaja ratovanja prilikom napada na Dubrovnik 6. decembra 1991. godine.
2003. - Švajcarski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom carstvu tokom I svjetskog rata izjednačava sa genocidom.
2004. - Visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun objavio je devet mjera protiv pojedinaca i sistemskih mjera prema institucijama u Republici Srpskoj zbog "nesaradnje sa Haškim tribunalom, zbog koje BiH nije primljena u Partnerstvo za mir". On je zatražio da Komisija za reformu odbrane izvrši gašenje ministarstava odbrane entiteta i potpuno prenošenje njihovih nadležnosti na Ministarstvo odbrane BiH, za šta je rok ljeto ili jesen 2005. godine. Od vlasti BiH Ešdaun zatražio da do februara ili marta naredne godine provedu reformu policije na principima koje je naglasila Evropska komisija i prihvatila Komisija za refomu policije, što znači jedinstvenu policijsku strukturu sa zakonodavnom nadležnošću države, koja bi bila finansirana iz budžeta BiH.
(AbrašMEDIA)
