Da bi dokazala tu tvrdnju, ekipa korejskih znanstvenika sa sveučilišta Seulu proučavala je kakav učinak na bakterije ima triklosan, antiseptik koji se najviše rabi u antibakterijskim sapunima.
Znanstvenici su testirali taj sastojak na 20 sojeva bakterija (primjerice E.coli, salmonelu, zlatni stafilokok...) i 16 odraslih osoba.
Bakterije su izložili triklosanu tijekom 20 sekundi na sobnoj temperaturi, stvarajući tako uvjete pranja ruku u uobičajenom životu.
Za testiranje su rabili 0,3%-tni koncentrat triklosana, što je maksimalna količina dopuštena u EU, Kanadi, Australiji, Kini i Japanu.
Volonteri koji su sudjelovali u istraživanju prali su ruke antibakterijskim i običnim sapunom i ustanovljeno je da nema nikakve važne razlike u baktericidnom učniku običnog ili antibakterijskog sapuna.
Triklosan je baktericidno sredstvo koje se odavna koristi u brojnim higijenskim proizvodima - sapunima, zubnim pastama, deodorantima te u kozmetici.
"Milijuni potrošača rabe antibakterijske sapune za pranje ruku ili tijela, trošeći milijarde dolara na godinu", ističu znanstvenici i žale što ti korisnici očekuju da će ih sredstvo zaštiti od infekcija više nego obični sapuni.
Podsjećaju također da je znatan broj proizvođača zbog kontroverzi o opasnosti triklosana povukao to sredstvo iz svojih proizvoda.
U Sjedinjenim Državama su sanitarne vlasti odlučile dodatno proučiti sigurnost tog sastojka nakon studija koje su povezale triklosan sa slučajevima otpornosti na antibiotike i slučajevima hormonalnih poremećaja, pa bi se njegova uporaba mogla znatno ograničiti.
(Fena) mk
{fcomment}
