U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. Vjetar slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera, a u Krajini na momente i pojačan.

Jutarnja temperatura od 2 do 8, a najviša dnevna od 7 do 14 stepeni.

U subotu će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Krajem dana ili tokom noći u Bosni je moguća slaba kiša. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a najviša dnevna od 8 do 14 stepeni.

U nedjelju se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne. U jutranjim satima ponegdje u Bosni je moguća slaba kiša. Nešto manje oblačnosti i sunčanije očekuje se na jugu i sjeveru. Jutarnja temperatura od 3 do 9, na jugu do 11, a najviša dnevna od 8 do 14, na jugu do 17 celzija.

Za ponedjeljak se prognozira umjereno od pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne, postupno povećanje oblačnosti, a u večernjim satima ponegdje na sjeveru se očekuje i kiša. Jutarnja temperatura od 3 do 9, na jugu do 11, a najviša dnevna od 8 do 14, na jugu do 17 stepeni.

Najmanje 5.300 letova je otkazano širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog snažne arktičke oluje koja je zahvatila srednje i istočne dijelove zemlje, prenosi Anadolu Agency (AA).

Zbog snažne arktičke zimske oluje upozorenja su izdana za više od 135 miliona ljudi, navodi BBC.

Područje koje će osjetiti posljedice zimske oluje proteže se sve do Floride i američko-meksičke granice.

Stručnjaci upozoravaju da niske temperature koje izazivaju velike probleme u SAD-u i Kanadi mogu dovesti do promrzlina na goloj koži u roku od pet do deset minuta. Upozorili su na veliku opasnost od ozeblina koje nastaju kod smanjenog protoka krvi. Nedostatak tople krvi može dovesti do smrzavanja i pucanja tkiva, a u nekim slučajevima i amputacije.

“Ovo nije obični snježni dan, kao kada ste bili dijete, ovo je ozbiljna stvar”, rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden u četvrtak.

Meteorolozi prognoziraju da bi zahlađenje moglo donijeti najhladniji Božić u posljednjih nekoliko decenija.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) saopštila je da su temperature od minus 45 stepeni Celzijusovih mogući do kraja ove sedmice u nekim dijelovima zemlje.

Predviđa se da će arktička zračna masa donijeti jake nalete vjetra i temperaturu od minus 9,4 stepeni Celzijusovih u El Pasu u Teksasu, gdje novopridošli migranti bez dokumenata spavaju na gradskim ulicama.

Meteorolozi prognoziraju da bi zimska oluja do petka mogla postati “bombastični ciklon”, odnosno da bi mogla ojačati velikom brzinom.

Guvernerka države New York Kathy Hochul proglasila je vanredno stanje uoči oluje. Hochul je izjavila da postoji opasnost od zastoja protoka vode, do čega dolazi kad veliki komadi leda blokiraju tok rijeke, što može uzrokovati poplave. Guverneri Kentuckyja, Sjeverne Karoline, Zapadne Virginije, Georgije i Oklahome također su proglasili vanredno stanje.

U Kanadi, veći dio Ontarija i dijelovi Quebeca se također pripremaju za veliku zimsku oluju za koju se očekuje da će trajati do božićnog vikenda.

Radnik S.P. (23) iz Teslića poginuo je sinoć kada je u pogonu za preradu drveta u "Destilaciji" došlo do obrušavanja veće količine drva na njega.

Drva koja su se srušila ubacuju se u peć radi procesa proizvodnje.

Slučaj je policijskoj stanici Teslić, prijavljen oko 21.20 časova.

"Prijavljeno je da je u krugu jednog privrednog društva u Tesliću u pogonu za preradu drveta došlo do obrušavanja veće kolčine drva koja se ubacuju u peć radi procesa proizvodnje na radnika S.P. sa područja Teslića, koji je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta", navode iz Policijske uprave Banjaluka.

U toku je rad na ovom predmetu i o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona i ove godine planira realizaciju Programa obaveznog predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu u godini pred polazak u osnovnu školu u objektima javnih i privatnih predškolskih ustanova, koje su verifikovane, tj. upisane u Registar predškolskih ustanova ZDK-a, koji vodi ovo ministarstvo, ali i objektima centralnih i područnih osnovnih škola na području ZDK-a, s tim da se ne remeti nastavni proces.

Program obaveznog predškolskog odgoja i obrazovanja u školskoj 2022/2023. godini namijenjen je djeci koja će do 1. marta 2023. godine navršiti 5 godina i 6 mjeseci života i koja, u ovoj školskoj godini, nisu pohađala neku od predškolskih ustanova.

Roditelji/staratelji djece trebaju prijaviti dijete za Program obaveznog predškolskog odgoja i obrazovanja u školu koju će dijete pohađati, kod pedagoga škole ili osobe koju je ovlastio direktor škole.

Za evidentiranje nije potrebno prilaganje bilo kakve dokumentacije.

Evidencija djece će se obaviti u periodu od 26.12.2022. godine do 06.01.2023. godine u školi koju će djeca pohađati.

Roditelji/staratelji će pravovremeno biti obaviješteni o ljekarskom pregledu djece, kao i o upisu, potrebnoj dokumentaciji i vremenu realizacije Programa obaveznog predškolskog odgoja, putem sredstava javnog informisanja i obavještenja istaknutih na školi u kojoj su djeca evidentirana.

Press služba ZDK

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić izjavio je danas u Sarajevu da poslodavci nisu spremni da povećavaju plate ako ih u tome vlasti ne podrže.

Smatra da bi to moglo biti urađeno izmjenema Zakona o doprinosima ili Zakona o porezu na dohodak, kako bi pojeftinili cijenu rada smanjenjem obaveza u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite.

Nenadić je naveo da, ako vlasti budu pokazale interes, već januarska plata može biti isplaćena po novom modelu koji bi omogućio povećanje od najmanje 300 KM.

Savjetnik u Udruženju Mladen Pandurević rekao je da su poslodavci u FBiH potpisali kolektivne ugovore sa sedam granskih sindikata, s minimalnim platama definisanim u iznosu od 630 KM do 775 KM.

Naglasio je da sve zemlje u regionu, zajedno, nemaju potpisanih sedam granskih kolektivnih ugovora u privatnom sektoru.

Najbolji košarkaš BiH svih vremena Mirza Delibašić nominovan je za ulazak u “Kuću slavnih” u Springfildu u klasi 2023.

Na spisku kandidata za prijem u Kuću slavnih nalaze se i dva čuvena srpska trenera, Dušan Ivković i Ranko Žeravica.

Ovog mjeseca navršilo se 22 godine od smrti jednog od najboljih evropskih košarkaša svih vremena. Kinđe je umro u Sarajevu 8. decembra 2001. godine, u 47. godini života.

Mirza Delibašić je u legendu ušao sa Košarkaški klubom Bosna iz Sarajeva, s kojim je osvojio titulu prvaka Evrope, te je tako sarajevski klub postao prvi klub iz bivše Jugoslavije, koji je podigao pehar najelitnijeg takmičenja u Evropi.

Dva puta se popeo i na tron Jugoslavije sa svojim klubom, a 1980. godine je proglašen najboljim košarkašem Jugoslavije. U reprezentaciji nekadašnje države bio je više puta evropski, ali i svjetski te olimpijski prvak. Već pomenute 1980. godine Delibašić odlazi u Real Madrid, gdje danas ima status legende i jednog od najboljih košarkaša u iistoriji Kraljevskog kluba.

Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Četiri je puta biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, a 2000. godine proglašen je sportistom svih vremena u BiH. U njegovu čast dvorana u sarajevskoj Skenderiji nosi naziv Dvorana Mirza Delibašić, a takmičenje Kupa u Bosni i Hercegovini u košarci je preimenovano u “Kup Mirza Delibašić”.

Inače, igračku listu predvodi legenda Majami Hita Dvejn Vejd, a nominaciju je zaslužio i legendarni trener San Antonio Sparsa Greg Popović. Tus u još Toni Parker, Pau Gasol i Dirk Novicki. Ko je sve izabran u “Generaciji 2023.” biće objavljeno 1. aprila, a svečani prijem u Košarkašku kuću slavnih održaće se u Springfildu 12. avgusta.

(N.N.)

Pojedini su ostali raditi do penzije - jedan je na fakultetu, dok su sudovi pojedina imena i nazive škola prikrili

Najmanje trinaest prosvjetnih radnika je u proteklih deset godina osuđeno za seksualno zlostavljanje učenika u školama, a više od polovine ih je nakon presude nastavilo raditi sa djecom.

Profesor Fizičkog vaspitanja, 35-godišnji Velibor Vujić iz Bijeljine, u martu 2021. godine je osuđen za spolno uznemiravanje maloljetne učenice Srednje tehničke škole „Mihajlo Pupin” u Bijeljini. Ipak, nakon presude je nastavio raditi u prosvjeti.

„On, inače, ima papir da nije kažnjavan”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Mićo Stojišić, direktor Srednjoškolskog centra „Vuk Karadžić“ u Loparama gdje Vujić danas radi. Stojišić tvrdi kako nije znao da je Vujić osuđen za uznemiravanje učenice niti je školi to službeno dojavljeno.

U presudi je navedeno da je profesor Vujić preko Facebooka učenici slao poruke vulgarnog, seksualnog i neprimjerenog sadržaja, tražeći od nje da mu pošalje svoje fotografije u donjem vešu, da mu odgovara na razna pitanja seksualne prirode te da potom izbriše poruke.

Nakon što je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini protiv njega podiglo optužnicu, sporazumno je priznao krivicu i kažnjen je uslovnom zatvorskom kaznom od sedam mjeseci. Vujić nije jedini koji je nastavio raditi u školi sa djecom nakon što je osuđen za seksualno uznemiravanje učenika.

Velika zimska oluja koja je zahvatila SAD ove sedmice mogla bi donijeti najhladniji Božić u posljednje četiri decenije dijelovima zemlje, kažu prognostičari.

Upozorenja za intenzivne zimske uslove izdato je za više od 90 miliona ljudi u 37 država. Oko 80 posto nacije će iskusiti temperature ispod nule, uključujući mjesta na jugu do Teksasa.

Očekuje se da će arktička eksplozija, nazvana Zimska oluja Elliot od strane Weather Channela, donijeti najhladniji Božić Srednjem zapadu od kasnih 1980-ih, prema prognozama koje navode američki mediji.

Čak se i za Floridu, poznatu kao Državu sunca, prognozira da će imati najhladniji Božić u posljednjih 30 godina.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) saopćila je da su temperature od -45C moguće do kraja ove sedmice u nekim dijelovima zemlje.

– Hladni vjetrovi ove jačine mogu uzrokovati promrzline za manje od pet minuta ako se ne preduzmu mjere opreza, a hipotermija i smrt su također mogući zbog dugotrajnog izlaganja hladnoći – navod stručnjaci.

NWS je to nazvao zimskim vremenskim događajem koji se javlja jednom u generaciji, posebno kada oluja stiže do regije Velikih jezera, gdje se očekuje da će njen pritisak dostići ekvivalent uragana kategorije 3. Guverneri Kentakija i Sjeverne Karoline proglasili su vanredno stanje.

Većina institucija na nivou BiH nije zaštićena od hakerskih napada, što može ugroziti poslovanje javne uprave, ali i dovesti do krađe podataka i novca koji je neophodan za funkcionisanje zemlje.

Na to je upozorila Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka pod nazivom "Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost".

Revizori su nakon provjere institucija na nivou BiH naveli da one nisu bile efikasne kada je riječ o donošenju propisa u oblasti sajber bezbjednosti.

"Samo 14 od 68 institucija BiH donijelo je akte upravljanja informacionom bezbjednošću u skladu s politikom upravljanja tom oblasti", naveli su revizori.

Naglašavaju i da bi sve to moglo ugroziti institucije BiH i građane, a to su objasnili i kroz primjere.

"Ugrožavanje sistema e-vlada moglo bi da dovede do obustave rada Savjeta ministara, što bi moglo uticati na kašnjenje u donošenju važnih odluka za javnu upravu i građane. S druge strane, napadom na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora bila bi ugrožena evidencija svih finansijskih transakcija, ali bilo bi obustavljeno i plaćanje", pojasnili su revizori.

Podsjetili su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira sajber bezbjednosti pokrenute još 2017. godine, ali i da pet godina nakon toga, te aktivnosti nisu okončane.

"Iako je Savjet ministara još prije pet godina zadužio Ministarstvo bezbjednosti da u kratkom roku uspostavi CERT, odnosno ti­m za odgovor na računarske incidente, to nije urađeno. Institucije na nivou BiH imaju pasivan pristup u donošenju akata upravljanja informacionom bezbjednošću", stav je revizora.

Primjer da institucije BiH nisu zaštićene od hakerskih napada jeste i Parlament BiH. Naime, u septembru ove godine zbog hakerskog napada danima nisu uključivani računari u Parlamentu BiH, ali i u pojedinim ministarstvima. Takođe, uopšte nije bilo moguće više od 20 dana pristupiti internet sajtu pomenutog parlamenta. Hakeri su tada "ubacili" virus i zaključali sve podatke, s tim što oni nisu bili uništeni, ali im nije bilo moguće pristupiti. Ovim slučajem bavilo se i Tužilaštvo BiH.

Preporuke

Revizori su sastavili i preporuke nadležnim institucijama, pa su Savjetu ministara savjetovali da što prije definiše rokove za pripremu relevantnih akata koji se odnose na sajber bezbjednost.

"Također, Ministarstvo bezbjednosti trebalo bi što prije da formira ti­m za odgovor na računarske incidente", navedeno je u preporukama.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na današnjoj telefonskoj sjednici, usvojila je izmjene i dopune Budžeta za 2022. godinu, čime su se stvorili preduslovi za isplatu jednokratne novčane pomoći zaposlenim u institucijama tog kantona – potvrdio je Feni ministar finansija Josip Lovrić.

Podsjeća da su zbog nemogućnosti da preraspodjelom neutrošenih sredstava iz budžeta ministarstava osiguraju potrebnih 9,3 miliona KM za isplatu ove pomoći, po Uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od po 1.080 KM, morali raditi drugi ovogodišnji rebalans budžeta.

-Ovo je bila i jedina tačka dnevnog reda današnje telefonske sjednice Vlade. Prema ovim izmjenama i dopunama, Budžet ZDK-a će iznositi 497.427.000 KM. Osnovni razlog izrade rebalansa bila je mogućnost da se isplati jednokratna novčana pomoć, da se koliko-toliko ublaže inflatorni učinci na stanovništvo i na sve zaposlenike koji primaju plaću iz Budžeta ZDK-a – kazao je Lovrić.

U sastav rebalansa uvrštene su i “sve odluke o preraspodjeli sredstava”, a koje su usvojene poslije prvog rebalansa Budžeta.

-Danas usvojeni dokument odmah šaljemo prema Skupštini ZDK, koja je obavezna u toku iduće sedmice da održi sjednicu i usvoji rebalans te da nova Vlada, ukoliko se sutra imenuje, donese i Odluku o isplati jednokratne pomoći, jer znamo da je po Uredbi Vlade FBiH rok da se isplati do 31. decembra ove godine – naveo je Lovrić.

Nakon sutrašnje sjednice kantonalne skupštine koja bi trebala imenovati novu Vladu na čelu s mandatarkom Amrom Mehmedić, zasjedat će Kolegij Skupštine te će odrediti termin nove sjednice kako bi do kraja godine bio usvojen rebalans Budžeta za 2022., Odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2023. godine te finansijski planovi Zavoda zdravstvenog osiguranja i Službe zapošljavanja ZDK za narednu godinu.