U Federaciji BiH u redovne osnovne škole i škole za djecu sa posebnim potrebama u školskoj 2022/2023 godini upisano je 169.775 što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2,0 posto odnosno za 3.438 učenika. Udio učenica u ukupnom broju učenika iznosi 48,7 posto.

Posmatrano po kantonima, najveći broj upisanih učenika je u Kantonu Sarajevo (22,4 posto) i Tuzlanskom kantonu (20,6 posto), dok je najmanji broj upisanih učenika u Posavskom (0,9 posto) i Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde (1,2 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Podaci za osnovno obrazovanje (redovno i osnovne škole sa posebnim potrebama) i dopunsko obrazovanje (osnovne muzičke i baletske škole) rezultat su redovnog godišnjeg istraživanja koje je provedeno u školskoj 2022./2023. godini, prikupljeni do 25. septembra.

U statistici obrazovanja jedinica posmatranja je svaka redovna osnovna škola koja radi, svaka osnovna škola sa posebnim potrebama, kao i svako odjeljenje/odjel, koje je formirano pri redovnoj školi, kao i osnovno muzičko obrazovanje, koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetničkim školama.

Osnovno obrazovanje traje devet godina i obavezno je za svu djecu od šeste ili sedme do petnaeste godine života.Cilj osnovnog obrazovanja je sticanje općeg znanja, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom programu.

Prelazak na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH počeo je od školske 2004./2005. godine i povezan je sa promjenama u strukturi osnovnog odgoja i obrazovanja.

Mladić Davor P. (19) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila na području Doboja.

Portparol PU Doboj Dragana Kerkez rekla je da se nesreća dogodila jutros oko 6.25 časova, na magistralnom putu Doboj-Modriča, u mjestu Pločnik.

"Do nesreće je došlo kada su se sudarili kamion mercedes kojim je upravljao B.M. iz Banjaluke i D.P. iz Doboja koji je vozio automobil audi", rekla je Kerkezova.

Vozač D.P. preminuo je od zadobijenih povreda, a policija je obavila uviđaj uz prisustvo dežurnog tužioca OJT Doboj.

(N.N.)

Stabilizacija cijene pšenice na svjetskom tržištu i jeftinije gorivo odgodili su do daljeg poskupljenje brašna u našoj zemlji. Mlinari ističu da bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, moglo doći i do pada cijene brašna. Međutim, dobre vijesti neće dugo trajati.

Vreća standardnog brašna od 25 kilograma u prodavnicama trenutno košta od 30 do 33 KM. Mlinari kažu da će tako ostati do kraja godine.

"Ako ne poskupi gorivo i ako pšenica ne bude rasla na berzama, vjerovatno neće rasti ni cijene brašna, bar ne u značajnijem procentu", kaže predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

O eventualnom pojeftinjenju brašna i pekarskih proizvoda za sada je, kažu mlinari i pekari, teško govoriti.

"Za sada toliko, pa da vidimo šta će se dešavati jer od prvog januara idu energenti gore, da vidimo šta će biti sa ostalim", navodi vlasnik lanca pekara Njegoslav Zagorac.

"U ovom momentu odustali smo od poskupljenja pekarskih proizvoda koje je bilo najavljeno, ukoliko dođe do poskupljenja brašna, doći će do korekcije par proizvoda, tri-četiri artikla, zbog poskupljenja prehrambene folije i ambalaže", objašnjava predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Za potrošače je to samo “kap u moru”.

"Lijepa vijest, ali nismo optimisti da će to trajati dugo jer, kao što vidite, već su najavljene promjene cijena električne energije od prvog januara”, upozorava predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, Jovan Vasilić.

Dok pekari ističu da pšenice ima dovoljno i da neće biti poskupljenja pekarskih proizvoda, mlinari nisu optimisti i poručuju da je sve moguće.

(BHRT)

Odluke Evropske centralne banke, koja i dalje podiže referentne kamatne stope da bi suzbila inflaciju u evrozoni, neće se u većoj mjeri negativno, ali ni pozitivno, odraziti na finansijski sektor u BiH.

Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.

"Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno "pojede" određenu vrijednost novca", kaže Kutle.

Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.

"Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju", kaže Kutle.

Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.

"Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama", navodi on.

Kada je u pitanju naredna godina, Kutle pojašnjava da će sudbina BiH i dalje biti u vezi sa evropskom, pogotovo zbog vezanosti marke za evro, navodeći da slabljenjem evra automatski slabi i marka.

"Sve dok se ne smiri situacija u vezi sa Ukrajini te Evropa i Amerika prestanu sa štampanjem novca, neće biti dobro. Mi smo premali i nerazvijeni, previše toga uvozimo, premalo izvozimo. Ipak, ključna stvar biće koliko će nove vlasti uspjeti da stvore jedno povoljnije političko okruženje za inostrane investicije", poručio je Kutle.

Loši alati

Komentarišući posljednje poteze FED-a koji je nedavno podigao referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u posljednjih 15 godina, te ECB-a koji je sve to pratio, dižući ključnu stopu sa 1,5 na dva odsto, Kutle kaže da ovi monetarni alati “ne mogu piti vode” i nisu efikasni u “obaranju” inflacije.

"Ona je posljedica enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na naplatu. Naravno sve to je podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Da zaključim, samo ovim monetarnim alatom je nemoguće suzbiti ovu inflaciju. Vjerovatno i zbog toga sada ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u opticaj. Manje novca, znači i manje cijene", navodi Kutle.

(akta.ba)

Hrvatska je premašila 100.000 radnih dozvola za strane radnike, a najveći broj je ove godine izdat državljanima BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije te Nepala, podaci su kompanije “Pick jobs”.

Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija, a sve više ih je iz azijskih zemalja, Ukrajine i Filipina.

U Hrvatsku uglavnom dolaze radnici u uslužnim djelatnostima, prije svega turizmu i ugostiteljstvu, a posebno su traženi radnici u građevini, ali i u poljoprivredi i sezonskim poslovima.

Kompanija “Pik jobs” navodi da su uzrok rekordnog broja izdatih radnih dozvola za strane radnike velike demografske promjene, odliv radne snage i privredni rast, prenosi HRT.

Najviše je niskokvalifikovanih radnika, ali u Hrvatsku dolaze i visokokvalifikovani.

Većina poslodavaca, koje je obuhvatilo ovo istraživanje, ima samo riječi hvale za strane radnike, navodeći da su radni, disciplinovani, pouzdani i odani poslodavcu.

Hrvatska je početkom prošle godine ukinula kvote za zapošljavanje stranih radnika.

Zbog nevremena praćenog jakom kišom i vjetrom koje je noćas pogodilo Mostar i Čapljinu vatrogasci su imali ‘pune ruke’ posla.

Cijelu noć mostarski vatrogasci su uklanjali stabla s cesta koja su zbog nevremena popadala po gradskim ulicama.

Kako su u subotu izvijestili iz Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ-a, vatrogasci su od 00:27 do 03:15 sati uklanjali stabla s cesta u Titovoj ulici i Ulici kralja Tvrtka, kao i s parkinga na Bijelom Brijegu te pilali grane na putu za Čitluk, kod groblja Masline.

Također i vatrogasci iz Čapljine uklanjali su stabla s prometnica te zbog velikih količina vode na kolniku čistili šahtove.

U okviru projekta “Informisanje i savjetovanje potrošača o pravnom i institucionalnom okviru za zaštitu potrošača u BiH”, predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK i Kluba potrošača TK organizovali su sastanak sa predstavnicima tržnih centara. Namjera je osigurati kanalisanje pritužbi potrošača i rješavanje prema procedurama definisanim Zakonom o potrošačima. Time bi spriječili verbalne, a u nekim slučajevima i fizičke sukobe između kupaca i trgovaca.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača u BiH, ako je nedostatak kupljenog proizvoda vidljiv kupac ima rok osam dana od dana preuzimanja proizvoda da prijavi grešku. Prijavu dostavlja trgovcu u pisanoj formi. U tom slučaju trgovac je dužan ukloniti nedostatak o svom trošku, zamijeniti proizvod ili vratiti plaćeni iznos i nadoknaditi troškove vražanja proizvoda s nedostatkom, rečeno je na sastanku predstavnika Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK i Kluba potrošača TK sa trgovcima.

“Želimo da žalbe i primjedbe potrošača budu kanalisane, da potrošači znaju put na koji način se žaliti, da imamo manje nemilih scena u trgovinama. Ovo je jedan od prvih skupova. Sljedeći ćemo imati vezano za edukaciju potrošača o načinu reklamiranja, načinu pritužbe da bi ostvarili svoja prava ukoliko smatraju da su zakinuti”, rekla je Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.

BiH i njene institucije dužne su provoditi preporuke i smjernice date u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU koje se između ostalog odnose i na zaštitu potrošača.

Iz Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK kažu da bi svi veći trgovački centri trebali imati Službu za odnose s kupcima gdje se mogu obratiti u slučaju problema.

“Ukoliko se na takav način ne riješi spor između kupca i prodavca put je da se obrati Klubu potrošača . Postoje obrasci dati u uputama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU na kojima se daju primjedbe na uslugu ili proizvod. Klub potrošača dalje po proceduri prigovore upućuje inspekciji, a uključeno je i Ministarstvo”, rekla je Dželmina Huremović, pomoćnica ministra trgovine i turizma TK.

Uloga potrošača postaje sve važnija jer direktno utiču na razvoj konkurentnosti privrednika. Na nekom od sljedećih sastanaka biće govora o porezima i cijenama.

S obzirom na to da su trgovci poskupljenja proizvoda pravdali poskupljenjem nafte, u Klubu potrošača TK očekuju da trgovci na jednak način s padom cijene nafte koriguju cijene proizvoda i usluga.

(RTVTK)

Evropska agencija za lijekove istražuje hroničnu nestašicu antibiotika širom Evrope, gdje gotovo svaka zemlja prijavljuje nedostatke u zalihama.

Dvadeset pet od 27 zemalja EU prijavilo je lokalne nestašice, rekao je glavni medicinski službenik agencije Steffen Thirstrup na brifingu za novinare u petak.

"Još nismo na dnu uzroka, ali znamo da postoji povećana potražnja", rekao je Thirstrup, govoreći o porastu slučajeva infekcije Strep A.

Ranije ove sedmice, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija upozorili su na porast ozbiljnih slučajeva invazivnih infekcija streptokokom A, pri čemu je nekoliko djece umrlo od te bolesti.

Antibiotici amoksicilin i amoksicilin s klavulanskom kiselinom nedostaju u cijelom bloku. Osim u liječenju Strep A, koriste se za liječenje infekcija ušiju, pluća, sinusa, kože i urinarnog trakta.

“Od nekoliko proizvođača znamo da imaju problema s proizvodnim kapacitetom, neki od njih su povezani s nedostatkom osoblja,” rekao je Thirstrup.

“Dakle, ne radi se toliko o mogućnosti proizvodnje proizvoda, već o proizvodnji konačnog proizvoda i izvođenju na tržište”, dodao je.

U okviru svojih proširenih nadležnosti zbog pandemije, EMA sada igra ulogu u praćenju nestašice lijekova u Europi i koordinaciji aktivnosti za sprječavanje nestašice ili ublažavanje njihovih posljedica.

Marco Cavaleri, šef odjela za zdravstvene prijetnje u agenciji, međutim, upozorio je da se antibiotici moraju koristiti samo oprezno, a ne za liječenje virusnih infekcija. Prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika jedan je od ključnih pokretača antimikrobne rezistencije, piše Politico.

Njemačkoj itekako fali kvalifikovana radna snaga i mnogi ljudi radni vijek završe prerano, ali novo podizanje starosne granice za penziju nije rješenje, rekao je ministar rada Hubertus Hajl.

“Dalje povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 69, 70 ili 75 godina je pogrešno i nepravedno, jer bi to značilo smanjenje penzija za mnoge ljude koji više ne mogu da rade” rekao je Hajl.

Zakonska granica za odlazak u penziju od 67 godina koja treba da stupi na snagu 2031. je, kad se uporedi sa drugim zemljama, već dovoljno visoka, rekao je Hajl. Dodatno je povećati je opterećenje mlađih generacija.

“Ja to ne želim, a i koalicionim sporazumom je ta mogućnost isključena.”

Na tržištu rada vodiće se odlučujuća bitka za budućnost penzija.

Ministar je naglasio da je, pored angažovanja domaće, kvalifikovana radna snaga iz inostranstva takođe veoma bitna.

Tokom vikenda je kancelar Olaf Šolc pozvao na povećanje udjela onih koji zaista mogu da rade do starosne granice. “Potencijal za povećanje” se vidi u udjelu žena na tržištu rada. Ali, treba proširiti ponudu cjelodnevnog boravka u jaslicama, vrtićima i školama.

Prema proračunima Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, sve više ljudi u Njemačkoj odlazi u prevremenu penziju. Istovremeno, privreda pati od nedostatka radne snage.

Hajl je rekao da će kompanije morati da zapošljavaju više starijih ljudi.

“Mnogi poslodavci više ne zapošljavaju ljude starije od 60. To više sebi ne možemo da priuštimo.” Zato je neophodna promocija zdravog života, rekao je ministar.

Lider opozicionih demohrišćana Fridrih Merc (Friedrich Merz) ponovo je podržao zahtjev kancelara da se smanji broj prijevremenih penzionisanja. On je u emisiji na RTL-u podsjetio da će od 2025. generacija bejbi bumera odlaziti u penziju.

“Najkasnije do tada nam je potrebno rješenje.”

Međutim, Merc nije htio da se izjasni povodom ideje odlaska u penziju sa 70 godina.

(capital.ba)