A.A.
Unatoč krizi u poljoprivrednoj proizvodnji koja se ogleda u poskupljenju repromaterijala, a koja traje praktički već drugu godinu zaredom, odnosno od vremena poremećaja u lancima opskrbe, iz BiH je u prvoj polovini ove godine došlo do značajnog skoka vrijednosti izvezene hrane, piše Večernji list BiH.
Uvidom u pokazatelje, koje je nedavno objavila Vanjskotrgovinska komora BiH, vidljivo je kako je vrijednost izvoza u agroindustrijskom sektoru u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosila 487,973.802 marke, što je skok od gotovo 90 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje prošle godine (tada je vrijednost izvoza iznosila 398,886.045 maraka), prenosi Večernji.
Vrste hrane
U izvozu vrijednosno najviše sudjeluju masnoće i ulja biljnog i životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.
Iako je riječ o dobrim pokazateljima koji upućuju na činjenicu da je domaći agrarni sektor ipak otporan na krize, treba uzeti u obzir dvije činjenice, a prva se ogleda u podatku prema kojemu je uvoz poljoprivrednih proizvoda višestruko veći.
Jutros su lokalni pljuskovi registrovani na sjeveru Bosne.
Temperature zraka izmjerene u 08.00 sati (°C): Sokolac 16; Bjelašnica, Bugojno, Drvar i Srebrenica 18; Ivan-sedlo i Zenica 19; Livno i Sanski Most 20; Bihać, Sarajevo, Tuzla i Zvornik 21; Prijedor 22; Banja Luka, Doboj i Grude 23; Gradačac 24 i Bijeljina i Mostar 25°C.
Danas će jače naoblačenje usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. Izgledno je i jače grmljavinsko nevrijeme u drugoj polovini dana. Vjetar slab do umjerene jačine, većinom južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32°C.
U Sarajevu djelomično vedro. U poslijepodnevnim i večernjim satima je moguć pljusak sa grmljavinom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 31°C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je za danas narandžasto upozorenje zbog očekivanih lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom u posijepodnevnim i večernjim satima širom Bosne i Hercegovine.
Iz Zavoda napominju da će biti obilnijih pljuskova s jakom grmljavinom.
– Budite spremni na jaku oluju sa grmljavinom i zaštitite sebe od udara groma. Može doći do oštečenja imovine i drveća. Bujični potoci, udari vjetra i grad su mogući – navode iz FHMZ-a.
Znanstvenoistraživački kamp koji je počeo na planini Ozren te u sklopu kojeg će do 21. augusta dvadeset speleologa i speleobiologa iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije istraživati pećinu Mokra Megara, počeo je uspješnim pronalaskom šišmiša, već na samom ulazu u pećinu.
Upravo su šišmiši sfera interesovanja dr. Jasminka Mulaomerovića iz Centra za krš i speleologije iz Sarajeva, koji podvlači kako se vrlo malo zna o pećini Mokra Megara.
"Prvi su dijelovi pećine hladni, tako da to nije baš za njih. Potkovičari, recimo, hoće da bude temperature sedam stepeni. Da bude topla pećina. To je, vjerovatno, malo dublje. Ovdje smo mjerili vjetar, koji je šest kilometara na sat. To je za male potkovičare, koji su jedna od najugroženijih vrsta u Evropi, malo pohladno. U dubini im je, možda, malo toplije. Vidjet ćemo gdje smo, šta smo i šta imamo", kazao je Mualomerović.
Mi smo, napominje, zemlja u kojoj je svako istraživanje značajno, jer se, osim istraživanja pred Prvi i nakon Drugog svjetskog rata, koja su uglavnom radili stranci, “zapravo se nismo ni bavili ozbiljnim speleološkim istraživanjima”.
Naučna istraživanja su, ističe, bila zapostavljena, jer nemamo kadrova za takva istraživanje, jer, napomenuo je, osim grupe istraživača koja sudjeluje u radu ovog kampa, još imamo jednu grupu istraživača u Banja Luci i Trebinju.
"Kod nas fakulteti za to nisu zainteresirani, a samim time ne mogu ni studenti dobiti neke poticaje. Ako ćemo pravo, mi smo na početku", kazao je Mulaomerović.
Članovi Sportsko naučno-istraživačkog kluba Atom iz Zavidovića, kako ističe instruktor speleologije Admir Bajraktarević, prvi put nakon 30 godina ulaze u ovu pećinu, čiji je ulaz sve do prošle godine bio miniran nakon u posljednjeg rata u BiH.
"Mi smo osamdesetih godina radili dosta istraživanja; dolazili smo svake godine i tada smo fizički istražili oko dva kilometra, ali, što kaže Mulaomerović, nismo radili naučna istraživanja, što ćemo sada raditi. Istraživat ćemo šišmiše, insekte, kompletnu faunu…Pokušati naši još novih vrsta te vidjeti šta ima u pećini", kazao je Bajraktarević, koji je napomenuo kako će raditi s tri tima.
Jedan će tim, najavljuje, osiguravati dva vodopada unutar pećine, kako bi se ekspedicija mogla sigurno kretati; drugi će, s modernijom tehnikom, ponovo iscrtati unutrašnjost pećine, dok će biološki tim uzimati uzorke iz pećine te njene neposredne okoline.
"Ovo je jedan od objekata koji može biti atraktivan i za turizam- da se jedan dio, 600 do 700 metara, opremi turistički. Danas ćemo i to pogledati- kako da se riješe neke stvari kada je velika voda… Trebat će neka dodatna ulaganja za metalne staze unutra, da se može pristupiti vodopadima i jednoj velikoj dvorani, koju ćemo ponovo pokušati pronaći. To bi moglo biti zanimljivo za turiste, ali i sam ambijent Ozrena i sve što nudi okolina. To bi trebalo biti jedan dio turističke ponude ovog kraja", kaže Bajraktarević.
Makedonac Marijan Komnenov, koji je ranije u našoj zemlji istraživao u Hercegovini, kazao je kako istražuje “pećinsku faunu na Balkanu”.
"Došli smo da istražimo živi svijet ove pećine. Sa biološkog aspekta, ova je pećina veoma slabo istražena. Do sada, u literaturnim podacima, postoje veoma oskudni podaci o samo dvije vrste koje su opisane iz ove pećine", napomenuo je Komnenov.
Međutim, ti su podaci veoma stari- neki više i od stoljeća, jer u novije vrijeme nisu evidentirani ti nalazi.
Planina Mokra Megara nalazi na samoj entitetskoj liniji između Općina Maglaj i Grada Doboja, a trebala bi, kako je istakao tajnik Udruženja građana Fojničani iz Maglaja Davor Šupuković, postati prvo zaštićeno područje prirode i po međunarodnim standardima.
"S obzirom da se radi o izoliranom kraškom području, očekujemo da postoji puno novih vrsta koje još nisu otkrivene. Ovo je poznato kao mjesto gdje obitava "Maglajski golemaš“ (Duvalius maglajensis), endemski kukac koji obitava samo na ovom mjestu. Međutim, on je otkriven prije 100 godina, za vrijeme Austro-Ugarske. Praktički, odonda imamo jednu prazninu što se tiče bioloških istraživanja ovog područja", kazao je Šupuković.
Cilj ovih istraživanja, podvukao je, da pećina postane “zaštićeno područje po međunarodnim standardima” te napominje da je još 1965. godine proglašena “geomorfološkim spomenikom prirode” u bivšoj Jugoslaviji.
Vjeruju, kaže, da je ovaj objekat vrijedan njihove pažnje i zaštite te da će to potvrditi i ovo naučno istraživanje. Pećina može, dodaje, dati doprinos održivom razvoju turizma općine Maglaj i grada Doboja, jer Ozren ima veliki turistički potencijal.
Općinsko vijeće Maglaj, napominje, krajem marta ove godine pokrenula je postupak zaštite te pećine, a po Prostornom planu Republike Srpske, za cijelu planinu Ozren, predviđena je zaštita u rangu nacionalnog parka.
Deminiranje, a i rad ove naučno-istraživačke ekipe, podržala je Misija OSCE-a u BiH. Podršku radu istraživača, koji su smješteni bazi Paraglajding kluba ParaGhost iz Doboja, pružaju još i Planinarsko društvo „Vis“ Žepče, zatim WWF Adria i Telemach fondacija.
(akta.ba)
Velika oluja koja je bjesnila širom Evrope ubila je najmanje 13 ljudi, uključujući troje djece, javlja Anadolu Agency (AA).
Stradali su poginuli u snažnom nevremenu koje je u četvrtak pogodilo centralnu i južnu Evropu. Većina žrtava stradala je od pada drveća koje su srušili jaki udari vjetra u Italiji, Austriji i na Korzici.
Dvoje djece poginulo je pored jezera u Šentandražu u austrijskoj Koruškoj tokom snažnog nevremena u četvrtak. Još tri osobe poginule su u Donjoj Austriji kada je na njih palo drvo.
Tokom nevremena pored jezera, gdje je poginulo dvoje djece, povrijeđeno je još 15 osoba, od kojih dvije teže. Službe hitne pomoći upućene su na područje nakon nevremena, koje je rušilo drveće i otkrivalo krovove, a u jezeru je i dalje u toku potraga za nestalim osobama.
Gradonačelnik obližnjeg Volšperka, Hanes Primus, nakon nevremena je naveo da je šire područje “slično ratištu”.
Nakon nevremena, snabdijevanje električnom energijom teško je poremećeno na jugu zemlje, zbog čega su austrijske željeznice obustavile saobraćaj u austrijskoj Koruškoj, istočnom Tirolu i austrijskoj Štajerskoj.
Uzrok prekida je veliki nestanak struje, saopšteno je iz željeznice. Mnogi putnici su zaglavili u vozovima, a alternativni transport bio je moguć samo u ograničenoj mjeri.
Austrijska meteorološka agencija ZAMG saopštila je da je brzina vjetra u pogođenim područjima premašila 100 kilometara na sat. Najveća brzina vjetra izmjerena je u Neumarktu u austrijskoj Štajerskoj, gdje je vjetar duvao na udare brzinom od 139 kilometara na sat.
Prema riječima meteorologa, nevrijeme se na zahvaćenom području smirilo, ali i dalje upozoravaju na nevrijeme, jer se olujni oblaci kreću nad Bečom, Donjom Austrijom i Gradiščanskom.
Snažna oluja opustošila je sjever Italije, odnijevši dva života u Toskani. Nekoliko ljudi je povrijeđeno u obilnim kišama i vjetrovima koji su dostizali brzinu veću od 100 kilometara na sat. Nevrijeme je pogodilo i Veneciju, gdje su komadi cigle pali sa zvonika na Markovom trgu.
Vatrogasci su do sada izveli više od 150 intervencija u regijama Ligurija i Toskana, a nevrijeme je teško zahvatilo i regiju Emilia-Romagna. Prema prognozama, nevrijeme na sjeveru zemlje trajat će još 36 sati.
Na sjeveru zemlje u padu drveća poginule su dvije osobe. Žrtve su bili muškarac u Lucci i žena u Carrari. Još četiri osobe su povrijeđene u padu drveća.
U mjestu Barga nalet vjetra je otkinuo dio krova, koji je potom pao na automobil u kojem su bili ljudi. Prijavljena je šteta na pijaci u primorskom ljetovalištu Marina di Carrara nakon što je jaka oluja izazvala poplavu.
U Liguriji, obalu između Chiavari i Sestri Levante poplavio je snažan morski val, koji je odnio neke kuće na plaži i oštetio dalekovod. Oluja je pogodila i Veneciju, gdje su komadi cigle pali sa zvonika na Markovom trgu. Turisti su brzo evakuisani, a prostor je već ograđen. Dvije osobe su lakše povrijeđene.
Italija se cijelo ljeto suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima. Dok šumski požari haraju južnim područjima, sjever zemlje sada pogađaju jake kiše i oluje nakon duge suše.
Snažna oluja sa poginulima pogodila je i Korziku. Oluja je donijela orkanske vjetrove od preko 200 kilometara na sat i jake pljuskove. Pet osoba je poginulo, 45.000 domaćinstava ostalo je bez struje.
Francusko ostrvo u Sredozemnom moru, Korzika, koje je veoma popularno među turistima, pogođeno je gradom, obilnim padavinama i vjetrovima jačine 224 kilometra na sat. Više kiše palo je za nekoliko sati nego u mjesecima zajedno.
Trinaestogodišnja djevojčica umrla je kada je drvo palo na njen bungalov u kampu u blizini Sagone na zapadnoj obali ostrva. U padu drveta povrijeđeno je još devet osoba, od kojih jedna teže. Jedna 72-godišnja žena umrla je na obližnjoj plaži nakon što je krov kuće na plaži pao na njeno vozilo.
Također, 46-godišnji Francuz poginuo je u kampu u blizini odmarališta Calvi, a 23-godišnja Italijanka je teško povrijeđena dok je kampirala u blizini. U blizini zaljeva Girolata poginuo je ribar, a sjeverno od grada Bastije poginuo je kajakaš.
Francuske vlasti pozvale su ljude da izbjegavaju putovanja i preduzmu druge mjere predostrožnosti usred najavljenih oluja nakon što su u srijedu izdata vremenska upozorenja za nekoliko mediteranskih departmana, obalu Normandije i područje Lyona.
Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin, koji je prošle sedmice posjetio mjesta zahvaćena velikim šumskim požarima, već je otputovao na ostrvo, izražavajući svoju podršku Korzikancima na Twiteru.
Trenutno je oko 35.000 domova i dalje bez struje na Korzici.
Ovo je bio već treći dan intenzivne kiše u velikom dijelu južne Francuske, koja je izazvala velike poplave.
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
Profesionalna vatrogasna jedinica (PVJ) je intervenisala jučer u 15:35 sati na lokalnoj cesti Tešanj-Tešanjka u Industrijskoj zoni Bukva kojom prilikom je došlo do saobraćajne nezgode i curenja goriva. U intervenciji su učestvovala 2 vatrogasca. |
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi i čisti. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh i čist. Lokalni putevi: suhi i čisti. Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 08:00 sati: vedro do malo oblačno i sunčano; -Temperatura zraka u 08:00 sati: 23ºC; -Relativna vlažnost: 85%; -Relativni pritisak: 1010 mbar; -Pravac i brzina vjetra: jugozapadni, 1 m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA,TEŠANJKA -U granicama normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 67 cm. |
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirana je: - 1 saobraćajna nezgoda u kojoj je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede, - 1 narušavanje javnog reda i mira i - 6 prijava građana. |
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 66 intervencija, od toga 8 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 9 osoba. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 muška i 1 ženska beba. |
|
6. |
Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza |
ELEKTRIČNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TELEFONSKE VEZE- Uredno funkcionišu. |
|
7. |
Ostale informacije |
Proteklog dana Operativni centar civilne zaštite je zaprimio prijavu o pronalasku neeksplodiranog ubojnog sredstva na području MZ Raduša. Preduzete su aktivnosti na uklanjanju istog. |
|
Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona uspješno je okončalo dvomjesečnu proceduru po raspisanom konkursu za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika za djecu branilaca u školskoj 2022/2023. godini, te u potpunosti ispoštovalo hodogram aktivnosti da se namjenska sredstva nađu na računima korisnika tj. roditelja ili staratelja u sedmici pred sam početak školske godine.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je za tu namjenu osigurala sredstva u iznosu od 192.900,00 KM, a pomoć će dobiti 1.516 učenika osnovnih i srednjih škola - djece branilaca sa područja ZDK-a. U odnosu na prethodnu godinu 266 učenika više dobilo je sredstva pomoći, koja su uvećana za 29.150 KM.
-Sredstva će se već početkom naredne sedmice uplatiti na račune grada-općina kantona, a nadležne službe za boračko-invalidsku zaštitu su u obavezi da sredstva odmah prebace na račune korisnika - rekao je ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.
Sredstva u iznosu od 100,00 KM dobit će 690 učenika osnovnih škola, dok će 826 učenika srednjih škola dobiti po 150,00 KM.
Po lokalnim zajednicama, najveći broj djece je iz Zavidovića 295 (37.250,00 KM), Visokog 280 (35.750,00 KM), Zenice 217 (27.950,00 KM), Žepča 146 (17.650,00 KM), Olova 121 (15.550,00 KM), Maglaja 112 (14.450,00 KM), Kaknja 107 (13.900,00 KM), Tešnja 81 (10.350,00 KM), Vareša 48 ( 6.050,00 KM), Breze 44 (5.600,00 KM), Doboj-Juga 40 (5.100,00 KM) i Usore 25 (3.300,00 KM).
Press služba ZDK
Izmjenama i dopunama Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu, sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede uvećana su sa prethodno planiranih 3.500.000,00 KM na do 4.650.000,00 KM, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje od 30 posto.
Na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Vlada Zeničko-dobojskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je izmjene i dopune Programa utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2022. godinu u rekordnom iznosu za realizaciju 29 mjera i aktivnosti iz poljoprivredne oblasti.
-Navedenim iznosom opredijeljeno je da se izvrše maksimumalne isplate po jedinici mjere za sve poljoprivredne proizvođače sa područja našeg kantona, a pored toga planirane su nove podrške za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme za navodnjavanje i protivgradne mreže, kao i aktivnosti koje će doprinjeti jačanju kapaciteta poljoprivrednih zadruga ZDK - rekao je ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirsad Hadžić.
Naglasio je da je ovo ministarstvo realiziralo mjeru poticaja proljetnoj sjetvi za što je izdvojilo 407.000,00 KM, a sredstva je koristilo 546 poljoprivrednih proizvođača koji su zasijali oko 580 hektara kukuruza (merkantilni i silaža), pšenicu i ječam. S obzirom na dobra iskustva s ovim programom, kreiran je novi program podrške jesenjoj sjetvi.
-S obzirom na vremenske uslove (suša), stanje na tržištu i opću ekonomsku situaciju, po prvi put planiramo opredijeliti i realizirati Program poticanja jesenje sjetve za sve poljoprivrednike sa područja ZDK-a, a sve s ciljem stabilizacije i ublažavanja uslova za rad te očuvanja proizvodnje naših poljoprivrednih proizvođača - rekao je ministar Hadžić.
Press služba ZDK
Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina i dizela su proteklih dana u padu.
Litar dizela u Sarajevu košta od 3,01 do 3,21 KM i najniža cijena je niža za 5 feninga u odnosu na početak sedmice. Cijene benzina su u padu i kreću se od 2,81 do 3,31 KM po litri.
U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,06 KM za litar i niža je za 10 feninga dok je najviša 3,31 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 2,81 do 3,11 KM.
U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,11 do 3,26 KM po litri, a benzina od 2,81 do 3,41 KM. U Zenici cijena dizela varira od 3,06 do 3,21 KM, a benzina od 2,81 do 3,06 KM po litri.
Iako je na mnogim pumpama u Federaciji cijela dizela iznad 3 KM, prema podacima sa aplikacije, jedino je u Čapljini 2,96 KM po litri.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prije godinu cijena litre dizela bila je 2,16 KM, a benzina 2,28 KM, javlja Avaz.
Šta to ti glumiš, bolesniku? Hoćeš neki protest, ja sam batin čovek i kunem ti se u sestričinu da ću, kad te vidim u gradu, gađati čim stignem. Realna cijena je 6,5, a vi možete i 10 tražiti.
Ovako glasi poruka koju je Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara "Vilamet", a koje zastupa malinare na području Srebrenice, Bratunca i Milića, dobio putem svog Facebook profila, a nakon što su on i drugi proizvođači malina najavili da ne pristaju na nisku cijenu otkupa ovog voća i da će, ukoliko ne bude ponuđen veći iznos, izaći na proteste.
Stojanović kaže da je slučaj prijavio policiji te da je poruka stigla sa lažnog profila na pomenutoj društvenoj mreži, a sve iz razloga što malinari ne žele da prihvate otkupnu cijenu od 6,5 do sedam KM, koliko nude otkupljivači.
"Hladnjačari najvjerovatnije imaju svoje ljude koji sa tih lažnih profila šalju prijeteće poruke da se ne izlazi na proteste i da je to visoka cijena koju mi tražimo", priča Stojanović za "Nezavisne novine" i poručuju da malinari neće odustati od svojih zahtjeva.
"Nema nikakve šanse da mi to damo tako jeftino. U petak će opet zasjedati Upravni odbor našeg udruženja. Pa, u Srbiji je kupovna cijena između devet i 11 KM. To što oni nude, pa to je van pameti. Na Upravnom odboru ćemo poslati zahtjev da se sastanemo s njima, pa ćemo vidjeti da li oni žele ili ne, a naš jedini zahtjev je da se izmijeni otkupna cijena", navodi Stojanović i upozorava da, ukoliko otkupljivači ostanu pri stavu da nema podizanja cijene otkupa, malinari kreću u proteste.
"Ne samo ovdje, imam kontakte da se protestuje u koordinaciji na teritoriji čitave države", naglašava Stojanović.
I Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja malinara "Vilamet" iz Bratunca, Srebrenice i Milića, traži da otkupljivači ispoštuju cijenu koja je i u regionu.
"I da se plati koliko su platili veliki hladnjačari. Evo, na primjer, ovdje firma 'Zadrugar' u Ljuboviji, koja je nekoliko kilometara od nas, malinu je platila 610 dinara, što faktički prelazi 10 KM. U samom Bratuncu bio je jedan hladnjačar koji je ispoštovao i platio malinu devet KM, tako da je pričati o cijeni od 6,5 do sedam KM van pameti. Jednostavno, tražimo da otkupljivači ispoštuju cijenu drugih hladnjačara. Ne želimo da pravimo nikakve kalkulacije i igre koje oni igraju. Oni su otkupili malinu i red je da to plate onoliko koliko su to platili drugi hladnjačari, jer nemoguće je da neko nešto može da plati, a neće to da ispoštuje", navodi Alempić za "Nezavisne novine".
Saša Simić iz Opšte poljoprivredne zadruge "MB Fruits" Bratunac i dalje ostaje pri stavu da je cijena koju traže proizvođači pretjerano visoka. Podsjetio je da je cijena maline na svjetskom tržištu znatno opala te da hladnjačari još ne mogu izaći sa jasnom ulaznom cijenom, jer, kako kaže, nema prodajne izlazne cijene. Pored toga, navodi da svjetski proizvođači koriste manje malina zbog visokih cijene te da je upravo zbog toga teško reći šta će se desiti u narednom periodu.
"Proizvođači traže tu neku višu cijenu, međutim, sve stoji, sve se čeka, vjerovatno su i kupci sada na godišnjim odmorima. Sačekaćemo taj septembar da vidimo šta će biti, tada će se znati ta situacija. Uglavnom, roba ne ide, ona stoji ulagerovana. Ostalo je sve nepromijenjeno od kada smo se čuli posljednji put", rekao je Simić i dodao da se cijena ne bi trebala kretati više od osam KM, ali da još nema ponuda za ugovore, za razliku od prošle godine, kada su se zemlje doslovno utrkivale za otkup.
Evropska unija od maja naredne godine uvodi automatizovani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u Schengen zonu za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Ovo je za Fenu potvrđeno iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije sa sjedištem u Briselu.
"ETIAS ne uvodi obaveze posjedovanja vize putnicima iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine. Državljani trećih zemalja kojima nije nepohdna viza za putovanje u Schengen zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja web stranice ili mobilne aplikacije ETIAS-a i za to će morati platiti naknadu u iznosu od sedam eura, a dobijeno odobrenje ETIAS-a važit će tri godine", navode iz Delegacije EU u Sarajevu.
Evropska komisija navodi da su neke od pogodnosti ETIAS-a efikasnije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama.
Prijava na aplikaciju ne bi trebalo da traje duže od 10 minuta i ne bi trebalo da zahtijeva nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoš ili drugi ekvivalentan dokument). U slučaju nemogućnosti prijave zbog godina, nivoa pismenosti, pristupa i kompetencije informacionih tehnologija i slično, prijavu može podnijeti treća osoba.
Automatski proces procjene će započeti nakon što se potvrdi naplata naknade.
Iz Evropske komisije navode da će broj automatski odobrenih podnosioca biti iznad 95 posto, a odobrenje će dobiti u roku od nekoliko minuta nakon uplate.
"Ako dođe do neodobrenja u bilo kojoj od pretraživanih baza podataka ili neodlučnog ishoda automatiziranog procesa, jedinica u Agenciji evropske granične i obalske straže ili relevantna institucija će obaviti ručni pregled zahtjeva za ulazak", rekli su iz Evropske komisije.
Po dolasku na granični prelaz u Schengen zonu, graničar će elektronskim putem učitati podatke o putnim dokumentima. Ako ne postoji važeća putna dozvola ETIAS, graničari će odbiti ulazak i evidentirati putnika i odbijanje ulaska u Entry Exit System.
Odobrenje za putovanje će se odbiti ako podnosilac zahtjeva predstavlja sigurnosni rizik, rizik od ilegalne imigracije ili predstavlja visok rizik po epidemiološku situaciju, pojasnili su u izjavi za Fenu iz Evropske komisije.
(akta.ba)