IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Završne večeri Festivala održat će se 09. septembra (veče narodne muzike) i 10. septembra (veče zabavne muzike).

"Studentsko ljeto" kao festival mladih i neafirmisanih pjevača tadašnje države (Jugoslavije) održan je 1964. godine kada je grupa maglajskih studenata odlučila napraviti kulturnu manifestaciju.

https://www.instagram.com/p/Cgj8jT8I2i7

Danas je ovo jedan od najstarijih festivala u Bosni i Hercegovini. Od 1997. godine prerasta u kulturnu manifestaciju koja traje nekoliko mjeseci sa nizom kulturnih sadržaja, te je zapravo takmičenje pjevača amatera koje se održava dvije noći zaredom.

NEKADAŠNJI UČESNICI FESTIVALA

Mnogi učesnici “Studentskog ljeta”, tada još kao neafirmisani pjevači, danas su veliki stvaraoci sa zapaženom karijerom, kao što su: Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević, Alma Čardžić, Dobrivoje Topalović, Daniel, Slađana Milošević, Marija Mihajlović i drugi.

Voditelji festivala bila su najveća imena bh. I jugoslovenskog novinarstva: Oliver Mlakar, Svetislav Vuković, Mića Orlović, Milovan Ilić Minimaks, Senad Hadžifejzović, Deana Vukotić, Sanja Damić, Zoran Kapetanović i mnogi drugi.

Kao članovi stručnog žirija bili su: Ismet Arnautalić, Damjan Babić, Jovan Adamov, Kostadin Kostadinovski, Julio Marić, Milenko Prodanović, Mojmir Sepe, Slobodan Vujović, Zvonko Kovačić, Stevan Burka, Dževad Šabanagić, Gertruda Munitić, Ashar Kurtović, Asim Horozić, Ognjen Bomoštar, Hana Čizmić i mnogi drugi.

Orkestri koji su pratili izvođače bili su članovi orkestara svih centara nekadašnje JRT.

U MAGLAJ OVE GODINE DOLAZE UČESNICI IZ CIJELE REGIJE

Festival mladih i neafirmisanih pjevača najstariji je festival u Bosni i Hercegovini. „Studentsko ljeto“ nekada je bila kruna svih amaterskih festivala koji su se održavali kako u BiH tako i zemljama regiona. U Maglaj ove godine dolaze izvođači sa prostora Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Maglaj će ugostiti mlade izvođače-debitante sa splitskog festivala, krapinskog, ohridskog festivala, slovenačkog i hrvatskog izdanja šou programa „Ja imat talenat“ te „A strana“ i „The Voice“ Hrvatska. Dolazi nam i nekoliko učesnika „Zvezda Granda“. Neki će naustupiti sa autorskim pjesmama, biće i sevdalinke, narodne pjesme, domaćih i svjetskih hitova. Sve se pjeva uživo, bez matrice i play back-a, a učesnike će pratiti festivalski orkestar pod ravnanjem prof. Amira Muhareremovića, koji je zajedno sa Amilom Efendić raspisao aranžmane za festivalski orkestar. Festival će se ove godine održati 09. I 10. Septembra 2022. I dok se mnogi festivali gase, Maglaj živi “Studentsko ljeto”.

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. Izazov je zadovoljiti osnovne životne potrebe sa sredstvima s kojima raspolažemo u kućnom budžetu. I dalje izostaju konkretne ekonomske mjere koje bi utjecale na bolji životni standard građana, javlja BHRT.

Vlast poteže populističke mjere i posvećena je predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini. Ovo je ocjena ekonomskih analitičara. Šta možemo očekivati na zimu?

Kupovina osnovnog i najpotrebnijeg. Novčanik sve prazniji, cijene sve više. To su glavni komentari građana širom Bosne i Hercegovine. Žale se na visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Plaši ih dolazak zime koja je ekonomski neizvjesna. Vlast je prema njihovom mišljenju još jednom pokazala koliko ne vodi brigu o građanima.

Cijene proizvoda na svjetskom tržištu drastično opadaju – u Bosni i Hercegovini poskupljuju. Cijena goriva na svjetskom tržištu znatno je opala. Na benzinskim pumpama u BiH jedva primjetno.

Konkretni potezi pomoći građanima u oba entiteta ogledaju se u jednokratnoj pomoći. Akcize na gorivo još nisu ukinute. O garantovanom otkupu poljoprivrednih proizvoda vjerovatno se i ne razmišlja. Izostaju sistemska rješenja.

Jednokratna pomoć – gašenje požara. Mnogo je šansi propušteno. Izostale su jedinstvene ekonomske politike na nivou entiteta kao i sistemske mjere. Zato smo danas opijeni ali još ne znamo od čega. To je ocjena ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini.

Stopa inflacije u Bosni i Hercegovini iznosi 13,9 odsto. Globalni prosjek je 7,7 odsto. Procjena je da inflacija neće jenjavati. Alarma je previše, ali vlast kao da ih ne čuje. I dalje su svi potezi usmjereni za što bolje pozicioniranje pred start – 2. oktobra.

Poljoprivrednici širom BiH su u strahu od "toplinske flacije" – gubitaka osnovnih usjeva uzrokovanih sušama i visokim temepraturama zbog kojih bi cijene hrane mogle ove jeseni dostići nove maksimume, produbljujući krizu sve praznijih džepova građana. Od nadležnih zahtjevaju pomoć i proglašenje elementarne nepogode.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH podsjeća da bh. poljoprivrednici inače proizvode 20 posto potreba države, a kada je najbolje i do 30 posto.

"Suša je učinila svoje. U samoj sjetvi smo imali problem kada su poskupili svi inputi – mineralno gnojivo, nafte, sjemena – do 300 posto. Ljudi su se nekako snašli, a došla je suša i sad nema ni tih 20 posto. Imali smo sastanak poljoprivrednih udruženja iz cijele BiH i tražili da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima da se može raditi jesenja sjetva", kazao je.

Dodaje da nije bilo odgovora insticija.

"Živimo u komplikovanom i nakaradnom sistemu. Doći će odgovor Vijeća ministara da se obratimo entitetima, entiteta da se obratimo kantonima, a kantona da se obratimo opštinama. I tako u krug", istakao je.

Navodi da su u suši najviše stradali kukuruz i silažni kukuruz.

"To je kultura koja najviše nosi u ishrani stoke. Stočari najviže siju silaže jer je to najkvalitetnija hrana, a koju je lako uzgojiti. Imate površina gdje je i 100 posto to stradalo. Neće ljudi imati čime hraniti stoku. Koncentrati su svakako preskupi, nije dobra situacija nikako", istakao je.

Prema riječima Save Bakajlića, predsjednika Udruženja poljoprivednika Semberije, štete će se tek sumirati.

"Na prvi pogled, kukuruz je doživio toplotni šok. Prinosi će biti umanjeni negdje 80 posto i čak negdje i 90 posto. Ova kiša zadnja što je pala je dala neke znakove života, ali ovo što je zasijano u optimalnom roku je doživjelo katastrofu. Desit će se da će se narod riješiti stoke. Doći ćemo u problem da ćemo imati manjak hrane, a to se ne može za godinu dana povratiti. Mislim da smo kao država u velikom problemu po tom pitanju", kazao je.

Navodi da su poljoprivredna udruženja u BiH tražila proglašenje elementarne nepogode zbog suše.

"Da se pokuša poljoprivrednim proizvođačima, država i instutucije, pomoći u ovom trenutku kada smo već na izdisaju. Da moramo povesti računa da spasimo šta se spasiti može. Ovo je bila jedna od najskupljih sjetvi u istoriji, sad očekujemo od države da nam to vrati na neki način kroz sjemensku pšenicu ili repromaterijal ili kaok god oni hoće. Mi smo spremni da sjednemo i razgovaramo", poručio je.

(akta.ba)

Na području Federacije BiH (FBiH) prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine veća je za 13 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini, podaci su Federalnog Zavoda za statistiku.

Prosječna cijena novih prodatih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine veća je za 8,9 posto.

U drugom tromjesečju ove godine u FBiH prodata su ukupno 232 stana ukupne površine 14.125 metara kvadratnih od čega je u Sarajevu 58, dok je u ostatku entiteta 174 stana.

Broj prodatih novih stanova u FBiH u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 8,9 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manji je za 8,7 posto.

Korisna površina prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021. godini veća je za 4,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine veća je za 6,8 posto.

Ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu i stanogradnji u FBiH u drugom tromjesečju 2022. godine u poređenju sa prethodnim tromjesečjem veći je za 2,7 posto.

Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu indeks cijena za arhitektonske i građevinske radove veći je za 3,1 posto, za vodoinstalaterske i kanalizacione radove veći je za 1,5 posto, za elektroinstalacijske radove veći je za 1,2 posto, a za mašinsko-instalacijske radova indeks cijena je veći za 1,1 posto.

Vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju 2022. godine u odnosu na drugo tromjesečje protekle godine je veća za 2,1 posto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manja je za 1,3 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inostranstvu u prvih šest mjeseci 2022. godine, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 99,6 posto.

Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 41,7 posto, a udio objekata niskogradnje iznosi 58,3 posto.

(akta.ba)

Narednih pet dana u Bosni uz pretežno oblačno vrijeme izgledna je povremena i slaba kiša, dok se u Hercegovini uz pretežno sunčano vrijeme očekuje vrlo malo kiše u obliku pljuskova, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.

Od 27. do 30. augusta prognozira se stabilniji period bez padavina, a početkom mjeseca septembra ponovno je izgledna kiša u Bosni i Hercegovini.

Do 27. augusta, očekivane vrijednosti jutarnjih temperatura zraka su od 14 do 19 u Bosni, na jugu zemlje do 21 stepen Celzijusov, a najviše dnevne uglavnom između 22 i 27 stepeni, na jugu zemlje do 32.

Od 28. augusta do 6. septembra izgledan je blagi porast samo najviših dnevnih temperatura zraka. Očekivane minimalne vrijednosti u Bosni kretat će se između 14 i 19, u Hercegovini oko 24, a maksimalne dnevne u Bosni do 33 u Hercegovini do 36.

Evropska unija je, prema najnovijoj informaciji, odgodila pokretanje Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) za još šest mjeseci, i stupit će na snagu u novembru 2023. godine.

ETIAS za putovanja u Schengen zonu uvodi se za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU, uključujući i putnike iz BiH.

Odobrenje za putovanja trebalo je postati potpuno operativno u maju 2023. godine. Međutim, bez ikakvog upozorenja ili službene najave, Komisija EU ažurirala je datum na novembar 2023. godine, prenosi Fena.

- Očekuje se da će ETIAS biti operativan u novembru 2023. godine - saopćila je Komisija na informativnoj stranici u vezi sa ETIAS-om u okviru Migracije i unutrašnjih poslova, prenosi Schengenvisainfo.com.

- ETIAS ne uvodi obaveze posjedovanja vize putnicima iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine. Državljani trećih zemalja kojima nije neophodna viza za putovanje u Schengen zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja web stranice ili mobilne aplikacije ETIAS-a i za to će morati platiti naknadu u iznosu od sedam eura, a dobijeno odobrenje ETIAS-a važit će tri godine - rečeno je prošle sedmice Feni iz Delegacije EU u Sarajevu.

Evropska komisija navodi da su neke od pogodnosti ETIAS-a efikasnije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama.

Prijava na aplikaciju ne bi trebalo da traje duže od 10 minuta i ne bi trebalo da zahtijeva nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoš ili drugi ekvivalentan dokument). U slučaju nemogućnosti prijave zbog godina, nivoa pismenosti, pristupa i kompetencije informacionih tehnologija i slično, prijavu može podnijeti treća osoba.

Automatski proces procjene će započeti nakon što se potvrdi naplata naknade.

Iz Evropske komisije navode da će broj automatski odobrenih podnosioca biti iznad 95 posto, a odobrenje će dobiti u roku od nekoliko minuta nakon uplate.

- Ako dođe do neodobrenja u bilo kojoj od pretraživanih baza podataka ili neodlučnog ishoda automatiziranog procesa, jedinica u Agenciji evropske granične i obalske straže ili relevantna institucija će obaviti ručni pregled zahtjeva za ulazak - rekli su Feni iz Evropske komisije.

Po dolasku na granični prelaz u Schengen zonu, graničar će elektronskim putem učitati podatke o putnim dokumentima. Ako ne postoji važeća putna dozvola ETIAS, graničari će odbiti ulazak i evidentirati putnika i odbijanje ulaska u Entry Exit System.

Odobrenje za putovanje će se odbiti ako podnosilac zahtjeva predstavlja sigurnosni rizik, rizik od ilegalne imigracije ili predstavlja visok rizik po epidemiološku situaciju, pojasnili su u prošlosedmičnoj izjavi za Fenu iz Evropske komisije.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona primila je na znanje Program rada, razvoja i organizacije integrisanog zdravstvenog informacionog sistema na području ovog kantona, koji je prethodno usvojio UO JU Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) ZDK-a.

Kako je rekao direktor ZZO ZDK Omer Škaljo, planom javnih nabavki ove ustanove predviđena su potrebna finansijska sredstva, a uskoro je planirano raspisivanje javnog poziva za uspostavu jedinstvenog informacionog sistema koji će uvezati sve zdravstvene ustanove u ovom kantonu.

- Informacioni sitem će omogućiti veću prohodnost i kvalitetniji pristup rada kada je u pitanju razmjena informacija između svih domova zdravlja, Kantonalne bolnice Zenica i Opće bolnice Tešanj, povećati kvalitet rada u korist svih osiguranih lica, s jedne strane, a s druge strane napraviti ogromne uštede kod razmjene informacija, jer će protok informacija biti brži, a usluga prema osiguranim licima efikasnija po bilo kom osnovu - rekao je Škaljo.

Naglasio je da je ZZO na području grada Zenice već izvršio informatičko uvezivanje Kantonalne bolnice, Doma zdravlja, Zavoda za medicinu rada i ZZO- a, a isto tako i ostalih domova zdravlja na području ovog kantona.

Dodao je da će uspostavom jedinstvenog informacionog sistema biti obuhvaćeni svi segmenti, uključujući i elektronsku zdravstvenu knjižicu, kao i elektronski recept.

Sve je manji broj studenata na univerzitetima širom BiH.

Broj upisanih studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Zenici za akademsku 2022/23. godinu nakon prvog upisnog roka je 468, od planiranih 995.

Drugi upisni rok trajat će od 30. augusta do 16. septembra, a rangiranje kandidata i prijemni ispiti na fakultetima UNZE obavit će se od 19. do 23. septembra. Upis primljenih studenata obavit će se prema planu fakulteta, najkasnije do 30. septembra.

Univerzitet u Sarajevu ima oko 30.000 studenata manje u odnosu na deceniju prije (57.000 nekad, a sada 27.000, op. a). U studijskoj 2022/23. godini raspisao je konkurs za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisano je 3.459 brucoša.

Ništa bolja situacija nije ni u manjem bh. entitetu.

Na Univerzitetu u Bankoj Luci planiran je upis 2.500 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija. Nakon prvog upisnog roka ostalo je još 807 slobodnih mjesta. Od tog broja, njih 537 može biti upisano u kategoriji budžet, a 169 na samofinansiranje. Plan je da se upiše i 78 stranih, te 23 vanredna studenta.

Broj upisanih studenata na visokoškolske ustanove u BiH posljednjih pet godina pao je za više od 20.000.

Nekim fakultetima prijeti zatvaranje zbog nedostatka studenata. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, smatra da problem nije toliko danas izražen koliko će biti za pet do deset godina.

(Oslobođenje)

Pomjera se granica za odlazak u penziju: Sve više zemalja produžava radni vijek- Već nekoliko godina unazad na snazi je trend pomijeranja starosne granice za odlazak u penziju.

Razloga za to ima nekoliko, a stručnjaci najčešće ističu da je glavni razlog taj što je životni vek ljudi sve duži i što se, na primjer u slučaju Nemačke, vremenom otkrivaju manjakvosti tamošnjih penzionih sistema. U EU se sada radi uglavnom do 65. godine, ali postoje zemlje koje su granicu podigle do 67 ili 68 godina.

Na sličan način se pomijera i starosna granica u Srbiji, te se od 1. januara 2023. godine za žene u Srbiji pomijera starosna granica za odlazak u penziju na 63 godine i 6 mjeseci.

Istraživanje finskog Centra za penzije Finske je pokazalo da će Evropljani do kraja ove decenije raditi i posijle 70. godine.

Pored same Finske, na spisku zemalja koje eksperimentišu sa ovim modelom su i Kipar, Danska, Grčka, Italija, Holandija, Portugal i Slovačka.

Slična situacija je i u Srbiji i u regionu

Slična situacija je i u Srbiji i u regionu. U Srbiji prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju starosna granica za žene pomijera se svake godine, od 2014. godine, kako bi došlo do izjednačavanja godina života žena i muškaraca 2032. godine. Slični prelazni period je na snazi i u Hrvatskoj, koji traje do 2029. godine, dok je u Crnoj Gori i Sloveniji ta granica već izjednačena.

Žene u Srbiji od 1. januara 2023. godine moći će da idu u penziju sa navršene 63 godine i šest mjeseci života. Uslovi za penzionisanje muškaraca se neće mijenjati, pa će granica za njihov odlazak u penziju ostati na 65 godina starosti.

Od 2014. godine, prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, se za žene svakog 1. januara mijenjaju uslovi za penziju i to po pravilu da se starosna granica pomijera u rasponu od dva mjeseca do šest meseci godišnje. Tako će biti sve do 2032. godine kad će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti kao muškarci.

Nova pravila važe i ukoliko građani žele da idu u prevremenu penziju, a promjena se odnosi i na muškarce i na žene. Ove godine muškarci mogu da idu u prevremenu penziju sa 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest mjeseci života, a žene sa 39 godina i osam mjeseci staža osiguranja i najmanje 59 godina života. Od 1. januara 2023. godine ove granice će se pomjeriti za još 6 meseci.

Situacija u regionu

Pravo na starosnu penziju građani Hrvatske stiču kada navrše 65 godina i 15 godina radnog staža. U prelaznom periodu od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na penziju sa manje godina u ovoj zemlji.

U BiH, od 1. januara ove godine važe nova pravila za odlazak u penziju. U Federaciji BiH je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano da se za ostvarenje prijevremene starosne penzije se od 2015. svake godine pomijera, do 2025. godine kada će uslov biti za oba pola 65 godina.

U Crnoj Gori se stiče pravo na starosnu penziju kad se napuni 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina, ali u penziju mogu ići i mlađi uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.

Evropa

U većini zemalja članica EU, prema podacima finskog Centra za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina. Ipak, Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67 godina, dok Britanija i IRska imaju cilj da se u penziju ide sa 68 godina.

Takođe u Evropi se sve više čuju i zahtevi da se radi do 70. godine, i to najviše iz Njemačke.

(Hayat)