Dok su planovi za eksploataciju litijuma na zapadu Srbije doveli do masovnih protesta, s druge strane rijeke Drine na istoku BiH, mještani i ne slute da se i ispod tla na kom žive takođe može pronaći ruda ključna za proizvodnju baterija za mobilne telefone.

Tako Slavica Obrenović, predsjednica Mjesne zajednice Suvo Polje, kod Bijeljine, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako ne zna da u njenom selu ima litijuma, niti da se o ovom metalu neko raspitivao.

– Malo mještana zna šta je litijum uopšte. A kamo li da ga ima u Suvom Polju. Nemamo mi nekih informacija vezano za to do sad, a niti neke pretenzije da bi to dali na iskop nekome, ako bi nas neko pitao. Opet bi to bio dogovor sa Gradskom upravom i Vladom Republike Srpske – kaže Obrenović.

Ona za RSE priča da u ovoj zajednici od oko 1.500 stanovnika, koji se većinom bave poljoprivredom, malo ljudi ima koji znaju šta je uopšte litijum i za šta se upotrebljava.

Saglasnost za ispitivanje terena u ovom selu tražila je kompanija “Rodon” iz Bijeljine. No, uprava Grada je 25. novembra odbila njihov zahtjev za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litijuma i bora na području grada.

U rješenju koje je Grad Bijeljina dostavila lokalnoj kompaniji se navodi da “nemaju dovoljno informacija niti odgovarajući pravni osnov na osnovu kojeg bi izdali traženu saglasnost”. Ovo rješenje je objavljeno na sajtu Gradske uprave.

Bijeljinska kompanija “Rodon” je osnovana 1. jula prošle godine, koje se bavi “inženjerstvom i s njim povezanim tehničkim savjetovanjem”.

Pored Bijeljine, ova firma, kako su naveli u odgovoru za RSE, je isti zahtjev poslala Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske. Još uvijek nisu dobili odgovor.

Protesti u Srbiji potresli region

Litijum je došao u žižu javnosti na Balkanu kada su krajem novembra i početkom decembra građani i ekološka udruženja protestovali u Srbiji zbog potencijalne eksploatacija jadarita, rude koja sadrži litijum i bor. Radi se o lokaciji u okolini Loznice, na zapadu Srbije.

Građani su izrazili zabrinutost da bi planirani rudnik kompanije “Rio Tinto”, koja je zainteresovana za eksploataciju, mogao da zagadi okolinu, zemljište i riječni sliv. Iz te kompanije odbacuju tvrdnje o zagađenju i obećavaju poštivanje najviših ekoloških standarda za svoj projekat.

Ipak, planirani rudnik još nije dobio dozvolu za gradnju, jer se čeka procjena uticaja na životnu sredinu. Predstavnici vlasti su obećali da će lokalno stanovništvo na referendumu odlučiti da li želi rudnik ili ne.

Litijum na istoku BiH

Prema Katastru odobrenih detaljnih geoloških istraživanja, objavljenom na sajtu Ministarstva energetike i rudarstva RS, postoje lokacije na kojima je odobreno traženje litijuma. Ne navodi se koja su preduzeća dobila dozvolu.

Detaljna geohemijska, geofizička i geološka istraživanja su odobrena, između ostalog, u Ugljeviku i Loparama, na sjeveroistoku BiH.

Sredinom prošle godine, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, boravio je u Loparama, kada je rekao da je data koncesija za istraživanje ove rude.

Načelnik Lopara, Rado Savić, za RSE ističe da se o litijumu “dugo priča u tom gradiću, ali da su rađena samo istraživanja”.

– Nekoliko različitih kompanija je radilo, ali do sada nije bilo nekih značajnijih rezultata. Za nas je jako važan glas naroda i glas struke. Sigurno mi nismo za to da se radi bilo šta što bi ugrozilo živote ljudi – kaže Savić.

U Loparama je posljednja istraživanja vršila firma “Ar Core”, koja se nalazi u vlasništvu kompanije “Rudnik litijuma”. Osnovana je krajem 2020. godine u Laktašima kod Banjaluke, na sjeverozapadu BiH.

Direktor firme “Rudnik litijuma“ je slovenački biznismen Andrej Rautner, sa osnivačkim kapitalom od 11,8 miliona maraka (oko 5,9 miliona eura). On je početkom ove godine najavio da će preko preduzeća tražiti koncesije za istraživanje litijuma.

Prema evidenciji Ministarstva, daleko najviše lokacija sa litijumom se nalazi u okolini Zvornika, na obali rijeke Drine na krajnjem istoku BiH.

Radi se o lokacijama Pilica, Grbavci, Kozluk kod Zvornika, na kojima su odobrena istraživanja, osim litijuma, i za bor, natrijum, stroncijum i kalijum. Na lokaciji Kamenica, sem litijuma, moguća su nalazišta rubidijuma, titana i nikla. Ova sela se nalaze tridesetak kilometara od Loznice, gdje se planira izgradnja rudnika litijuma.

Gradonačelnik Zvornika, Zoran Stevanović, za RSE kaže da su svojevremeno od gradske uprave tražene dozvole za istraživanje metala na području grada. Ipak, dodaje, posljednjih godina nije bilo značajnijih aktivnosti na ovom planu.

– Nijedna sredina nije srećna kada se otvara rudnik na njenom terenu i prostoru. Ali, bez kopanja ruda nema ni napretka, tako da, svi bi voljeli da postoje rudnici, i da država lijepo živi, ali neka je to tamo u nečijem drugom dvorištu, neka mene ovdje – kaže Stevanović.

Uprkos što se, kaže, “ne bi lično bunio protiv eventualnog otvaranja rudnika, svakako bi upitao i stanovništvo Zvornika za stav po tom pitanju”.

U Komisiji za koncesije BiH je potvrđeno za RSE da njima nisu upućeni zahtjevi za eksploataciju ovog metala, i da su za sve navode o mogućim nalazištima čuli iz medija. Entitetska ministarstva nadležna za rudarstvo, nisu odgovorila na upit RSE o tome da li na teritoriji BiH postoje zalihe ruda koje sadrže litijum, kao ni to da li su već potpisivani koncesioni ugovori za njegovu moguću eksploataciju.

Nema planskog istraživanja

Na Rudarsko geološko građevinskom fakultetu (RGGF) u Tuzli, kažu da ruda sa litijumom u BiH ima, uglavnom, u sjevernim i centralnim dijelovima zemlje, kao i u predjelima od Sarajeva ka istoku, u okolini Rogatice, Srebrenice i Čajniča.

Kemal Gutić, dekan tuzlanskog RGGF-a, kaže da se ovaj metal pojavljuje i u vodi, ali postoji i čvrsta komponenta koja se može prerađivati. On kaže da se litijum u BiH istražuje, ali ne planski.

– Kada je u pitanju BiH, postoji interes, ali nije metodološki, sa aspekta naučne i stručne strane, istražen taj fenomen. Krenuli su neki stakeholderi, samostalni istraživači, koji dolaze kao izvidnice iz nekih država, da se raspituju – rekao je Gutić.

On ocjenjuje da istraživanje litijuma podrazumijeva puno priprema, elaborata, studija ekonomske opravdanosti, kao i saglasnost ekološke zajednice. Prema njegovim riječima, cijeli proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.

Gutića su, kako navodi za RSE, kontaktirali mnogi biznismeni zainteresovani za eksploataciju litijuma, ali su se brzo povukli, kada su shvatili da nije u pitanju ugalj, nego ruda koja je mnogo složenija za eksploataciju.

Podsjeća da se u BiH, po pitanju rudarstva, još uvijek oslanja na geološka istraživanja koja su radili austro-ugarski i francuski geolozi prije više od sto godina, kao i ispitivanja koja je radila bivša Jugoslavija na tom polju.

Dodatni problem u istraživanju i eksploataciji ruda predstavlja što BiH nema jedinstvenu bazu podataka o njima. Iako postoji literatura, zbornici radova, naučni radovi o rudarstvu i rudnim zalihama u BiH, Gutić kaže da, prema njegovim saznanjima, ne postoji takva evidencija.

Istovremeno, u banjalučkom Centru za životnu sredinu (CZZS) kažu za istraživanja lokaliteta nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu prema domaćoj legislativi.

– Radi se o potencijalnoj izgradnji pristupnih puteva, o bušotinama, o narušavanju podzemnih voda, krčenju šuma, svemu onome što ozbiljno narušava životnu sredinu. Mi nemamo procjenu koliko, na koji način, i kakve će biti mjere za zaštitu životne sredine tokom samog istraživanja – kaže Majda Ibraković, koordinatorica programa energije i klimatske promjene u CZZS.

Upozorava da građani i lokalne zajednice većinom nisu u potpunosti informisani o istraživanjima litijuma, a često o tim pitanjima odlučuje interes viših instanci, iako lokalne zajednice u ovim situacijama najčešće ispaštaju.

Kolike su svjetske zalihe litijuma?

Prema podacima Američkog geološkog zavoda iz januara 2021. godine, oko 71 odsto iskopanog litijuma završi u baterijama, a taj procenat je u velikom porastu prethodnih godina.

Najviše ruda koje sadrže ovaj metal se kopa u Australiji, Argentini, Čileu i Kini, a rude bogate litijumom su pronađene, između ostalog, u Srbiji, Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Španiji.

Najveće svjetske zalihe litijuma su u Boliviji, 21 milion tona. Argentina ima 19,3 miliona tona rezervi, Čile 9,6, a Australija 6,4 miliona tona. Srbija, prema procjenama američkog zavoda, leži na 1,2 milliona tona ovog metala.

Sinoć je u prostorijama stadiona Bilino polje održan zajednički sastanak klubova Druge lige FBiH – grupa “Centar”. Bio je ovo prvi u nizu sastanaka koji je održan na inicijativu našeg kluba i to s ciljem podizanja glasa protiv nejednakog tretmana klubova i nepravilnosti koje prate ovo fudbalsko takmičenje. Svi klubovi su dobili priliku iznijeti probleme sa kojima su se susreli, a doneseno je i nekoliko zaključaka.

Stav klubova je jasan, a to je ravnopravno i transparentno takmičenje u kojem će svi klubovi imati jednake šanse na zelenom terenu i gdje se pobjednik neće odlučivati diskutabilnim sudijskim odlukama koje direktno štete nekom od klubova te da je krajnje vrijeme da klubovi prestanu biti taoci sudijskih organizacija i šablonskih disciplinskih postupaka.

Iako su dobili poziv, niko od predstavnika Nogometnog saveza ZDK i lica koje rukovode ovim takmičenjem (a to su: Komesar za takmičenje, Komesar za suđenje i Disciplinski sudija) nije prisustvovao sastanku. Bez obzira na to, klubovi su donijeli zajednički zaključak da će ponovo kontaktirati NSZDK i lica koja rukovode ovim takmičenjem te pokušati dogovoriti sastanak, na kojem će iznijeti konkretne prijedloge za poboljšanje kvaliteta takmičenja ove lige.

Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su prisustvovali sastanku, a ujedno pozivamo i ostale da ne budu samo pasivni učesnici takmičenja, nego da se uključe u našu zajedničku borbu za boljitak bh nogometa.

(NK Čelik)

Predstavnici JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo (EPBiH) upriličili su prezentaciju pilot projekta uspostave eksperimentalnih zasada brzorastuće biomase na degradiranim površinama rudnika u sastavu Koncerna EPBiH za premijera Mirnesa Bašića i ministre u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

U delegaciji EPBiH bili su pomoćnik generalnog direktora za razvoj Mustafa Musić, izvršni direktor za proizvodnju Samir Selimović, vodeći stručni saradnik za razvoj rudnika u Sektoru za strateški razvoj Nevad Ikanovići direktor RMU Breza Muamer Omerhodžić.

EPBiH projekt realizira u saradnji s američkom kompanijom "E3 International", a u maju ove godine eksperimentalni zasadi brzorastuće biomase-vrbe na površinama od jednog hektara podignuti su na lokacijama rudnika Kreka i Breza. Za narednu godinu planirano je da se zasadi prošire na dodatnih 15 hektara, po pet hektara u rudnicima Kreka, Đurđevik i Breza.

EPBiH je prošle godine izvršila mapiranje rudničkih površina s namjerom istraživanja da se zemljište rudnika u sastavu koncerna stavi u funkciju energetske tranzicije, kako bi se obezbijedila nova privredna aktivnost proizvodnje zelene energije, kroz instaliranje fotonaponskih elektrana te uzgoj brzorastuće biomase koja bi se koristila u termoelektranama radi smanjenja emisija CO2. Istaknuto je da bi se upotrebom određene količine ove biomase smanjila potrošnja uglja, a time održao pogon termoelektrana u nadolazećem periodu naknada za emisije karbon dioksida.

Izdanci ovog drveta tokom prve dvije do tri godine mogu dostići visinu od 6-7 metara, uz godišnji prirast od 30-40 tona po hektaru, odnosno 60 t/ha u slučaju primjene agrotehničkih mjera. Analizama je utvrđeno da je brzorastuća vrba pogodna za sadnju na degradiranim površinama, a njena kalorijska vrijednost iznosi 19 do 20 MJ/kg.

Premijer Bašić je dao punu podršku realizaciji ovog projekta u rudnicima Koncerna EPBiH, od koji su tri na području Zeničko-dobojskog kantona (Breza, Kakanj i Zenica), istakavši da je smanjenje štetnih emisija te jačanje energetske efikasnosti i energetskog bilansa ovog kantona, jedna od ključnih politika Vlade ZDK.

Pozdravio je nastojanja EPBiH da kroz nove razvojne projekte stvara alternativna radna mjesta za uposlene u vremenu reorganizacije rudnika Koncerna EPBiH.

Općinski praznik 10. decembar sjećanje je na daleku prošlost kada je 1559. godine vakif Gazi Ferhad-beg utemeljio Tešanj kao urbanu sredinu. Tešanj, i prije ovog čina, a naročito poslije bilježi mnoge značajne događaje, a posebno je poznat po intenzivnom privrednom razvoju.

Ponosni smo na našu historiju i zahvalni svim generacijama prije nas koje su  gradile, branile, čuvale i voljele naš grad. Zadatak svih nas je čuvati to nasljeđe i stvarati grad koji će biti ponos generacijama koje dolaze, koje će ovdje rado ostati i živjeti.

Svim građanima općine Tešanj čestitamo Dan grada Tešnja.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                           OPĆINSKI NAČELNIK

     Amir Kurtić, dpl. ing. elteh.                                            mr.sc. Suad Huskić

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ) zaključio je da je epidemiološka situacija u ovom kantonu nepovoljna imajući u vidu visoke vrijednosti indikatora i procjene rizika daljeg širenja virusa COVID-19.

Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ), koju je razmatrao KŠ, u prethodnoj sedmici potvrđeno je 553 novih slučajeva zaraze ili prosječno 83 dnevno, što je manje nego sedmicu ranije, ali je zabilježen rast broja pacijenata hospitaliziranih u Kantonalnoj bolnici Zenica i Općoj bolnici Tešanj.

Direktor INZ-ai zamjenik predsjednika KŠ dr. Senad Huseinagić rekao je da se ovaj kanton, prema epidemiološkim parametrima i metodologiji Federalnog zavoda za javno zdravstvo, nalazi u četvrtom, najvišem nivou prijenosa virusa. Naglasio je da je pad broja oboljelih usporen, a u nekim kantonima se bilježi porast, tako da ne možemo govoriti o završetku ovog vala i vjerovatno možemo očekivati novi porast oboljelih.

-To je posebno važno posmatrati s aspekta predstojećih blagdana i novogodišnjih praznika te zimskog raspusta, a prošle godine je upravo to bio okidač koji je značajno povećao broj oboljelih i doveo do trećeg vala pandemije - rekao je dr. Huseinagić.

Pozvao je građane da maksimalno provode higijenske mjere kako bi se smanjila cirkulacija virusa u životnoj sredini, najavivši da će se KŠ u narednom periodu, kada se očekuje i dolazak većeg broja ljudi iz inostranstva, znatno restriktivnije odnositi prema svim zahtjevima za organiziranje bilo kakvih skupova koji bi mogli predstavljati veći epidemiološki rizik.

-Bolnički kapaciteti su popunjeni i svaki značajniji porast broja oboljelih bi otežao uslove za liječenje, a time i ugrozio života ljudi. Moramo biti socijalno odgovorni i odgovorni prema svom okruženju. Svako ima pravo da se ne boji posljedica bolesti, ali niko nema pravo biti neodgovoran i ugroziti drugog, jer svako od nas potencijalno može biti izvor infekcije - rekao je dr. Huseinagić.

Naveo je da je niska stopa provakcinisanosti stanovništva jedan od najvećih problema, jer u okolnostima kada je vakcinisano tek oko 30 posto odraslog stanovništva u ovom kantonu nije moguće očekivati popuštanjeepidemioloških mjera.

-Samo povećanim obuhvatom vakcinacije možemo ići ka ukidanju ili ublažavanju mjera te normalizaciji života. Sa niskom stopom vakcinacije to nije moguće i najvjerovatnije ćemo zbog toga za novogodišnje praznike morati primjeniti restriktivniji pristup - rekao je dr. Huseinagić.

Bazični, ali i plemeniti metali, tačnije zlato leže u dubini planine Ozren, sumnja to direktor kompanija Lykos Balkan Metals, koja je dobila dozvolu za istraživanje na području više opština u BIH. Australijski biznismen BH porijekla Miloš Bošnjaković dodaje da od posla neće odustati, ali da će probati razgovarati i sa lokalnom zajednicom i mještanima. Stanovnici više sela opštine Petrovo i dalje ne žele da čuju da se bilo šta kopa u njihovoj okolini.

Ozren je rudnom bogato područje, ali nikada nije potvrđeno da li ispod površine zemlje postoje ekonomski isplative rezerve nekog od metala. To je bila polazna osnova za istraživanje i dobijanje dozvola, kaže direktor povezanih firmi Lykos Balkan Metals i Medeni Brijeg Miloš Bošnjaković. Tvorac, kako ga nazivaju, “zlatne groznice “ iz Vareša, vjeruje da i na Ozrenu ima zlata.

"Da znamo šta očekujemo ne bismo se bavili geološkim istraživanjima. Ali, očekujemo prvenstveno bakar. Da budem iskren i ekskluzivan za vas, očekujemo i zlato na Ozrenu. Da bi znali šta je ispod treba nam jedno 5-6 godina, možda i više", saopštio je to Miloš Bošnjaković, direktor Lykos Balkan Metals.

Bošnjaković kaže da su dioničari kompanije Lykos Metals Limited iz Australije, Velike Britanije, Amerike , te da su kriterijumi australijske berze ASX na kojoj posluju izuzetno strogi, a uključuju i poštovanje visokih ekoloških standarda. Ne namjerava odustati od posla, ali će razmisliti i o pravnoj zaštiti.

"Bilo je i medija, ovdje su dolazili ljudi u Petrovo da kažu da su izbušili osam bušotina, da namjeravamo 16. Sretali smo te ljude, koji su se kasnije izvinjavali da nisu bili upućeni itd… Ako me pitate imamo li ikakve veze sa Rio Tintom, nemamo nikakve", nastavlja Miloš Bošnjaković, direktor Lykos Balkan Metals.

Lokalna zajednica donijela zaključak o obustavljanju istraživanja

Zbog straha od zagađenja i pritiska javnosti zasjedala je lokalna skupština. Donijeli su zaključak o obustavljanju geoloških istraživannja.

"Izvođač radova, istraživačkih radova je ušao na teren, po meni, brzopleto. Stvorena je jedna atmosfera nepovjerenja među ljudima. Počelo je da se kalkuliše sa teškim metalima, opasnošću itd… Mislim da je sve dobilo prevelike dimenzije, krenulo je i politiziranje, što nam ne treba u svakom slučaju. Po meni, namjera vlade RS, resornog ministarstva je bila dobra i korisna. Svaka država vodi računa da upozna, da zna resurse sa kojima raspolaže", naglašava Zoran Blagojević, predsjednik Skupštine općine Petrovo.

Peticije "protiv" i dalje potpisuju mještani, peticiju “za” kroz selo nose i investitori. Osamdeset petogodišnja Stana kaže ovakvo što nije zapamtila.

"Ovo je sve potajno rađeno, to je užas za naš narod. Hoće da isele Sočkovac, ovdje je na Ozrenu dobar narod, dobro bogatstvo šume, planine. Naš Gostilj da uzmu što iva trava raste, kome da ga damo? Što ona rekla lezi bolan na cestu neka drobi šta ćeš ostati", priča nam Stoja Popović, mještanka.

Provjerili smo kako izgledaju platforme za bušotine. Iz kompanije kažu da su radili i na pristupnim putevima.

Mještani ozrenskih sela uvjerili su se kako se efikasno mogu da grade i puteve. Makadamski put kroz šumu, kažu, prokrčen je za nekoliko sedmica.

LYKOS Balkan Metals d.o.o. sa sjedištem u Bijeljini, ćerka australijske firme “LYKOS Metals Limited”, dobila je dozvolu za geološka istraživanja na području opština Petrovo, Mrkonjić Grad, kao i dijelom opština Jezero i Šipovo i opštine Čajniče.

(N1)

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)  vrše pretrese na više od 50 lokacija na području Banje Luke, Gradiške, Bijeljine, Doboja i Novog Grada zbog postojanja osnova sumnje da su u prethodnom periodu izvršili krivična djela „Organizovani kriminal“, „Neovlašten promet opojnim drogama“, “Neovlašten promet oružjem i vojnom opremom“ i „Krijumčarenje ljudi“ iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Do sada je uhapšeno 19 osoba. Do sada su uhapšene osobe inicijala V.U, M.G, S.D, S.V, G.V, A.V, F.M, G.G, D.K, D.R, D.V, K.B, R.N, S.N, N.I, D.G, , D.T, N.T i R.L.

Operativna akcija “Storidž 2” se provodi u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Pretresi se vrše na osnovu naredbi Suda Bosne i Hercegovine a pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Tužiteljstvo: U toku akcija protiv organiziranog kriminala

Tužitelj iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarki kriminal i korupciju, koordinira aktivnosti policijskih djelatnika SIPA, MUP-a RS i MUP-a KS, koji u opsežnoj akciji vrše hapšenje i pretrese usmjerene na više od 20 osumnjičenih osoba.

Istraga se odnosi na kaznena djela organiziranog kriminala i neovlaštenog prometa opojnih droga, sa međunarodnim elementima, povezanih sa drugim kaznenim djelima, a u predmetu je ostvarena suradnja sa strukturama Europola i EU.

Organizirana kriminalna skupina, sumnjiči se da je duži vremenski period vršila međunarodno krijumčarenje opojnih droga i oružja, na način da su pripadnici grupe djelovali u više zemalja i komunicirali zaštićenim aplikacijama, a opojna droga je najčešće krijumčarena iz Albanije i Crne Gore u BiH, a nakon toga krijumčarena dalje prema zemljama EU u Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Njemačku.

Akcija je rezultat dugotrajne istrage Tužiteljstva BiH i partnerskih policijskih agencija i institucija za provedbu zakona iz BiH, zemalja regiona i EU, a sa ciljem da se otkriju i prcesuiraju pripadnici organiziranih grupa narko-kriminala koje djeluju na području Banje Luke, Gradiške i drugih gradova u BiH.

(fokus.ba)

Kantonalna bolnica Zenica sa jučerašnjim danom ima 67 hospitaliziranih pacijenata kod kojih je dijagnosticirana zaraza koronavirusom, od kojih je 12 smješteno na Odjelu za intenzivnu njegu zaraženih infekcijom Covid-19. Pet pacijenata je preminulo u zadnja 24 sata – potvrdio je Feni direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

-Jutros smo imali prijem četiri nova pacijenta, od kojih nijedan nije vakcinisan. Inače je omjer hospitaliziranih koji nisu vakcinisani 90, a vakcinisanih 10-ak posto- podvukao je Skomorac.

Zenička bolnica, unazad 40-ak dana, kako je počeo “četvrti val”, u prosjeku dnevno ima između 60 i 80 hospitaliziranih pacijenata.

-Ne bih rekao da se situacija smiruje, kada je u pitanju broj pacijenata čije stanje zahtjeva hospitalizaciju. Prije nekoliko sam dana bio optimističan da se situacija smiruje, ali smo već sljedeći dam imali novih 15 prijema. Tako da, kada dnevno imate između 12-15 prijema, ne možemo govoriti da se stanje smirilo- upozorava Skomorac.

To je i razlog što, ističe Skomorac, još uvijek ne mogu promijeniti odluku o suspendiranju “hladnog operativnog programa”, koju su donijeli još 1. novembra, od kada se rade samo operacije koje imaju karakter hitnosti.

Direktor Opće bolnice Tešanj Omer Bedak ističe, pak, kako je evidentno da se situacija u tom gradu, na sjeveru Zeničko-dobojskog kantona, smiruje.

- Danas imamo 21 hospitaliziranog pacijenata. Možda je rano govoriti, ali stanje se evidentno stabilizuje. Sama činjenica da smo ranije trošili i 40-ak boca kisika, a sada trošimo 20-ak, dovoljno govori da je situacija bolja. Manje je i zaraženih i hospitaliziranih- napominje Bedak.

Tešanjska bolnica nema uvjeta za respiratorni centar pa sve teže pacijente šalje na daljnji tretman u KBZ, gdje ih se, u slučaju potrebe, može priključiti na respirator. Polovica hospitaliziranih u OBT, napominje Bedak, koristi kiseoničku podršku.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) ima šest sektora, a jedan od njih je Sektor laboratorije za vode u okviru koje rade tri odjeljenja – za biologiju, hemiju i odjeljenje za uzorkovanje i otpadne vode.

Po riječima rukovodioca Sektora laboratorije za vode Nezafete Sejdić, ispitivanja se obavljaju na temelju velikog broja parametara koji se mogu podijeliti na hemijske, biološke, fizičko-hemijske i mikrobiološke i u okviru tih grupa se ispituje više od 80 različitih parametara.

“Ovo je moderna laboratorija, savršeno opremljena sa sofisticiranom opremom, sa stručnim kadrom na zavidnom nivou. S pravom mogu reći da je ovo najbolja laboratorija u BiH. Može parirati bilo kojoj evropskoj laboratoriji kada je u pitanju ispitivanje kvaliteta voda”, kazala je Sejdić za Fenu.

Navela je da AVP Sava svake godine pravi plan i program monitoringa na površinskim i podzemnim vodama na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH. Monitoringom su obuhvaćeni podslivovi Bosne, Une s Glinom i Koranom, Vrbasa, Drine i neposredni sliv rijeke Save. Nakon provedenog monitoringa na godišnjem nivou, sumiraju se rezultati o svim parametrima koji odstupaju ili ne od graničnih vrijednosti, odnosno od maksimalno dozvoljenih koncentracija. Nakon toga se radi godišnji izvještaj o stanju voda u FBiH.

“Kada je riječ o kvalitetu voda na vodnom području rijeke Save u FBiH stanje nije ohrabrujuće, ali s druge strane, još imamo lijepih i čistih rijeka koje treba sačuvati. U svim ovim analizama i dugogodišnjim ispitivanjem evidentno je da podsliv rijeke Bosne ima najlošiji kvalitet voda od svih kontroliranih slivova na vodnom području rijeke Save na teritoriji Federacije”, istakla je Sejdić.

Navela je da su jedan od glavnih izvora zagađenja urbane otpadne vode koje se bez prethodnog tretmana ispuštaju direktno u vodotok s malim brojem izuzetaka tamo gdje postoje postrojenja za pročišćavanje i tretman otpadnih voda.

“Također, izvor zagađenja su industrije i to pogotovo u tuzlanskom industrijskom bazenu koji loše utiče na kvalitet rijeke Spreče. Može se reći da je rijeka Spreča najzagađeniji vodotok na vodnom području rijeke Save u FBiH”, istakla je Sejdić.

Kada je riječ o hemijskom zagađenju voda, po njenim riječima, jedan od najvećih izvora zagađenja su pojedine industrije (industrija kože, metalska industrija, termoelektrane, hemijska industrija). Za ocjenu hemijskog statusa AVP Save mjeri 21 prioritetnu supstancu i dosad je na vodotocima potvrđeno sedam supstanci i/ili grupa u koncentracijama većim od okolišnih standarda kvaliteta.To su teški metali, pesticidi, policiklični aromatski ugljikovodici, odnosno PAH-ovi, spojevi koji su kancerogeni. Takve supstance detektovane su na pojedinim vodnim tijelima u slivu rijeke Spreče, rijeci Bosni, na jednom vodnom tijelu na rijeci Drini, što je posljedica uticaja specifične industrije i poljoprivrede na ovim područjima.

Da postoje svijetli primjeri, kako je dodala Sejdić, svjedoči rijeka Una koja je dijelom i nacionalni park.

“Volimo reći da je rijeka Una pojam očuvanja dobrog stanja voda. Međutim, velika je razlika između podslivova rijeke Bosne i Une uzimajući u obzir nabrojane izvore zagađenja i koncentraciju industrije u podslivu rijeke Bosne. Rijeka Una, pogotovo njen gornji dio od Martin Broda do Bosanske Otoke ima taj dobar status voda i njena glavna pritoka Sana i to njen srednji dio toka, od Ključa do Sanskog Mosta. To obično izdvojimo kao nešto što je bez nekih drastičnih mjera očuvalo dobar status”, istakla je Sejdić.

Monitoring je skup proces i veliki izazov za mnogo razvijenije zemlje, a Agencija ulaže značajna finansijska sredstva u rad i razvoj svoje laboratorije koja je akreditirana prema standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 od Instituta za akreditiranje BiH. Taj standard namijenjen je ispitnim i kalibracionim laboratorijama i daje smjernice, odnosno zahtjeve koje treba da ispunjava jedna laboratorija da bi bila akreditirana.

Akreditacija prema  standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 omogućava da su rezultati koje daje Agencija priznati svugdje u svijetu bez naknadnog preispitivanja, što je od velikog značaja i za samu državu BiH. Podaci monitoringa AVP Sava se koriste kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou za pripremu pojedinih projekata, izvještaja, planova upravljanja (Dunav i Sava), a podaci se uredno dostavljaju i međunarodnim komisijama (Savska, ICPDR).

“Mi smo nedavno imali nadzorno ocjenjivanje od Instituta za akreditiranje BiH kada je provjereno u svim aspektima koliko je taj standard ispoštovan, koliko je naš sistem upravljanja kvalitetom funkcionalan. Stalno radimo na poboljšanju sistema upravljanja kvalitetom”, istakla je Sejdić dodajući da imaju 56 akreditiranih metoda, odnosno 85 parametara.

U ovoj godini se, dodala je, ispitivanja obavljaju na 44 vodotoka, na 61 mjernom mjestu, odnosno na 17 mjernih mjesta podzemnih voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH.

Sejdić je podsjetila da je ova laboratorija do 1992. godine radila u krugu sarajevskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda te da je tokom rata u potpunosti devastirana. Tokom 2006. prostor laboratorija je obnovljen sredstvima iz plana firme, a veći dio opreme tada je doniran od Evropske unije, po programu CARDS 2003.

“U isto vrijeme formirao se tim mladih stručnih ljudi i krenulo se s ozbiljnim radom. Tako je od 2007. godine Laboratorija za vode Agencije za vodno područje rijeke Save preuzela sve vrste ispitivanja površinskih voda na području za koje je nadležna Agencija”, rekla je Sejdić za Fenu.