Preživjeli Srebreničani bili su na čelu kolone Marša mira, koja je jutros krenula iz Nezuka, kod Sapne, kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Više od 3.000 ljudi krenulo je iz Nezuka prema Potočarima, a u naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj. U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

Među učesnicima ovogodišnjeg marša je i potpredsjednica bh. entiteta Federacija BiH Melika Mahmutbegović.

​​​​​​​Marš mira koji se ove godine organizuje 17. put u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Predsjednik Pododbora za "Marš mira 2021" Zulfo Salihović izjavio je za AA da sve pripreme teku prema planu.

"Imam informaciju od aktivista koji rade na registraciji da u ovogodišnjem Maršu mira učestvuje više od 3.000 osoba s obzirom da smo online prijavama imali negdje oko 2.800 učesnika. Praksa je 8. jula, prilikom polaska kolone, uvijek se dodatno registruje između 300 i 500 dodatnih učesnika, tako i ove godine", pojasnio je Salihović.

Kako je kazao, ovoliki broj učesnika je dobar znak da se interes za Marš mira vraća, nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa u maršu učestvovalo nekoliko stotina ljudi.

"Imamo i učesnike iz drugih zemalja. Želim naglasiti da je ovaj put najveća grupa iz Turske. Imamo dvije grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, to su uglavnom Bosanci koji žive i rade tamo i imaju sa sobom kolege Amerikance. Imamo grupu iz Sandžaka i jednu grupu iz Italije", dodao je Salihović.

Hariz Dautbašić bio je među hiljadama ljudi koji su krenuli iz Nezuka prema Potočarima.

"Rođen sam u Srebrenici ali živim u Kaknju. Došao sam sa grupom od oko 30 učesnika. Naši najmlađi učesnici imaju devet i 11 godina. Imamo i tri djevojke. Od 2008. učestvujem u Maršu mira. Svake godine je sve emotivnije i teže. Ono što raduje su mlade generacije koje učestvuju", dodao je Dautbašić.

Među ovogodišnjim učesnicima ima mnogo i maloljetnika. Jedan od njih je 11-godišnji Alem Kadić iz Kaknja.

"Došao sam da odam počast poginulim. Ovo je prvi put da sam tu. Došao sam sa ocem. Bit će teško pješačiti ali uspjet ću", rekao je Kadić.

Iz Kaknja je sa ocem došao i devetogodišnji Eldar Kubat.

"Dolazim iz Kaknja. Ovo je prvi put da učestvujem u maršu. Tu sam sa ocem. Neće mi biti teško pješačit jer treniram taekwondo. Imam kondicije", rekao je Kubat.

Na Marš mira krenuo je i Senad Hasanbašić iz Tešnja.

"Ovo mi je 12 godina kako učestvujem u Maršu mira. Putovali smo pet dana, krenuli smo u subotu", pojasnio je Hasanbašić.

Tokom pješačenja žele da se poistovjete sa Srebreničanima koji su u julu 1995. godine preko šume pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja.

"Tokom 12 godina, koliko učestvujem u Maršu mira, čuo sam mnogo priča preživjelih. Teško pada kada prođete mjestima gdje su ubijene hiljade ljudi", rekao je Hasanbašić.

Poručio je da se Srebrenica ne smije zaboraviti.

Armin Zelić jedan je od velikog broja maloljetnika koji učestvuju u ovogodišnjem Maršu mira.

"Imam 17 godina, dolazim iz viteškog grada Bužima. Na Marš mira dolazim već treći put. Ovo ne dam zaboravu. Učestvovanjem dajem doprinos tome da se ne zaboravi i ne ponovi", izjavio je Zelić za AA.

Kako je kazao, nije lako prolaziti trasom kojom su se kretali Srebreničani u ljeto 1995. godine.

Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u Srebrenici iz jula 1995. godine.

"Marš mira" ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine sve do pojave pandemije COVID-19. Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije koronavirusa, se kretao od 2.000 do više od 10.000.

​​​​​Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici Marša mira nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec juni 2021. godine iznosi 2.042,34 KM i za 21,72 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec april 2021. iznosila je 990,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 6,00 KM je niža od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 48,47%.

            Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1. Prehrana – 44,6%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 15,2%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 6,4%
4. Obrazovanje i kultura – 6,4%
5. Odjeća i obuća – 14,7%
6. Prijevoz – 6,8%
7. Održavanje domaćinstva – 5,9%

            U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest (12) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

Služba za informisanje

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dječak S.N. (15) iz Teslića poginuo je sinoć u saobraćajnoj nesreći kod Teslića u kojoj su učestvovala dva maloljetna pješaka i mercedes za čijim volanom je bila osoba Lj.Đ.

Nesreća se dogodila na magistralnom putu Banjaluka-Doboj, u mjestu Gornji Teslić, oko 21. 45 časova,.

“U ovoj saobraćajnoj nezgodi jedan pješak je smrtno stradao dok je drugi zadobio lake tjelesne povrede, pišu Nezavinse.

Izvršenim alkotestiranjem kod lica inicijala Lj.Đ. je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 0, 85 g/kg.

U nekoliko zemalja Zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori počela je dvodnevna virtuelna prekogranična vježba za stolom sa ciljem ojačavanja spremnosti za katastrofe, javlja Anadolu Agency (AA)

Vježba je dio projekta koji finansira EU "ResponSEE" pod vodstvom vlade Štajerske/Austrije, uključujući partnere iz Bosne i Hercegovine, Rumunije, kao i Crne Gore i Albanije.

"Cilj projekta 'ResponSEE' je ojačati spremnost za katastrofe na Zapadnom Balkanu povećanjem interoperabilnosti, omogućavanjem i podržavanjem saradnje u međunarodnom odgovoru na katastrofe kako bi se Albanija i BiH približile Mehanizmu civilne zaštite Evropske unije", saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Pojašnjeno je da se vježba zasniva na diskusiji, u kojoj se raspravlja o postupcima, smjernicama i planovima i započinjanja procesa donošenja odluka, kako bi se pronašli načini još snažnije prekogranične podrške između tri zemlje i međunarodne zajednice poput Evropske unije, NATO-a, Ujedinjenih nacija itd.

Nakon ove vježbe, krajem godine biće izvedena vježba komandnog mjesta i sveobuhvatna terenska vježba u aprilu 2022. godine, zasnovana na scenariju potresa.

"Već sada, nakon prvog dana vježbe, može se reći da su svi uključeni partneri vrlo angažirani i imali plodne diskusije. Ovo je dobra prilika za saradnju sa susjedima na Zapadnom Balkanu i razmjenu stručnosti kako bismo se pripremili za moguće katastrofe u regiji", navodi se u saopštenju.

"Ove godine ukopat ću sina od djevera, Esnafa Halilovića, koji je zajedno sa svojim bratom i amidžom, mojim mužem, otišao preko šume pokušavajući doći do slobodne teritorije. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u Sućesci, nešto vrlo malo kostiju. Hoćemo da ih ukopamo, da se smire. Moj muž Sabahet je ukopan 2003. godine, a njegov brat Almir nikada nije pronađen", ispričala je Rahima za Anadolu Agency (AA).

Plače i priča o tragediji koja je zadesila njenu porodicu. Kako je kazala, ne postoji porodica u Srebrenici kojoj nije ubijen neko. Dok to priča pokazuje na sestru, koja sjedi do nje, a kojoj su u genocidu ubijena tri sina.

"Esnafov otac nikada nije pronađen. U maju 1992. godine otišao je na posao i nikada se nije javio ni vratio. Majka mu je poginula tokom rata. U Srebrenici smo se rastali pošto su živjeli kod nas nakon što mu je majka poginula. Rekao mi je: 'Strina, ne sekiraj se, ja ću proći. Otišli su preko šume, a ja i njegove dvije sestre, moje troje djece i svekar smo otišli prema Potočarima. Ubijeni su ni krivi ni dužni", ispričala je Rahima.

Za Esnafa ima samo riječi hvale.

"Bio je dobar i poslušan. Svi su ga voljeli. Bio je vrijedan. Ostale su dvije sestre, one žive u Švedskoj. Meni dolaze jer nemaju nikoga", kazala je Rahima.

Poručila je da je jako bitno da ukopa barem nekoliko kostiju kako bi imao mezar na koji će moći otići i proučiti Fatihu.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari 11. jula ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana u Memorijalnom centru Potočari je Azmir Osmanović koji je imao svega 16 godina kada je likvidiran. Konačan smiraj ove godine će pronaći još jedan maloljetnik Fikret Kiverić koji je imao 17 godina u momentu smrti.

Ove godine konačan smiraj naći će i jedna žena Zilha Delić. U momentu stradanja imala je svega 24 godine. U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari bit će ukopani ove godine i otac i sin Hajro i Jusuf Aljić.

Najstarija žrtva koja će naći svoj konačni smiraj u Memorijalnom centru Potočari jeste Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine u trenutku smrti.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Vremena sigurnih poslova su prošla, ali u Njemačkoj, za razliku od BiH, stalno ih ima. Jedna tvrtka ode u stečaj, druga se otvara i gospodarstvo unatoč pandemiji funkcionira - priča nam čovjek iz zapadne Hercegovine koji radi u blizini Stuttgarta. Kaže nam kako bi mogao živjeti samo od pronalaska radnika za njemačke poslodavce.

Osnove njemačkog jezika

"Dugo godina sam vani i upoznao sam brojne i radnike i poslodavce, susreo se s njihovim pričama, pogotovo u pandemiji. Međutim, situacija se normalizira i ako ne bude nekih novih šokova, Njemačka ponovno raste, a to znači nove poslove. Vidim to i po poslodavcima koji su me obećali nagraditi iznosom od 100 do 200 eura za svakog radnika kojeg im dovedem u Njemačku, uz uvjet da poznaje osnove njemačkog jezika i da ima neku kvalifikaciju u branši. Ali mnogi sada nerado idu jer ne znaju što će biti u budućnosti oko koronavirusa - priča on.

Kaže kako je najviše onih koji poslove nude u građevinarstvu, ali i u ugostiteljstvu.

U Njemačkoj je do veljače ove godine izgubljeno 120 tisuća radnih mjesta u gastronomiji i ugostiteljstvu, a posredstvom krovne udruge njemačkih ugostitelja i hotelijera spašeno je njih 50 tisuća koji su bili u teškoj situaciji. Sada kako je bitka s pandemijom u punom jeku, sa sve više cijepljenih protiv koronavirusa, ova zemlja se otvara, a ona gospodarstva koja su pala ponovno će se vraćati u fokus. Upravo zbog toga će radnici sa zapadnog Balkana ponovno biti “na meti” njemačkih poduzetnika, a na snazi je ostalo i pravilo da u “obećanu zemlju” sa spomenutog područja može ulaziti 25 tisuća radnika godišnje.

To pravilo, također, omogućuje lakše dobivanje vize i bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uvjet za dobivanje vize je, kako se navodi, da podnositelj zahtjeva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad. Sve ovo moglo bi pridonijeti novom valu odlazaka iz ove zemlje kada pandemija prestane. Uskoro se očekuje nova “ofanziva” Nijemaca na građevinske radnike. To se može zaključiti i iz izjava koje je dao Hermann Schulte-Hiltrop, predstavnik građevinskih udruga u Njemačkoj.

Napomenuo je kako će zbog starosti prestati raditi 150 tisuća od 850 tisuća zaposlenih u građevinskoj industriji i da će Njemačkoj trebati “svježa krv”. A ta krv će se tražiti i u BiH. Već ovo ljeto dosta je onih koji se pripremaju za novi početak, a razočarenju je pridonijela i činjenica da BiH svojim građanima nije uspijevala osigurati dovoljno cjepiva, ali i da takvo stanje još traje jer i dalje ovisimo o donacijama.

Rekordi, ali u odlascima

Rekord po broju prvih izdanih dozvola za boravak u Europskoj uniji za bh. građane postavljen je 2019. kada je za one koji idu u Njemačku izdano 31.765. Strahuje se da dolaze još gora vremena.

"Samo u posljednje dvije godine izdano je 125.137 prvih dozvola za bh. građane u EU. Je li napokon vrijeme da shvatimo ozbiljnost ovog problema ili ćemo se svađati oko tema od kojih obični građani nemaju koristi", kazao je nedavno u analizi ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić.

U BiH se, jasno je, iz stanja iščuđavanja pandemiji mora prijeći u stanje rada za dobrobit građana kako ova zemlja ne bi potpuno opustjela.

(akta.ba)

Nakon informacije da obilaznica još uvijek nije otvorena zbog određenih nedostataka reagovali su i iz Autocesta Federacije BiH s informacijom da bi dionica trebala dobiti potrebne dozvole za sedam do deset dana.

U reakciji na tekst koji je portal Klix.ba objavio danas da Zenička obilaznica, odnosno dionica Zenica jug – Zenica sjever ima još nedostataka, iz Autocesta FBiH su kazali da će ona ipak, prema njihovim saznanjima, uskoro biti puštena u saobraćaj.

“Prema našim saznanjima, Federalno ministarstvo prostornog uređenja bi u narednih sedam do deset dana trebalo izdati upotrebne dozvole za preostali dio zeničke obilaznice, tačnije za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica (južna sekcija), što će omogućiti puštanje cijele dionice Zenica sjever – Zenica jug u saobraćaj”, kažu iz Autocesta FBiH.

Također navode da je nakon izlaska komisije na teren i izvršenog tehničkog pregleda potvrđeno da su nedostaci u vezi s dokumentacijom ispravljeni te da su dvije od tri komisije već predale pozitivne izvještaje Ministarstvu, dok je u toku finalizacija izrade izvještaja treće komisije.

“Podsjećamo, dionica Zenica sjever – Zenica jug Vc, nazvana tzv. Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica (južna sekcija). Do sada je JP Autoceste FBiH dobilo upotrebnu dozvolu od Federalnog ministarstva za prostorno uređenje za poddionicu Drivuša – Klopče koja je duga 2,23 kilometra i za poddionicu Klopče – Donja Gračanica koja je duga 5,8 kilometara” zaključili su iz Autocesta FBiH.

(ZB)

Od prvog kola naredne sezone u nogometnoj Premijer ligi BiH publika će se vratiti na sve stadione u našoj državi.

U prošloj sezoni Nogometni savez BiH nije dozvoljavao publiku na stadionima, osim u finišu sezone kada je odgovornost prebacio na entiteske vlasti, nakon čega su u RS-u navijači mogli na tribine, dok u Federaciji BiH nisu imali dozvolu.

U Federaciji BiH pratit će se instrukcije kantonalnih kriznih štabova, a prema tome kapacitet stadionu u Širokom Brijegu moći će biti ispunjen, što nije slučaj u drugim kantonima koji imaju drugačija pravila.

Nova sezona Premijer lige BiH počinje 17. jula, a u 1. kolu sastaju se:

Radnik – Leotar

Sloboda – Rudar Prijedor

Široki – Zrinjski

Velež – Posušje

Sarajevo – Tuzla City

Željezničar – Borac

Navodi se da će publika prisustvovati i na mečevima Kupa BiH, a titulu prvaka će braniti nogometaši Borca.

Svi građani Bosne i Hercegovine koji planiraju putovati i ljetovati u Hrvatskoj, od 12. jula će imati priliku prijeći granicu na nekoliko graničnih prijelaza na samoj granici sa ovom susjednom državom.

Kako je za N1 potvrdio Svevlad Hoffman, savjetnik direktora Granične policije BiH, ova odluka je donesena na jučerašnjoj sjednici Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima.

“Dakle, odobrava se privremeni međunarodni promet putnika preko stalnog graničnog prijelaza Gabela Polje 1- Gabela, zatim Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica, Vaganj – Bili Brig i Hadžin Potok – Bogovolja u trajanju od tri mjeseca, odnosno, do održavanja naredne redovne sjednice”, naglasio je Hoffman.

Izmjena i radnog vremena nekih graničnih prijelaza

Odlukom je utvrđeno i to da se odobrava privremeni međunarodni promet putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet, a to je Čitluk – Jovića Most i Drinovačko Brdo – Slivno na period od dva mjeseca.

“Imamo također i odluku kojom se privremeno mijenja radno vrijeme sada na 24 sata stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet Vinica – Aržano, Subašić – Dvorine, Tržačka Raštela – Kordunski Ljeskovac, Zagrad – Pašin potok, Lička Kaldrma – Podprolog u trajanju od tri mjeseca”, istakao je.

Dva važna granična prijelaza

Kako kaže, granični prijelazi Čitluk-Jovića Most i Gabela su među najvažnijima za putnike.

“Gabela je inače granični prijelaz za pogranični promet, ali se nalazi u rejonu Doljana i bit će veoma važno rasterećenje za putnike. Tu je svakako i Čitluk koji se nalazi u rejonu Posušja, a koji će na isti način doprinijeti poboljšanju putovanja”, dodao je

Rasterećenje za ostale granične prijelaze

Hoffman je pojasnio da se ovakva odluka donijela prije svega kako bi se rasteretili postojeći granični prijelazi jer im je suština da se olakša promet putnika.

“S obzirom na to da je ljeto i u jeku turistička sezona, normalno je da je i saobraćaj preko svih graničnih prijelaza podignut na viši nivo. Ovom odlukom se rasterećuje promet putnika i robe preko graničnih prijelaza koji su i dosad bili u funkciji za za promet putnika, a sada će se otvaranjem ovih dodatnih prijelaza omogućiti putnicima da na fleksibilan i rasterećen način stignu gdje su se zaputiili”, poručio je Hoffman.