Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group, u razgovoru za Klix.ba govori o poslovnoj godini na izmaku, rezultatima, izazovima i planovima za budućnost. Naglašava da su sva tri segmenta AS grupacije (proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina) poslovala pozitivno te dodaje da su u planu i nove akvizicije u narednom periodu.

Koliko ste zadovoljni poslovnom godinom i kakvi su strateški planovi za budućnost kompanije?

Ova godina protekla je u daljem jačanju naših kompanija. Već sada mogu kazati da su sve tri divizije – proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina, poslovale pozitivno, i očekujem da će rast prihoda biti u skladu sa najavljenih 10 posto. Važno je istaći da smo pozicije naših brendova uspjeli odbraniti, a potom i ojačati kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Planiramo neke značajne promjene prije svega u kontekstu daljeg jačanja korporativnog upravljanja i organizacijske strukture, a koje će u bitnome odrediti dalji rast i razvoj poslovanja u sljedećih 10 godina. Ali o tom potom.

Na koju akviziciju kao AS Group ste najponosniji, da li ste zbog nečeg zažalili?

Svaka naša akvizicija bila je zanimljiva, niti jedna nije bila slična drugoj. Ipak sve ih povezuje činjenica da smo posrnula domaća preduzeća kupovali za novac, dakle ne putem privatizacije i certifikata. Ta preduzeća smo uspijevali konsolidirati, spasiti radna mjesta i ponuditi novu vrijednost kojom smo osvajali pozicije na domaćem i stranim tržištima. Preduzeća smo akvizirali putem kredita, zadužujući se kod banaka. Kupovali smo prije svega brendove, u kojima smo vidjeli šansu koju drugi nisu mogli prepoznati. Tako su spašene tekstilne industrije u Tešnju i Travniku, Napredak d.d. i Fortitudo d.o.o. u kojima sada radi oko 1.200 radnica i radnika, šijući za poznate svjetske brendove. Tursku tvornicu keksa Kent smo akvizirali jer smo tim potezom pojačali tržišnu poziciju našeg brenda Master. Oaza je akvizirana sa namjerom da od vode koja je nekada bila na meniju Bijele kuće ponovno pravimo brend u svjetskim okvirima. Akvizicija Vispaka je došla u jeku ekonomske krize krajem 2010., u trenutku kada se najmanje očekivala, i njen uspjeh nas je vinuo u krug najvećih. Istovremeno, posao koji smo napravili sa Vispakom, povrat ukupne investicije u samo tri godine i povećanje godišnjih prihoda sa početnih 18 miliona na 45 miliona prošle godine, omogućio nam je da uđemo u akviziciju Klas grupacije kao najveće prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini u čijem sastavu su još Sprind d.d. Sarajevo, te Mlin i pekara Ljubače. Na ovome nećemo stati i uskoro ćemo realizirati nove akvizicije jer se ovaj model koji mi imamo pokazao itekako uspješnim.

Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, žalim samo što nije bilo više volje i hrabrosti kod drugih potencijalnih investitora da na ovakav način, zdravim kapitalom, poštenim odnosom i vizijom razvoja uđu u slične projekte. Vjerujem da bi danas svi zajedno u našoj Bosni i Hercegovini živjeli puno bolje.

Koliko radnika trenutno upošljavate kao AS grupacija, a koliko u Klasu? Postoji li ideja za otvaranje novih radnih mjesta?

U AS Group trenutno radi oko 3.300 radnika. Klas zapošljava oko 900 radnika. Također, saradnju ostvarujemo sa oko 10.000 kooperanata koji pod našim nadzorom proizvode primarne poljoprivredne proizvode kao što su maline i drugo jagodičasto voće, kao i šumske plodove, zatim industrijsko povrće, voće i žitarice. Samo ove godine u ovu vrstu saradnje sa kooperantima smo investirali oko 12 miliona KM. Postoje razmišljanja o proširenju kapaciteta tekstilne industrije, kao i o novim akvizicijama koje bi učvrstile našu lidersku poziciju u proizvodnji hrane, i u trgovačkoj diviziji naše grupacije. Ne bismo da prejudiciramo neke poslovne poteze, ali sasvim je sigurno da ćemo nastaviti naš dalji rast i razvoj.

Uspješno gradite domaći brend u poljima u kojima ste aktivni. Koliko je to teško u bh. uslovima. Doprinosi li država pozitivnijoj poslovnoj klimi?

Zaista se trudimo razvijate domaće brendove. Vidimo ogromni potencijal u onome što možemo nazvati našim zajedničkim bosanskohercegovačkim nasljeđem. Zanimljivo je da strana tržišta najprije prepoznaju našu kompetenciju za bosansku kuhinju i bosansku kafu, a koja se pokazuje kroz naše brendove Zlatna džezva, Begova čorba, Tarhana, ili Klasova jufka, Sarajevski somun, Klasove pite, Bosanski lokum, itd.

Nadamo se da će u periodu koji je pred nama pozitivna poslovna klima biti jače izražena i da će se preduzetničkom duhu te novim investicijama u rast i razvoj, ali i rasterećenju privrede i radnika u proizvodnji poklanjati više pažnje.

Koliki je promet grupacije AS i u koje države najviše izvozite?

Naš ukupni godišnji promet je oko 270 miliona KM. Izvozimo u 28 zemalja, a najviše izvozimo u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju, Tursku, Austriju, Švedsku, Švicarsku, SAD, itd. Naš ukupni izvoz prošle godine je bio oko 40 miliona KM, od toga se pola odnosi na izvoz naših prehrambenih brendova.

Šta je potrebno da domaći proizvodi budu u većem broju prisutni na policama stranih trgovačkih lanaca?

Po mom mišljenju pitanje je prilično kompleksno. S jedne strane, potrebno je da domaći proizvođači više investiraju u razvoj svojih brendova, kvalitet i inovacije, advertising i PR. S druge strane, tržni lanci bi trebali dati veću šansu domaćim kvalitetnim brendovima, jer domaći potrošači žele kupovati svoje bosanskohercegovačke brendove. I na koncu, država bi morala stati otvoreno iza domaće proizvodnje, i potrebe da se jača ekonomski patriotizam kakav se susreće svugdje u svijetu.

Prisutni ste u tekstilnoj i prehrambenoj industriji, ali i trgovini. Na kojem polju je trenutno u BiH najlakše, a na kojem najteže pokrenuti biznis?

Nije jednostavno ni u jednoj industriji prije svega pronaći kvalitetnu radnu snagu. Mi već sada imamo poteškoća pronaći dovoljan broj kvalificiranih radnika na svim pozicijama. Mada mi imamo drugačija iskustva, jer nikada nismo bili u situaciji da plaćamo visoku cijenu za kapital koji je potreban da bi se investiralo, vjerujem da bi i na tom polju stanje moglo biti bolje. Sve u svemu, nas motivira potreba da pobijedimo i da pokažemo kako je moguće biti uspješan u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da imamo šta ponuditi svijetu, a naš primjer pokazuje da smo konkurentni u proizvodnji prehrambenih proizvoda i tekstilnoj industriji.

Vidim i druge bh. kompanije koje uspješno konkuriraju u oblasti proizvodnje namještaja, proizvodnji komponenti za automobilsku industriju, u metalnoj industriji, itd. Moramo zaustaviti odlazak mladih i radno sposobnih ljudi iz zemlje. Mi smo mala ekonomija i masovne odlaske radno sposobnih nećemo moći izdržati. U Bosni i Hercegovini moramo početi masovno proizvoditi. Razvoj prerađivačke industrije sa što većim postotkom finalne proizvodnje, uz razvoj domaćih brendova koji moraju postati internacionalno prepoznatljivi, naša je jedina šansa. Uspijemo li u tome, Bosna i Hercegovina zaista može postati druga Švicarska.

Da li u planu ima još neke akvizicije? Da li je istina da će AS Group kupiti knjižare Svjetlost?

Mi smo i ranije naglašavali da nismo okončali proces akvizicija. Nastojat ćemo ojačati naše tri divizije novim akvizicijama, ali iz te tri oblasti nećemo izlaziti za sada. Dakle, proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina. U ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno o kojim se akvizicijama tačno radi, ali ćemo naravno obavijestiti javnost kada za to dođe vrijeme, odnosno kada i ako sve te akvizicije budu uspješno okončane.

Čelnici Evropske unije potvrdili su u četvrtak na samitu u Bruxellesu privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te istaknuli važnost njegove provedbe.

"Evropsko vijeće ponovno ističe svoju privrženost izjavi EU-Turska i ističe važnost njezine pune i nediskriminatorne provedbe u svim aspektima", kaže se u zaključcima koje su prihvatili čelnici zemalja članica EU-a.

Nakon dogovora s Turskom znatno je smanjen priljev migranata koji iz Turske dolaze na grčke otoke. Iz Ankare turski je predsjednik Tayyip Erdgan poručio da njegova zemlja, u slučaju da EU ne provede dio dogovora s Ankarom koji se odnosi na ukidanje viza, ima i plan B i plan C, ali nije specificirao što oni znače.

Što se tiče prijedloga Evropske komisije kojim bi se nadogradio sistem kvota za raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama,  u zaključcima čelnika EU-a se kaže da "načelo odgovornosti i solidarnosti ostaje zajednički cilj", prenosi Hina.

Čelnici 28 zemalja članica Evropske unije usuglasili su u četvrtak na samitu u Bruxellesu pravno obvezujuću odluku koja bi Nizozemskoj trebala omogućiti da ratificira sporazum o pridruživanju Ukrajine EU-u. Nizozemska je ostala jedina članica Unije koja dosad nije ratificirala sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. U Nizozemskoj je u aprilu održan referendum na kojem su birači odbacili sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU-a. Iako je referendum neobvezujući za vladu je politički praktički nemoguće ignorirati njegov ishod.

Čelnici Evropske unije u četvrtak su postigli dogovor o produženju glavnih ekonomskih sankcija Rusiji na još šest mjeseci, do sredine 2017., objavili su diplomati. Ta odluka je bila očekivana, a službeni proces kojim će se produžiti sankcije ruskom odbrambenom, energetskom i finansijskom sektoru započet će početkom iduće sedmice.  EU je uvela sankcije nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014., te ih je pojačala kad je Moskva pružila podršku oružanoj pobuni na istoku Ukrajine. 

(FENA) B.D.

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u četvrtak navečer u Bruxellesu da će Velika Britanija donirati dodatnih 20 miliona funti onima "koji su najugroženiji" u zaposjednutom istočnom Aleppu.

Govor čelnika istočnog Alepa Brite Hagi Hasana dojmio se svih 28 čelnika okupljenih u Bruxellesu, kazala je May.

"Gradonačelnik Alepa kazao nam je da ne možemo vratiti natrag one koje smo izgubili, no možemo spasiti one koji su ostali", kazala je May novinarima.

"I to je ono što moramo napraviti", dodala je. 

"Predsjednik (Bašar al-) Asad i njegovi pomagači Rusija i Iran snose odgovornost za tragediju u Aleppu.Oni sada moraju dopustiti Ujedinjenim narodima da organiziraju sigurnu evakuaciju civila koji su tamo preostali", istaknula je May.

(FENA) B.D.

Prodaja novih automobila u Evropskoj uniji porasla je za 5,8 posto u novembru, utirući put regionu da ostvari najbolji godišnji rezultat u gotovo jednoj deceniji, i da nadmaši rekord iz 2007. godine, piše Wall Street Journal.

Broj novoregistrovanih automobila, koji približno odražava prodaju, porastao je na 1,15 miliona u novembru sa 1,09 miliona u istom mjesecu prošle godine, zahvaljujući snažnom rastu u Španiji, Francuskoj i Italiji, prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), sa sedištem u Briselu.

Prodaja novih automobila u Španiji skočila je u novembru za 13,5 posto, u Francuskoj za 8,5, Italiji za 8,2, Velikoj Britaniji za 2,9 i u Njemačkoj za 1,5 procenata.

Procenjuje se da će prodaja novih automobila u EU dostići 14,7 miliona jedinica u ovoj godini, što je porast od 7,1 posto u odnosu na 2015, saopćio je  italijanski istraživački institut Centro Studi Promotor, nakon objavljivanja podataka za novembar.

Ovo bi bila najbolja godina za automobilsko tržište u 28-članom bloku od 2007. godine, kada su potrošači kupili 15,5 miliona novih vozila.

Od tada je tržište EU pretrpjelo dvostruki udarac svjetske finansijske krize, koju su pratili problemi suverenog duga, koji su posebno teško pogodili južne članice Unije, poput Italije i Grčke, piše njujorški list, prenosi Tanjug.

(FENA) D.V.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) nastavlja aktivnosti na otkrivanju aktera teških krivičnih djela u oblasti organiziranog i drugih oblika kriminala, o čemu svjedoči sedam složenih operativnih akcija provedenih u posljednjih mjesec dana, a u sklopu kojih je uhapšeno 39 osumnjičenih osoba.

U najnovijoj akciji kodnog naziva „Sunce“ provedenoj radi razbijanja organizirane kriminalne grupe koja je duži  period na području Sarajeva i šire skladištila narkotička sredstva i oružje koji su krijumčareni u zemlje Evropske unije.

Šef SIPA-inog Odsjeka za borbu protiv organiziranog kriminaliteta, trgovine ljudima i borbu protiv opojnih droga Vahidin Šahinpašić danas je na pres-konferenciji u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu kazao da je u akciji "Sunce" izvršeno sedam pretresa te uhapšene četiri osobe.

Precizirao je da su pripadnici SIPA-e uspjeli 'skinuti' dvije isporuke oružja i droge na putu ka Zagrebu.  

Po njegovim riječima, tokom pretresa na terenu pronađena je veća količina eksploziva, a radi se oko deset kilograma vojnog TNT-eksploziva, uključujuči i veću količinu opasne materije - žive (oko 120 kilograma), četiri automatske puške, tri pištolja, optički nišan za ručni bacač, trotilske metke, osam komada elektronskih detonatorskih kapisla i određenu količinu sporogorećeg štapina, te veću količinu municije, namijenjenih za prodaju na ilegalnom tržištu.

Istovremeno, pronađeno je i veća količina narkotika od kojih su izdvojeni - 10 kilograma  skanka, tri kilograma speeda, oko pola kilograma heroina, te uzorci droge koja asocira na kokain, a tokom akcije oduzeto je i vozilo i veći broj mobilnih telefona...

Šahinpašić, nadalje, navodi, da je dio oružja pronađen u dva vozila koja su se kretala prema Hrvatskoj, dok je preostala količina pronađena na sedam lokacija.

Jedna od uhapšenih osoba u akciji "Sunce" je državljanin Srbije i nije imala prijavljen boravak u BiH, dok se za dvije osobe, najvjerovatnije porijeklom iz Hrvatske, i dalje traga.

Šahinpašić se osvrnuo i na akciju kodnog naziva „Damask“, provedenu prije 20-ak dana, a u sklopu koje su pripadnici SIPA-e uhapsili jednu osobu koja se vratila s ratišta u Siriji, te se dugo vremena krila u šumama u okolini Zenice.

Osim toga, pripadnici SIPA-e su u Foči pronašli šest „zolja“ i određenu količinu municije i vojne opreme, kao i u predmetu „Valuta“ u sklopu kojeg je, također, pronađena određena količina vojnog oružja i opreme.

Dužnosnik SIPA-e podsjetio je, također, na predmete „Ringišpil“ u sklopu kojeg je uhapšeno 17 osoba, „Blok“ (šest uhapšenih osoba) i „Urban“ u sklopu kojeg je uhapšeno sedam osumnjičenih osoba.

U ponedjeljak 12. decembra 2016. godine, u Gazi Ferhad-begovoj džamiji u Tešnju, održana je centralna manifestacija za područje Muftiluka zeničkog povodom 12. rebiu-l-evvela, Dana rođenja Božijeg Poslanika Muhammeda, a. s., na kojoj je glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednice Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašiću dodijeljeno priznanje i nagrada ‘’Hasan ef. Škapur’’.
Prigodan program sadržan u učenju Kur-ana, mevluda, ilahija i kasida kojim su evocirane uspomene na Poslanikovo rođenje, život i njegovu poslaničku misiju izveli su imami Medžlisa IZ Tešanj, nakon čega su se prisutnim obratili: imam Ferhad-begove džamije mr. Enver ef. Kurtić, profesor na IPF u Zenici prof. dr. Zuhdija Adilović, glavni imam Medžlisa IZ Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić i muftija zenički dr. Ejub ef. Dautović.
Prof. dr. Zuhdija Adilović, u svom obraćanju ukazao je na metode i načine kojima je Poslanik, a. s., odgajao generacije na koje se mi pozivamo i koje su nam primjer i uzor.
Nakon što se zahvalio na didijeljenom priznanju, glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić podsjetio je prisutne na lik i djelo Hasan ef. Škapura, kao i zadovoljstvo činjenicom da je upravo on ovogodišnji dobitnik priznanja i nagrade Hasan ef. Škapur.
Muftija Zenički dr. Ejub ef. Dautović u svom obraćanju istakao je da kroz iščitavanje sire – životopisa Božijeg Poslanika Muhammeda, a. s., imamo dobar primjer kako se trebaju odgajati buduće generacije, generacije koje će promovirati dobro i kloniti se zla, praštati ljudima i tražiti oprost od njih, savjetovati se sa ljudima, odbacujući svoj stav, kako je to i sam Poslanik, a. s., činio, posvetiti se misiji i zadaći, prema bližnjima imati poseban odnos i posebno ih opominjati, jer je obaveza prema njima veća, a potom je uz učenje tekbira svih prisutnih uručio Priznanje ‘’Hasan ef. Škapur’’ za doprinos u razvoju hadiskih znanosti u BiH mr. Fuad ef. Omerbašiću.
Fond ”Hasan ef. Škapur” ustanovljen je 2005. godine, a namjena mu je stipendiranje učenika i studenata i dodjela nagrada i priznanja zaslužnim naučnim radnicima, pojedincima, organima i ustanovama u BiH i šire za doprinos u razvoju hadiskih znanosti. Nagrada i priznanje dodjeljuju se jednom godišnje i to povodom 12. rebiu-l-evvela.
Dobitnici priznanja i nagrade ”Hasan ef. Škapur” za doprinos u razvoju hadiske znanosti u BiH u proteklom periodu bili su: prof. dr. Omer Nakičević (2005.), prof. Mehmedalija Hadžić (2006.), dr. Šefik Kurdić (2007.), dr. Fuad Sedić (2008.), prof. Mahmut Karalić (2009.), Kulturni centar „Kralj Fahd” Sarajevo (2010.g.), muftija bihaćki Hasan ef. Makić (2011.), Mirsad ef. Mahmutović (2012.), Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu (2013.), dr. Ejub ef. Dautović, muftija zenički (2014.), prof. dr. Zuhdija Hasanović (2015/1436.h.), mr. Salih ef. Indžić (2015/1437.h.) i mr. Fuad ef. Omerbašić ove godine.

Gradske vlasti Pekinga objavile su danas crveno upozorenje zbog visokog nivoa zagađenja vazduha, saopšteno je danas iz Biroa za zaštitu čovjekove okoline.

U saopštenju se ukazuje na prognozu kineskog Centra za ekološki nadzor u kojem se upozorava da će koncentracija smoga biti pojačana u Pekingu i okolini, uključujući grad Tjanđin i Hebei te provincije Šandong i Hunan.

Šestodnevni alarm proglašen je u ukupno 23 kineska grada, a na snagu stupa sutra. Crveni meteoalarm je najviši stepen upozorenja i predviđa obavezno privremeno zatvaranje škola, obustavu građevinskih i drugih radova na otvorenom, te nužno reduciranje vozila u saobraćaju i boravka ljudi na otvorenom.

Sistem upozorenja sa bojama uveden je prošle godine u Pekingu u sklopu obećanja vlasti da će smanjiti zagađenje.

Prvo crveno upozorenje u Pekingu objavljeno je u decembru prošle godine kada su privremeno zatvorene škole i obustavljena gradnja.

(BHRT)

Sportski savez općine Tešanj i ove godine, sedmi put zaredom, u okviru manifestacije „Dani grada Tešnja 2016“, organizuje Izbor sportiste godine općine Tešanj 2016. pod nazivom “Ovo je naš AS”.

Manifestacija će se održati dana 27.12.2016. godine (utorak) u Sportskoj dvorani JU „SRC“ Tešanj, sa početkom u 18,00 sati.

Planirano je da se, uz prigodan prateći program, proglase i nagrade najuspješniji pojedinci i sportski kolektivi općine Tešanj.

Generalni pokrovitelj manifestacije je Općina Tešanj a generalni sponzor kompanija „AS Group“ Jelah.

Pozivamo sve građane općine Tešanj, kao i susjednih općina, da u što većem broju dođu u sportsku dvoranu Tešanj i svojim prisustvom uveličaju ovu manifestaciju. Ulaz je slobodan.

DOBRO DOŠLI!

Služba za poslove sa strancima, na širem području Bosne i Hercegovine, provela je akciju kodnog naziva „Nekretnina“, kojom je izvršena kontrola pravnih lica čiji su osnivači ili odgovorna lica, strani državljani iz zemalja Kuvajta, UAE, Katara, Sirije, Libije, Saudijske Arabije, Rusije i Ukrajine, a koji u svom vlasništvu posjeduju nekretnine u BiH.

Razlog za provođenje akcije jesu operativne informacije o postojanju pravnih lica u vlasništvu stranih državljana koja se fiktivno registruju u BiH, isključivo sa namjerom sticanja vlasništva na nekretninama, zatim kupovine nekretnina radi daljnjeg izdavanja stranim turistima, izbjegavajući zakonske obaveze u pogledu vođenja evidencije stranih gostiju i prijavljivanja stranaca, te boravku takvih stranaca u BiH, suprotno zakonskim odredbama, što ima negativne implikacije po sigurnosni i ekonomski sistem BiH.

Kontrolom je obuhvaćeno 691 pravno lice čiji su vlasnici ili osnivači državljani Kuvajta, Libije, Katara, Saudijske Arabije, Sirije, UAE, Rusije i Ukrajine te 16 turističkih naselja u vlasništvu pravnih lica čiji su osnivači strani državljani.

Izvršenim provjerama je utvrđeno da 192 pravna subjekta egzistira i posluje na prijavljenoj adresi, u kojima strani državljani imaju regulisan privremeni boravak.

“Ukupno 499 pravnih lica nije pronađeno ili se nije moglo utvrditi da li egzistiraju na prijavljenim adresama. S obzirom da ne postoje istaknuti nazivi pravnih lica, niti adekvatni prostori, odnosno isti su registrovani na nepostojećim adresama, napuštenim objektima, privatnim kućama i stanovima bez mogućnosti pristupa, a njihovi vlasnici i ovlaštena lica borave izvan BiH, evidentno je da ista ne posluju na prijavljenim adresama firmi. U vlasništvu kontrolisanih pravnih lica se nalazi više od 600 stambenih i poslovnih objekata, te posjeduju 1768 ZK izvadaka na ime firme”, navode iz Agencije.

Provjerama boravišnog statusa stranih državljana u kontrolisanim pravnim subjektima je utvrđeno da je 158 stranih državljana, osnivača ili suosnivača boravilo u BiH po osnovu viznog ili bezviznog režima, bez regulisanja boravišnog statusa u BiH, 113 stranih državljana, osnivača ili suosnivača u kontrolisanim pravnim subjektima nisu evidentirana da su uopšte ulazila u BiH, 6 stranih državljana, osnivača ili suosnivača u kontrolisanim pravnim subjektima su prekršila imigracione propise po pitanju dužine boravka izvan BiH u toku odobrenog boravka, dok je u 58 pravnih subjekata koji ne egzistiraju na prijavljenim adresama, utvrđeno da su stranci ostvarili pravo na privremeni boravak u BiH po osnovu izdate radne dozvole, te se radi o zloupotrebi istog.

Za sve strane državljane koji su prekršili migracione propise u BiH, biće preduzete zakonom predviđene mjere otkaza bezviznog ili privremenog boravka, odnosno mjere protjerivanja.

“Prilikom izvršenih kontrola, Služba je došla do određenih podataka iz nadležnosti drugih organa. Indikativno je da osnivački ulog pravnih lica koji su bili predmet kontrole, najčešće iznosi 2.000 KM, a utvrđenim činjenicama od strane inspektora za strance, firme su vlasnici nekretnina vrijednosti više stotina hiljada maraka. Stoga je nejasno na koji način su se stekle nekretnine tolike vrijednosti i na koji način su vršene transakcije novca. Takođe, postoje indicije o određenim zloupotrebama notarskih ugovora o stvarnom vlasništvu između stranih državljana, kao stvarnih vlasnika i državljana BiH koji za račun stranih državljana kupuju nekretnine, čime je BiH kao država oštećena po pitanju naplate taksi, poreza i drugih dadžbina”, dodaju iz Agencije.

S obzirom da je prilikom priprema za planiranje ovih aktivnosti uspostavljen i utvrđen način saradnje sa poreskim organima i Agencijom za istrage i zaštitu, sve utvrđene činjenice i nepravilnosti koje se odnose na nadležnost drugih organa, Služba će dostaviti nadležnim poreskim i policijskim organima, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihovih nadležnosti.

Služba za poslove sa strancima naročito ističe da u BiH postoji značajan broj kontrolisanih pravnih lica koja posluju u skladu sa zakonom i zapošljavaju zavidan broj državljana BiH. Služba će, kroz efikasno rješavanje boravišnog statusa stranih državljana i drugih pitanja iz svoje nadležnosti, nastaviti davati svoj doprinos i podršku u radu, pravnih subjekata, značajnih investitora u BiH.

Služba za poslove sa strancima će i u narednom periodu nastaviti kontinuirano preduzimati aktivnosti kontrole pravnih subjekata čiji su osnivači stranci, te preduzimati predviđene mjere iz svoje nadležnosti, a prikupljene informacije o nepoštivanju zakonskih propisa iz nadležnosti drugih agencija, dostavljati nadležnim agencijama i sa istim pravovremeno razmjenjivati informacije, te ako se ukaže potreba, zajednički preduzimati određene aktivnosti.

(tuzlanski.ba)

Europska unija polako postaje sve povezanije jedinstveno digitalno tržište. Najveći korak prema tome ostvaren je odlukom o ukidanju roaming troškova koji će u potpunosti zaživjeti u lipnju sljedeće godine. No, kako bi se uspješno provelo pojeftinjenje razgovora, slanja poruka, te podatkovnog prometa na teritoriju EU potrebno je ograničiti i roaming naknade koje operateri naplaćuju jedni drugima.
Ove “veleprodajne” roaming cijene uskoro će doći pod nož Europskog vijeća, koje će pod predsjedanjem Slovačke započeti pregovore o spuštanju maksimalnih roaming cijena za operatere. Europski parlament predlaže da cijene budu ograničene na 4 eura po gigabajtu, što bi se potom s vremenom smanjilo na samo 1 euro. Europska komisija planira inicijalno ograničenje postaviti na 8,5 eura, dok su se države članice već usuglasile oko limita od 10 eura po gigabajtu.
Na institucijama EU je sada da pronađu zajednički jezik s državama članicama i telekomima, te kroz pregovore do ožujka sljedeće godine pronađu kompromis i dogovore na koju će razinu ograničenje cijene biti postavljeno, te kako će se kasnije snižavati.
Osim pregovora o limitu cijena, EU mora prije ukidanja roaminga usuglasiti i odredbe tzv. “fair use” politike, koja bi spriječila korisnike da koriste SIM karticu zemlje gdje su troškovi telefoniranja najmanji – iako u toj zemlji ne žive.

(bug.hr)