Vlada Crne Gore usvojila je dopunu odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja, prema kojoj će, proizvođači građanima morati prodavati pelet po cijeni do 269 evra, nezavisno da li je riječ o prodaji na veliko ili malo.

Crnogorski ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović rekao je da je cilj dopune odluke da se građanima obezbijedi ono što im je i obećano, a to je da će cijene peleta biti ograničene i da će moći da ga kupe po cijeni od 269 eura kod proizvođača, a 320 evra u maloprodaji.

On je na sjednici Vlade u Podgorici rekao da nisu zadovoljni saradnjom sa proizvođačima i da su dovedeni u situaciju da moraju da uvedu ovu mjeru.

Đurović je objasnio da su proizvođači peleta, koji su kao takvi registrovani, podnosili prijavu trgovine na malo tržišnoj inspekciji i samim tim pelet nisu prodavali po cijeni od 269 eura, nego po 320 eura.

“Proizvođači su htjeli da steknu status trgovca na malo i prodaju pelet po cijeni od 320 eura, odlučili da se ona dodatno precizira u dijelu cijene peleta do 269 eura, i primjenjuje u slučajevima kada lice registrovano za obavljanje djelatnosti proizvodnje peleta samo vrši prodaju“, objasnio je Đurović.

(capital.ba)

U organizaciji Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBIH), a povodom Dana dostojanstvenog rada, u Sarajevu je održana je konferencija „Rad dostojanstven čovjeka i zašto je za to potrebna jaka politička saradnja“. Riječ je o nastavku socijalnog dijaloga sindikata i političkih stranaka.

Predsjednica STBIH Mersiha Beširović istakla je kako se nada da će sindikat imati dovoljno moći da u budućnosti interese i potrebe radnika dovede do dostojanstvenog nivoa te je posebno pozdravila kolege iz Sindikata trgovine Norveške koji borave u BiH.

„Zahvaljujući Sindikatu Norveške s kojim sarađujemo od 1997. godine i čiji su predstavnici svih regija danas s nama, STBIH je samostalan i ima snagu da potrebe radnika hrabro artikuliše prema vlasti. Kolege iz Norveške kažu da je njima bitan onaj ko vodi zemlju, ali mi u BiH smo svjedoci da onima koji vode zemlju niti radnici, niti njihova prava nisu bitna.

Važno da definišemo radničke probleme s kojima možemo napraviti rezultat, kako bismo bili jači među radnicima i kako bi radnici imali povjerenja i u sindikat, ali i u političare“, istakla je Beširović.

Dodala je da sindikat neće odustati od zahtjeva za povećanjem minimalne plate i plaćanjem prekovremenog rada, te slobodnih dana nedjeljom i praznicima.

„Važno je da do povećanja minimalne plate dođe što skorije, ali s obzirom na rast cijena bojim se da će brzo i traženi iznos od 1.000 KM biti nedovoljan“, istakla je Beširović.

Vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka i članica Odbora Sindikata UNSA-e Sarina Bakić kazala je da se na prste može prebrojati koliko su puta riječi radnik i rad bile spomenute tokom predizborne kampanje.

„Prije dijaloga sa politikom potreban je dijalog unutar sindikata. Oni trebaju napraviti prioritete i dogovoriti se o načinu kako prići političkim strankama“, kazala je prof. Bakić.

Gošće iz Norveške, prva potpredsjednica HK i Norge Elisabeth Sundset i Inger Helene Vaaten istaknule su kako ovaj sindikat broji čak 80.000 članova te da ima dugu i drugačiju saradnju sa vlastima. Sundest je kazala kako vjeruje da je moguće saradnjom sa sestrinskim sindikatom u BiH poboljšati stanje u kojem se nalaze radnici u našoj zemlji.

Predstavnici političkih stranaka odgovarali su na pitanja radnika, članova STBIH, a ovo je bila prilika i da saslušaju njihove probleme.

Alma Kratina (DF) napomenula je kako je najvažnije za zastupnika da se ne odrodi od onih koji su ga birali i da bude glas građana. Osvrnula se i na to zašto se nije uspjelo u nakani da se poboljša položaj radnika, rekavši da smo u izvršnoj vlasti imali vladu u tehničkom mandatu.

Irfan Čengić (SDP) rekao je kako je previše članova vlade došlo iz privrede i biznisa i za njih je sve bruto i neto, a da radnici nisu ni u bruto ni u neto.

„Nema dostojanstvenog rada bez saradnje poslodavaca i radnika. Prioritet nove vlade moraju biti izmjena Zakona o radu, donošenje Zakona o minimalnoj plati i rasterećenje poslodavaca“, rekao je Čengić.

Njegova kolegica iz SDP-a Lana Prlić govorila je o pravu na neradnu nedjelju, kazavši kako moramo mijenjati svijest građana koji su navikli vikende provoditi u tržnim centrima.

„U FBiH u trgovini radi 98 hiljada ljudi, u u slugama skoro 10.000. To je 20 posto ukupnog broja prijavljenih zaposlenih u FBiH. U javnoj upravi je 48 hiljada zaposlenih. U tim brojevima leži radnička snaga“, kazao je na konferenciji Seid Škaljić (NES).

Miomirka Mila Melank iz Naše stranke kritizirala je vlast, kazavši kako je aktuelna vlada pokazala neznanje.

„Zadnji je čas da donesemo zakone koji će omogućiti poslovanje privrednicima, a platu dovesti na nivo kojim će radnici biti zadovoljni“, istakla je Melank.
Poziv za učešće na konferenciji dobile su sve parlamentarne stranke, a pozivu su se odazvali predstavnici SDP-a, Naše stranke, DF-a i NES-a.

U Zeničko-dobojskom kantonu su u periodu od 26. septembra do 02. oktobra potvrđena 123 nova pozitivna slučaja virusa COVID-19, što čini dnevni prosjek od 18 novih slučajeva. Sedmicu dana prije ukupan broj pozitivnih je bio 150, a sedmicu prije toga 167, navodi se u izvještaju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a koji je danas razmatrao Krizni štab (KŠ) Ministarstva zdravstva ZDK-a.

Kada je u pitanju stopa smrtnosti, posljednje četiri sedmice zabilježeno je ukupno 10 smrtnih ishoda, od čega je u protekloj sedmici bilo 4 smrtna slučaja.

Tokom posljednje sedmice broj novohospitaliziranih je bio 12, što čini sedmodnevnu stopu hospitalizacije od 3,3.
KŠ je zaključio da su svi sedmodnevni indikatori, incidenca, stopa mortaliteta i stopa hospitalizacije, u protekle četiri sedmice u padu, te da je slična situacija i u drugim kantonima u Federaciji BiH.

- Na osnovu odnosa stope incidence, s jedne strane, i stope hospitalizacija i smrtnih ishoda, s druge strane, može se zaključiti da se još uvijek radi o lakšim formama bolesti - zaključio je KŠ uz napomenu da je i dalje neophodno praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene.

U ovom kantonu do sada je ukupno potvrđeno 38.612 slučajeva Covid-19, a od posljedica zaraze preminulo je 1.758 osoba.

KŠ je usvojio prijedlog epidemioloških mjera koje će, u formi naredbi, uputiti na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 09.10.2022 godine (Nedjelja) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 12:00 h do 15:00 h kod svih kupaca koji se napajaju sa TS 35 kV Jelah - trafo područje: Jelah , Pljužići , Miljanovci , Komin , Blaževci (Križ), Drinčići , Bobare , Kalošević , Mrkotić , Potočani , Oraš Planje , Džemilić Planje, Mračaj , Rosulje ,Ljetinić , Novo Selo , Vukovo

Do prekida će doći zbog  radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 08.10.2022.(subota) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanjka
Naselja: Gornji Žabljak i Žabljak 3, od 08:00 do 17:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Federalni zavod za statistiku obavještava da će se na osnovu Zakona o statistici u Federaciji BiH (“Sl. novine Federacije BiH” broj 63/03 i 9/09) i u skladu sa Planom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (“Sl. novine Federacije BiH” broj 9/22), u periodu od 15.10. do 30.10.2022. godine, na teritoriji općine Tešanj provesti Pilot Popis poljoprivrede.

Anketiranje domaćinstava na terenu obavljaju anketari, ovlašteni od strane Federalnog zavoda za statistiku na uzorkom izabranim domaćinstvima.

Pilot Popis poljoprivrede je uobičajena aktivnost koja prethodi sveobuhvatnom popisu koji je planiram u 2023. godini.

Molimo građane za razumijevanje i podršku u provođenju ove aktivnosti.

Prikupljeni podaci su povjerljivi. Upotreba, povjerljivost i zaštita podataka utvrđena je odredbama Zakona o statistici FBiH i primjenjivat će se prilikom statističke obrade predmetnih podataka.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 332. Sjednici održanoj dana 22.09.2022. godine donijela Uredbu o dopunama Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačnih cijena.

Navedenom dopunom Uredbe propisano je da nezaposlene osobe koje su se na dan 31.08.2022. godine nalazile na evidenciji nezaposlenih imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100,00 KM (stotinu 00/100 konvertibilnih maraka).

Radi realizacije navedenog potrebno je da sve nezaposlene osobe koje su na dan 31.08.2022. godine bile na evidenciji nezaposlenih, najkasnije do 30.10.2022. godine, birou rada prema mjestu prebivališta dostave potvrdu o transakcijskom računu (navedene osobe), kao i da predoče ličnu kartu na uvid.

Napominjemo da bez obzira na status nezaposlene osobe na dan 31.08.2022. godine, pravo na novčanu naknadu nemaju osobe obuhvaćene čl. 8. i 12. Uredbe i to: korisnici prava na ličnu invalidninu, prava na porodičnu invalidninu, prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu priznanja ili odlikovanja i prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, zatim lica sa invaliditetom i civilne žrtve rata, koja pa osnovu svog statusa ostvaruju naknadu koja se isplaćuje ili sufinansira iz Budžeta Federacije.

Grad Doboj jedan je od najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj sa 3,8 miliona KM neizmirenih obaveza. Iako je Poreska uprava RS čak pokrenula i prinudnu naplatu, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tvrdi da dug ne postoji.

Na listi 100 najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, grad Doboj se na kraju avgusta nalazio na 43. mjestu sa dugom od 3,8 miliona.

Komenatr u vezi sa ovim dugom pokušali smo dobiti i od prvog čovjeka Doboja, ali je on samo kratko rekao da to nije tačno.

„To nije tačno. Nemam dalji komentar“, rekao je Jerinić.

Kako bismo još jednom provjerili tačnost ovih podataka poslali smo upit Poreskoj upravi koja je potvrdila da su podaci koji se nalaze na njihvoj zvaničnoj stranici tačni te da je taj dug u prinudnoj naplati.

„Prema evidencijama Poreske uprave RS ukupne dospjele, a neizmirene obaveze grada Doboja, zaključno sa 31.08.2022. godine, iznose 3,8 miliona КM. Za većinu ovih dospjelih obaveza, koje se pretežno odnose na poreze i doprinose na lična primanja, Poreska uprava RS je pokrenula postupak prinudne naplate“, kazali su za CAPITAL u Poreskoj upravi RS.

Bosna i Hercegovina je ove godine na prvom mjestu prema kakvoći usluga na prodajnim mjestima među zemljama regiona, pokazalo je istraživanje “Regionalna usluga-GUEST” agencije Heraklea u saradnji s agencijama iz regije.

Riječ je o 14. istraživanju kvaliteta usluga u regiji koje je od 1. juna do 8. jula realizovala Heraklea u saradnji s agencijama za tajnu kupnju iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Tajni kupci mjerili su osnovne elemente dobre, odnosno kvalitetne usluge poput pozdrava, utvrđivanja potreba/želja kupaca, poznavanja proizvoda, nuđenja dodatnog proizvoda, te zahvale na posjeti, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

Najbolji rezultat ostvarila BiH

Najbolji rezultat ove godine ostvarila je Bosna i Hercegovina, 87,67 posto, ostvarivši porast za 10,21 posto u odnosu na prošlu godinu.

Na drugom mjestu je Slovenija s rezultatom od 81,03 posto i sa porastom od 5,19 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu, a na trećem Makedonija sa porastom od 7,08 postotnih bodova.

Hrvatska je zajedno sa Crnom Gorom i Srbijom ispod ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 75,29 posto, te je zauzela četvrto mjesto s rezultatom od 72,47 posto.

Na petom mjestu je Crna Gora, sa rezultatom od 71,24 posto, a Srbija je ove godine ostvarila pad od 1,35 postotnih bodova i sa rezultatom od 67,92 posto je na šestom mjestu, te se istaknula s najviše područja za unapređenje.

Kategorija koja je u svih šest zemalja regije ostvarila najbolji ukupni rezultat, kao i prethodnih godina je kategorija poznavanje proizvoda koja je ostvarila najbolji ukupni rezultat od 94,39 posto i bilježi porast od 1,17 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Najlošije rangirana kategorija, kao i prethodnih godina, je nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 48,38 posto, iako je zabilježila najveći rast u odnosu na prethodnu godinu za 12,84 postotnih bodova.

Posmatrano po djelatnostima, istraživanje je pokazalo da se i ove godine najviše istaknula auto-industrija s rezultatom od 84,42 posto, iako s najvećim padom kvaliteta usluga za 7,25 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Maloprodaja se, već niz godina za redom, ističe kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove godine je ostvarila rezultat od 70,70 posto, te pad u kvalitetu usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,36 postotnih bodova. Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je još i kod uslužnih djelatnosti za 0,19 postotna boda, na 81,50 posto.

Najveći porast, za 5,37 postotnih bodova, na 75,49 posto, zabilježen je kod banaka.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jednoglasno su, bez rasprave, usvojili Nacrt zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH. No, ništa još nije gotovo, naprotiv, tek počinje jer slijedi tromjesečna javna rasprava.

Plata od hiljadu konvertibilnih maraka mit ili realnost? U Savezu samostalnih sindikata BiH optimistični da je, ipak, u pitanju, ovo drugo, te da će njihovi zahtjevi biti uvaženi.

"Naravno da je realno i apsolutno je irelevantno mišljenje Vlade FBiH, imajući u vidu da je zakonodavni organ u FBiH cijelo vrijeme bio senzibilniji prema problemima radnika i njihovim interesima od izvršne vlasti", kazao je Selvedin Šatorović, Savez samostalnih sindikata BiH.

No, jasno je da bez zelenog svjetla Federalne Vlade, jednoglasno usvajanje Nacrta zakona od 11 zastupničkih klubova nema težinu.

"Stav Vlade po ovom pitanju bio je negativan, tako da ne možemo očekivati brzo rješenje. Očito je da će to biti predmet rasprave u novim sazivima i Zastupničkog doma i Doma naroda", kazao je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.

Nakon što je Vlada u proceduru uputila zakone o doprinosima i porezu na dohodak Predstavnički dom je na prijedlog Kluba SDP-a usvojio zaključak po kojem se navedena dva zakona trebaju razmatrati u paketu sa zakonom u minimalnoj plati.

"Smatramo da, ukoliko će dolaziti, a trebalo bi, do smanjenje stope doprinosa kako bi se rasteretila privreda, prije svega privatni sektor, onda na neki način kroz ta smanjenja trebamo osigurati zaštitu radnika kroz povećanje minimalne plate", kazao je Damir Mašić predsjednik Kluba SDP-a.

"Danas smo napravili preduslove da taj paket zakona tretiramo u budućnostI. To je nešto što nismo završili u proteklom mandatu, a trebali smo", kazao je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

No, godine političkog djelovanja na svim nivoima, ne idu u prilog rješavanju stvarnih problema građana i unapređenja životnog standarda. Hoće li novi saziv Predstavničkog doma PFBiH dokazati suprotno?

(N1)