Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec februar 2022. godine iznosi 2.389,12 KM.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec decembar 2021. iznosila je 1.046,00 KM (posljednji podatak objavljen iz Federalnog zavoda za statistiku).

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,78 posto.

Iz Sindikata napominju da u iznos potrošačke korpe nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka marta, dodajući da će iznos potrošačke korpe za taj mjesec biti znatno viši.

– Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine prehrana 44,52%, stanovanje i komunalne usluge 14,25%, higijena i održavanje zdravlja 8,04%, obrazovanje i kultura 8,37%, odjeća i obuća 13,40%, prijevoz 5,77%, održavanje domaćinstva 5,65% – saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata u BiH.

Usljed velikog interesovanja i potražnje brašna od inostranih i regionalnih kupaca, kompanija Klas odlučila je maksimalno reducirati, a nekim državama i obustaviti izvoz brašna kako bi osigurala dovoljne količine za domaće tržište.

Odluka da se reducira izvoz brašna prema velikim izvoznim tržištima strategija je Uprave kompanije Klas, a sve u cilju stabilnosti i sigurnosti domaćih potrošača.

Podatak da je potražnja za brašnom i do tri puta veća od uobičajene, dovodi u pitanje stabilnost i snabdjevenost domaćeg tržišta koje je u ovom trenutku prioritet.

"Prilagođavanje trenutnoj situaciji i sve strožijim ograničenjima uvoza pšenice i ostalih sirovina, bh. potrošači moraju osjećati sigurnost u smislu da će na policama biti dovoljne količine Klasovog brašna. Primarni zadatak jeste zaštititi građane BiH u uslovima više nego otežane nabavke sirovina kako to, u ovim momentima za svoje domaće potrošače, rade i sve druge evropske i regionalne države", saopćeno je iz Klasa.

Trenutno se na tržištu pšenice dešava konsolidacija i redefinisanje količina i uslova poslovanja koju iniciraju proizvođači pšenice, pa shodno tome kompanija Klas redovno prati situaciju i vrši procjenu stanja zaliha svih sirovina u cilju kontinuiranog i stabilnog snabdijevanja tržišta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona ima zaključen trogodišnji ugovor vrijedan 1.100.000,00KM sa četiri banjsko-klimatska lječilišta i to: JZU Banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, JU Rekreativno-rehabilitacioni centar "Reumal" Fojnica, JZU Centar za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i banjsko liječenje "Ilidža" Gradačac te Banja “Terme” Ilidža-Sarajevo.

Ministarstvo već duži niz godina izdvaja značajna sredstva za medicinsku rehabilitaciju branilaca i članova njihovih porodica te je samo u ovoj godini ovaj transfer povećan za dodatnih 60.000,00KM i iznosi 370.000,00KM. Sve ovo pokazuje jasan stav Vlade spram branilačke populacije, a zbog sve veće potrebe pripadnika branilačke populacije za medicinskom rehabilitacijom.

-Po usvajanju Budžeta i Programa utroška sredstava ministarstva obavijestili smo naše nadležne općinske/gradske službe za boračko-invalidsku zaštitu o mogućnosti podnošenja zahtjeva, i od 51 pristigli zahtjev banjsko-klimatsko liječenje je odobreno za 35 korisnika. Za pet zahtjeva zatražena je dopuna nedostajuće propisane dokumentacije, dok je sedam zahtjeva odbijeno s obzirom da su u prethodnoj godini koristili usluge medicinske rehabilitacije, a kako bi i drugi branioci imali priliku koristiti usluge banjko-klimatskog liječenja. Također, dva korisnika su odbijena jer nemaju status korisnika prava propisanog Uredbom, dok su dva korisnika upućena na nadležni CBR kako bi obavili prethodno neophodne tretmane prije upućivanja na medicinsku rehabilitaciju -ističe resorni ministar Fahrudin Čolaković.

Po strukturi korisnika odobrenih zahtjeva, radi se o 19 demobiliziranih branilaca, 10 ratnih vojnih invalida, dva člana porodica šehida, jedan dobitnik najvećeg ratnog priznanja, jedan član porodice umrlog ratnog vojnog invalida te dva pratioca za lica koja nisu u mogućnosti samostalno obaviti medicinsku rehabilitaciju. Ministarstvo za boračka pitanja će i u narednom periodu nastaviti sa upućivanjem branilaca, a sve do konačnog utroška sredstava na transferu medicinske rehabilitacije.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.03.2022.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanj 2
Naselja: Bedaci, Lepenica Brdo i Hamzići, od 09:00 do 09:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju "Nezavisne".

Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

"Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan", rekla je ona.

Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije,  kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

"Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije", smatra on.

S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

"U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina", kaže on za "Nezavisne".

Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

"EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu", kaže on.

Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

"Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari", rekao je Dodik.

Voljom izaslanika u Domu naroda mogu postati operativne, ali upozorenja iz Uprave za neizravno oporezivanje su da je najmanje šest mjeseci potrebno za provođenje ideje o diferenciranim stopama PDV-a.

Vlasti u Bosni i Hercegovini konačno su shvatile da moraju nešto poduzeti u vezi s velikim povećanjem cijena svih proizvoda. Planirane mjere su još neizvjesne ili u pripremi. Za to vrijeme građani sve brže troše novac kojim raspolažu i počinju da se odriču uobičajenih proizvoda.

Inicijative za ukidanje akciza na gorivo i smanjenje stope PDV-a preskočile su tek prvu stepenicu u parlamentu, piše BHRT.

Minimalno šest mjeseci

Voljom izaslanika u Domu naroda mogu postati operativne, ali upozorenja iz Uprave za neizravno oporezivanje su da je najmanje šest mjeseci potrebno za provođenje ideje o diferenciranim stopama PDV-a.

Cijene, međutim, rastu na dnevnoj bazi. Mogu li biti zaustavljene drugim mjerama?

"Pokušat ćemo djelovati kroz marže koje su vlade entiteta usvojile prije godinu dana, zatim intervencijama iz zaliha koje se nalaze u vlasništvu entiteta, subvencijama određenih proizvoda uključujući i energente za najugroženije kategorije stanovništva...", kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.

Ograničenje marži nije, niti će utjecati na cijene, jer rastu proizvodne cijene, procjenjuju ekonomisti. Poskupljenja sigurno neće zaustaviti ni intervencija iz zaliha, odnosno robnih rezervi, uvjereni su.

"Mi nemamo državne tvrtke koje osiguravaju građane, mi nemamo državne pumpe koja će sada prodavati gorivo po nižoj cijeni pa će tako vršiti pritisak na ostale privatne tvrtke i kompanije koje su distributeri", navodi ekonomist Zoran Pavlović.

30 do 50 posto

U udruženjima potrošača upozoravaju na nerealno visoke cijene energenata i opće poskupljenje u prosjeku od 30 do 50 posto.

"Podržat ćemo sve mjere, naravno, ali smo svjedoci da je barel nafte pojeftinio na svjetskom tržištu za nekih 13 dolara što bi značilo da ove iznose koje vidimo danas na benzinskim pumpama nisu realne. Nije trebalo dosegnuti nikakvu cifru preko tri KM", ističe Murisa Marić iz Udruženja potrošača "Don", Prijedor.

U iščekivanju bilo kakvih mjera koje bi obuzdale divljanje cijena građani počinju da se odriču dijela svakodnevnih proizvoda.

Naši sugovornici ističu da mjere za suzbijanje cijena moraju biti donesene što prije. Čuju se i prijedlozi za direktnu podršku iz budžeta najugroženijim građanima, za što je potreban rebalans.

Hrvatski premijer Andrej Plenković obišao je u subotu ujutro mjesto pada bespilotne letjelice u Zagrebu gdje se provode istražne radnje.

Kazao je tom prilikom kako se radi o letjelici sovjetske proizvodnje koja je lansirana s teritorija Ukrajine, ali da se još uvijek ne zna u čijem je posjedu bila.

“Ne znamo u čijem je posjedu bila…svi kažu da nije njihova”, rekao je Plenković, navodi Hina.

Dodao je kako je u sreća u nesreći bila što niko nije ozlijeđen.

“To upućuje na potrebu i tješnje suradnje unutar samoga NATO-a jer ovo je zračni prostor NATO-a, i rumunjski i mađarski i hrvatski, i takvu situaciju više ne možemo tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi. Ovako nešto je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati”, rekao je premijer Plenković i dodao kako će tu temu dignuti u svim tijelima i NATO-a i EU te detaljno obavijestiti o svemu te raditi na tome da se učinkovito i brzo reagira.

Naglasio je da je odmah jučer upoznao sve lidere EU o padu letjelice i uputio pismo i glavnom sekretaru NATO-a, naznačivši da se tako nešto može dogoditi u nekom drugom gradu.

“To je teoretski mogla biti Budimpešta, Ljubljana i Bratislava i ono što je važno je da intenziviramo i pojačamo međusobnu suradnju. Je li to bilo slučajno, je li bila greška, je li bilo namjerno to u ovom trenutku ne znamo”, rekao je i dodao kako su ovdje i predstavci DORH-a, vojske i policije koji će zajedno raditi kako bi utvrdili činjenice.

Rekao je i kako će se najprije pokušati iskopati letjelica i vidjeti ima li vrijednih podataka u njoj kako bi se nešto više znalo, a komunicirat će se i s drugim državama kako bi se došlo do pravih informacija.

Bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje TU-141 doletjela je u četvrtak navečer iz Ukrajine preko rumunjskog i mađarskog zračnog prostor.

Letjelica je u hrvatski zračni prostor ušla u 22.57 sati iz Mađarske te se oko 23 sata srušila u zagrebačkom naselju Jarun.

U padu je oštećeno 40-ak automobila, a ozlijeđenih nije bilo. Taj tip letjelice služi za izviđanje i snimanje terena, i nije imala nikakvo naoružanje ili eksploziv.

U Zenici je održana Završna konferencija povodom realizacije projekta “Registar zagađivača iz kućnih ložišta na području ZDK i njihov utjecaj na zrak“. Prezentirana je pilot-studija uticaja emisije polutanata iz kućnih ložišta na zagađenje zraka na području Kantona, u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Paralelna mjerenja i ispitivanja

- Projekt je trajao ravno godinu dana, od marta prošle godine. Prije svega smo angažirali mobilne mjerne stanice u tri zenička naselja, Pojske, Arnauti i Banlozi, te naselju Kovači u Općini Zavidovići, paralelno koristeći stacionarne stanice i podatke federalnog Hidrometeorološkog zavoda, radeći komparaciju između ta dva mjerenja. Istovremeno sa periodom mjerenja, u tim mjesnim zajednicama radili smo anketiranje više od šest stotina domaćinstava postavljajući im pitanja o vrstama energenata, kao i načinu zagrijavanja stambenog prostora, vrsti stolarije i izolacije objekta i slično, ističe voditelj projekta Safet Kubat.

Potom je izrađen "registar kućnih ložišta", koji je spoj svih ovih bitnih podataka, od socijalnog i finansijskog stanja porodica (što uveliko utječe na izbor vrste energije kojom zagrijavaju domaćinstva) do potrošnje energije i energenata.

Plan INZ-a, što je i svojevrsna preporuka ove studije, da se putem izrade geoportala, sa lokacijama i specifičnostima svakog područja, uključi niz značajnih podataka, od aerozagađenja, zagađenja hrane i vode, divljih deponija, pa do zaraznih bolesti, prijema u ambulantama, liječenja, jednom rječju svega što utječe na zdravlje građana.

- Plan je da ovaj pilot-projekat bude proširen  na područje cijelog Zeničko-dobojskog kantona, te da u njega uključimo i druge institucije, ustanove i subjekte koji se bave mjerenjem zagađenja zraka, kao što je to Institut "Kemal Kapetanović", te da se dobije sveobuhvatna slika o broju, rasporedu, vrstama i koncentraciji utjecaja kućnih ložišta u svim naseljenim mjestima Kantona, ističe Kubat.

U cijelom projektu uključene su sve dosadašnje studije, mjerenja i stručni radovi ove, ali i drugih institucija i ustanova. Na skupu na kojem su učestvovali predstavnici gradova i općina, federalnog Fonda za okoliš koji je sufinansirao pilot-projekt i izradu Studije, te institucija kojih se tiče ova problematika, istaknuta je potreba da se što prije krene sa nastavkom i "zaokruživanjem" ovakvih aktivnosti na područje cijelog Kantona.

Širok spektar bolesti

- Zagađenje zraka je jedan od vodećih faktora ovakvi projekti, odnosno uspostava adekvatnih izvora informacija i podataka o izvorima zagađenja je veoma bitna za bilo kakvu procjenu utjecaja na zdravlje stanovništva. zagađenje zraka uzrokuje širok spektar bolesti, posebno u urbanim sredinama, pa je vrlo važno da te podatke možemo usporediti sa podacima o zdravstvenom stanju stanovnika, čime se može izvršiti poređenje i procjena, ističe dr. Jasmin Durmišević iz INZ-a, jedan od zdravstvenih eksperata koji su radili na ovoj studiji.

Učesnicima skupa u Zenici obratili su se i prodekan za naučnoistraživački rad Politehničkog fakulteta i predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica Samir Lemeš, rukovoditelj Zavoda za javno zdravstvo u INZ-u dr. Fadil Šabović i projekt menadžer organizacije "Rotor" iz Doboja Siniša Mitrović, koji je bio vanjski saradnik na ovom projektu.

Cijeli sadržaj studije objavljen je kao knjiga sa nizom statističkih podataka, grafika i ilustracija, a biće uskoro dostupan  i na službenoj internet stranici Instituta za zdravlje.

INSTITUT ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE ZENICA

Očekuje se da će, kao posljedica ruske invazije u Ukrajinu, prosječne cijene žitarica porasti za trećinu, a suncokretovog ulja za 40 odsto, ocijenili su stručnajci Economist Intelligence Unita (EIU), dijela londonske Ekonomist grupe.

Oni očekuju da će cijene poljoprivrednih proizvoda ostati povišene veći dio godine, jer se procjenjuje da će rat u Ukrajini trajati najmanje nekoliko mjeseci.

Podsjećamo da su lani cijene žitarica skočile za trećinu, a suncokretovog ulja za 60 odsto.

Ukrajina i Rusija zajedno čine 30 odsto svjetske trgovine pšenicom, 17 odsto kukuruzom i 50 odsto suncokretovim uljem. Ukrajina je prije invazije opskrbljivala četvrtinu uvoza žitarica i biljnog ulja u EU i oko polovinu uvoza kukuruza. Otprilike dvije trećine ukrajinskog izvoza žitarica i tri četvrtine izvoza suncokretovog ulja odlazi preko crnomorskih luka, od kojih su mnoge sada zatvorene.

Osim toga, 1. marta su tri najveće svjetske kontejnerske linije – švajcarska Mediterranean Shipping Company, danska Maersk i francuski CMA CGM privremeno obustavile isporuke tereta u i iz Rusije kao odgovor na sankcije SAD-a i EU toj zemlji, prenosi Pobjeda.

Fjučersi na pšenicu dostigli su 14-godišnji maksimum 1. marta, jer su strahovi od produženog rata u Ukrajini izazvali panično kupovanje. Fjučersi na kukuruz takođe su porasli, a slično je i sa cijenama soje i biljnog ulja. Rekordne vrijednosti dostigle su i cijene palminog ulja, jer trgovci žure osigurati alternativne zalihe u nedostatku pošiljki suncokretovog ulja.

Sukob će značajno uticati na ionako niske globalne zalihe žitarica, ali i na nadolazeću sjetvu usjeva u Ukrajini, što će se odraziti i na snabdijevanje u narednoj godini. Trgovci će tražiti alternativne zalihe od velikih proizvođača kao što su SAD, Indija i Argentina, ali je potrebno vrijeme za povećanje proizvodnje.

Najveći uvoznici ruske I ukrajinske pšenice su Egipat i Turska. Pšenica iz ove dvije zemlje pokriva 74 odsto turskog uvoza vrijednog 1,6 milijardi dolara. U sezoni 2021-22. Turska je bila najveći kupac ruske pšenice, kupivši 4,5 miliona metričkih tona, a Egipat 3,2 miliona.

U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle 25,4 odsto svjetske pšenice, prema Opservatoriji ekonomske složenosti.

Rusija je u posljednjem desetljeću postala najveći izvoznik pšenice. U 2001. godini njen je izvoz bio samo jedan odsto svjetskog tržišta, što je poraslo na rekordnih 26,4 odsto u 2018.

Danas Rusija pokriva 18 odsto svjetskog tržišta, SAD 16 odsto, Kanada 14, Francuska deset I Ukrajina sedam odsto. Ukrajina se smatra žitnicom Evrope, jer je 71 odsto zemljišta poljoprivredno. Osim toga, Ukrajina je dom za četvrtinu svjetske ‘crne zemlje’, ili černozema, koji je veoma plodan.

Pšenica je povezana sa bolnom historijom Ukrajine, odnosno sa Holodomorm ili velikom gladii z 1932. Godine, kad su milioni Ukrajinaca umrli od gladi, što je bila posljedica političkih odluka Josifa Staljina da kolektivizira poljoprivredu i konfiskuje zemlju poljoprivrednika.

  (biznisinfo.ba)