A.A.
Most preko rijeke Save kod Svilaja završen je u cijelosti. Objekt je bez uvjetnih primjedbi prošao tehnički pregled nakon čega slijedi izdavanje uporabne dozvole. Puštanje u promet bit će po dovršetku radova na dijelu trase u Bosni i Hercegovini. Izgradnja ovog važnog međudržavnog infrastrukturnog projekta započela je 2016. godine. Most je zajednička investicija Republike Hrvatske (Hrvatske autoceste d.o.o.) i Bosne i Hercegovine.
Vrijednost izvedenih radova iznosi 171.825.856,15 kuna, temeljem međudržavnog Sporazuma svaka država financira projekt s udjelom od 50%, udio Republike Hrvatske u investiciji iznosi 85.912.928,08 kn (11.679.674.10 € ), od čega je 57,97% sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije, odnosno Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Radove na izgradnji mosta izvodila je tvrtka Hering d.d.
Građevina ukupne duljine 660 i širine 29 metara, sastoji se od dva zasebna objekta (uzvodni i nizvodni) od kojih svaki ima tri vozna traka.
Most se nalazi na koridoru Vc Budimpešta - Beli Manastir - Osijek - Sarajevo – Ploče, na autocesti A5, dionici Sredanci - granica BiH. Most je ujedno i kontaktna točka autocestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Po puštanju u promet, u punoj prometnoj funkciji biti će ukupno 59 km autoceste A5.
Također je važno istaknuti da će se značajan dio teretnog prometa s graničnog prijelaza Slavonski Brod - Brod, preseliti na granični prijelaz Svilaj, što će rezultirati velikim rasterećenjem prometa na samom graničnom prijelazu kao i prometog opterećenja kroz sam Slavonski Brod. Omogućit će se i funkcionalnost koridora Vc, bolja prometna povezanost RH i BIH kao i integracija u mrežu TEN-T.
(akta.ba)
Za svoja buduća akademska zvanja svršeni dobojski srednjoškolci, koji se umjesto odlaska na rad u Njemačku ipak odluče na studiranje, uglavnom će se školovati izvan granica BiH.
Iako pandemija virusa korona još traje, budući brucoši ne odustaju od odlaska u zemlje regiona i preko granice.
"Plan je Beč, građevinski fakultet, pa ćemo vidjeti, želim time da se bavim u budućnosti", kaže Nevena Savković, maturantkinja Tehničke škole, dok će joj Milica Savić, maturantkinja Saobraćajne i elektroškole, biti u komšiluku, odnosno u susjednoj Sloveniji, tj. u Kopru namjerava studirati menadžment.
"Moram priznati da se radujem povratku u klupe, ovaj put studentske", iskrena je Savićeva.
Jovana Trifkanović, maturantkinja Ugostiteljske i trgovinske škole, svoje stručno usavršavanje želi nastaviti u Novom Sadu jer je gastronomija oblast kojom želi da se bavi u budućnosti.
"Pripremam se za prijemni pa ćemo vidjeti šta će biti", rekla je uz osmijeh Trifkanovićeva te dodala da joj je tokom proteklih mjeseci nedostajala stručna praksa, koja joj je veoma važna.
U kojem će gradu ove jeseni biti brucoš Jovana Jotanović, maturantkinja Medicinske škole, još ne zna.
"Planiram da studiram genetiku, aplicirala sam na više fakulteta, pa gdje me prime... Jedva čekam da steknem nova znanja, koja će mi pomoći da se usavršavam i napredujem u svojoj budućoj karijeri", kaže Jotanovićeva.
Svoje obrazovanje želi da nastavi i buduća frizerka Sanida Delić, inače učenica generacije.
"Planiram da usavršavam svoj zanat jer treba učiti čitav život. Planiram ići na edukacije, da se usavršim... Nadam se da ću se zaposliti i u narednih pet do deset godina nadam se da ću nešto ostvariti, otvoriti svoj salon", iskrena je Delićeva, čije makaze nisu mirovale ni tokom prekida nastave jer su prijatelji željeli da ih šiša.
Ova generacija srednjoškolaca svoje četvorogodišnje obrazovanje završila je u specifičnim uslovima, posljednja tri mjeseca nastave proveli su kod kuće, a izostali su i maturske zabave i oproštaj s profesorima.
"Zadnja tri mjeseca su nam upropaštena. Mi pokušavamo da se sastanemo, ali nije to to. I naravno da mi je žao što se nismo oprostili ni od pojedinih profesora, žao mi je i maturske večeri, djevojke uvijek sanjaju o haljinama, momci o odijelima", iskrena je Nevena Savković.
"Tokom posljednja tri mjeseca školovanja u ovim uslovima falilo mi je najviše socijalne interakcije, podrške profesora, tih nekih facijalnih ekspresija i uživo sve što se dešava, ovako sve je to bilo preko interneta, nedovoljan skup informacija i na neki način malo nakaradno prenesenih", kazala je Jovana Jotanović.
Federacija Bosne i Hercegovine, zajedno sa kantonima, po osnovu izvršnih sudskih presuda koje se odnose na kolektivne ugovore, duguje najmanje pola milijarde maraka.
Prema informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH, o kojoj će biti riječi na sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma, navodi se da Zeničko-dobojski kanton, zaključno sa 2017. godinom, duguje 142,2 miliona KM bez kamata. S obzirom na to da su presude stare deset i više godina, ovaj kanton po osnovu sudskih presuda koje se odnose na kolektivne ugovore duguju blizu 300 miliona KM. Iza Zeničko-dobojskog kantona, najviše duguje Unsko-sanski kanton, čiji dug, zaključno sa 2017, iznosi 69,9 miliona KM bez kamata koje će se obračunavati na dan isplate, tako da je sasvim sigurno konačan dug ovog kantona više od 100 miliona KM. Zatim slijede Srednjobosanski kanton, koji sa kamatama, zaključno sa 2017. godinom, radnicima duguje malo više od 35 miliona KM, a odmah iza njega su Sarajevski i Hercegovačko-neretvanski kanton, a zaključno sa 2017. godinom dužni 33 miliona, odnosno bez kamata 21,9 miliona KM. Milionska dugovanja ima i Zapadnohercegovački kanton, koja, zajedno sa kamatama, iznose 4,8 miliona KM, zatim Hercegbosanski kanton, zaključno sa 23. oktobrom prošle godine, ima dug od milion KM bez kamata i Tuzlanski kanton sa zadnjim danom 2018. godine duguje 213.903 KM bez kamata.
Jedini kanton koji nema dugovanja po osnovu presuda koje se odnose na kolektivne ugovore je Posavski kanton, koji je u svom odgovoru naveo da je po osnovu tužbi pokrenutih od strane policijskih službenika radi naplate razlike u platama izmirio obaveze od 262.680 KM. Bosanskopodrinjski kanton nema izvršnih sudskih presuda.
Kada je riječ o samoj Federaciji BiH, ukupna dugovanja po osnovu izvršnih sudskih presuda koje se odnose na kolektivne ugovore iznose 69,1 milion KM, od čega je glavnica malo više od 40 miliona KM, a ostalo su kamate od 19 miliona KM, troškovi spora 7,1 milion KM i kamata na troškove spora 2,2 miliona KM.
Zanimljivo je da je ovu informaciju o dugovanjima uz zaključak o hitnosti Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH zatražila još u julu 2018. godine.
O dugovanjima pojedinih kantona bilo je riječi i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, posljednji put u januaru 2019. godine, kada je Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu dat rok od tri mjeseca da isplate potraživanja stara više od deset godina. Inače, hiljade radnika pred redovnim sudovima tužile su kantonalne vlade zbog nepoštovanja kolektivnog ugovora i manje-više svi su presude dobijali u svoju korist, međutim, kantonalne vlade su manje-više ignorisale te presude, što je na kraju završilo i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
"Neke vlade su završile isplatu, neke su na početku, a neke će vjerovatno praviti otplatni plan i predložiti ga Komitetu ministara Vijeća Evrope, koji može da se proteže na period od 13 godina. To rade neke vlade koje o tome ranije nisu vodile računa. Ide to u pozitivnom smjeru i ovo će se pitanje riješiti jer je Evropski sud naložio državi da ga riješi. Sve zavisi od kantona do kantona, različiti su iznosi, različiti periodi i niko nema kompletne podatke o svemu tome", rekao je za "Nezavisne" Adil Lozo, advokat koji je zastupao pojedine radnike pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
On kaže da i isplate radnicima zavise od kantona do kantona i vrlo vjerovatno će se morati raditi određena poravnanja kada su ta dugovanja prema radnicima u pitanju jer se radi o zaista velikom novcu.
Dugovi
Zeničko-dobojski kanton - 142,2 miliona bez kamata
Unsko-sanski kanton - 69,9 miliona bez kamata
Srednjobosanski kanton - 35 miliona sa kamatama
Sarajevski kanton - 33 miliona
Hercegavačko-neretvanski kanton - 21,9 miliona bez kamata
Zapadnohercegovački kanton - 4,8 miliona sa kamatama
Hercegbosanski kanton - 1 milion bez kamata
Tuzlanski kanton - 213.903 KM bez kamata
Federacija BiH - 69,1 milion KM
Zbog navodnog propusta u sprečavanju širenja govora mržnje na Facebooku, sve veći broj kompanija u znak protesta povlači svoje oglase sa ove društvene mreže, piše CNN Business. Prema pisanju Guardiana, Facebook se susreo sa najvećim bojkotom oglašivača ikad.
Kampanju #StopHateForProfit prošle sedmice pokrenula je koalicija za građanska prava, koja uključuje više američkih organizacija, poput Anti-Defamation League (ADL) i National Association for the Advancement of Colored People (NAACP). Koalicija je kroz kampanju pozvala velike kompanije da zaustave svoje oglašavanje na Facebooku zbog neuspjeha Facebooka da zaustavi širenje mrženje na svojoj platformi. Kako navode, Facebook je dozvolio podsticanje na nasilje prema demonstrantima u Americi koji se bore protiv rasne diskriminacije, ali i imenovao desničarski medij Breitbar News, koji širi ksenofobične tekstove i teorije zavjere, kao pouzdan izvor vijesti.
Facebook zarađuje 70 milijardi dolara godišnje, od čega 99 posto dolazi od oglašivača, navodi se u kampanji. Samo prošle godine prihodi od oglašavanja su se povećali za 27 posto u odnosu na godinu prije. Od pokretanja kampanje svoje oglašavanje na Facebooku je do sada povuklo preko 150 kompanija. Iako većinu oglašivača čine male kompanije, svoje oglase sa ove društvene mreže povlače i svjetski poznati brendovi koji na oglašavanje troše milione američkih dolara.
Na listama kompanija koje su povukle svoje oglase, a koje su objavili CNN i The New York Times, našle su se poznate kompanije koje su za svoje oglašavanje na Facebooku plaćale milionske iznose među kojima se, između ostalih, navode: Adidas i Reebok (12,4 miliona američkih dolara), Best Buy (29 miliona američkih dolara), Coca Cola (22,1 milion američkih dolara), Diageo (22,9 miliona američkih dolara), Ford (20 miliona američkih dolara), Hershey’s (36,5 miliona američkih dolara), HP (24,7 miliona američkih dolara), Microsoft (115,9 miliona američkih dolara), The North Face (3,3 miliona američkih dolara), Patagonia (6,2 miliona američkih dolara), Starbucks (94,9 miliona američkih dolara), Unilever (42,4 miliona američkih dolara) i druge.
Dok Facebook pokušava uvjeriti oglašivače da čini dovoljno u borbi protiv govora mržnje na svojoj platformi, The Guardian piše da skoro trećina oglašivača razmišlja o pridruživanju bojkotu ove društvene mreže.
Organizatori kampanje #StopHateForProfit su u intervjuu za Reuters najavili su će pozvati i evropske kompanije da se pridruže ovom bojkotu kako bi se izvršio globalni pritisak. Kampanja je pokrenuta nakon ubistva Afroamerikanca Georga Floyda u Sjedinjenim Američkim Državama.
(media.ba)
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, preporučilo je poslodavcima da uslijjed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.
Preporučuje se poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka poslije 16 sati. Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primijeniti tu mjeru, ovo ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.
Također, preporučeno je da za vrijeme trajanja ovakvih vremenskih prilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnostikovanim hroničnim oboljenjima, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Data je preporuka i da ustanove koje s radom počinju u devet sati ili kasnije, prilagode početak radnog vremena ovoj situaciji.
Osim toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, te drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, javlja Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
(Fena)
Sjedinjene Američke Države pokupovale su praktično kompletnu globalnu zalihu remdesivira, jednog od lijekova koji se pokazao efikasnim u liječenju Kovida-19.
Konkretno, naredna tri mjeseca neće biti "ni doze"za bilo koju drugu državu na svijetu, piše Sara Bosli za britanski "Guardian".
Ovaj sebični potez američke administracije izazvao je ogorčenje, ali i strah stručnjaka i aktivista širom svijeta koji se boje da bi se ista stvar mogla ponoviti u slučaju kada bude otkrivena/proizvedena prva efikasna vakcina za korona virus. Naime, ovo nije prvi put da je administracija Donalda Trampa pokazala da je itekako spremna ponuditi više, ili na bilo koji drugi način eliminisati druge države kada je u pitanju nabavka lijekova ili zaštitne opreme.
"Oni trenutno imaju pristup gotovo svim zalihama remdesivira, a za Evropu nije ostalo ništa", kazao je dr. Endru Hil, naučnik sa Univerziteta Liverpul.
Remdesivir je prvi lijek koji je američka agencija za lijekove odobrila za korištenje u liječenju infekcije Kovid-19. Proizvodi ga kompanija "Gilead", a pokazalo se da pomaže u bržem oporavku od bolesti izazvane korona virusom. Prvih 140.000 doza raspodijeljeno je bolnicama širom svijeta, između ostalog, kako bi se ispitao i učinak lijeka, a Trampova administracija sada je kupila više od 500.000 doza.
Riječ je o kompletnoj količini koju će Gilead proizvesti u julu, te 90 odsto onoga što će proizvesti u avgustu i septembru, piše "Guardian".
"Predsjednik Tramp sklopio je sjajan ugovor kojim je osigurao da će Amerikanci imati prvi lijek odobren za liječenje virusa korona. Koliko god je moguće, želimo osigurati da svaki američki pacijent koji treba remdesivir i dobije taj lijek. Trampova administracija radi sve što je moguće da sazna čim više o lijekovima koji mogu spasiti život i da ih osigura za Amerikance", rekao je američki ministar zdravstva Aleks Azar, piše "Jutarnji".
Ovaj je lijek inicijalno bio namijenjen liječenju ebole, ali nije se pokazao efikasnim. Prosječna terapija za liječenje Kovid-19 pak zahtijeva oko šest doza, koje zajedno koštaju 3.200 američkih dolara.
Ovaj dogovor Bijele kuće i "Gileada" postignut je nakon što je postalo jasno da je epidemija korona virusa u SAD-u opet izvan kontrole.
Prema podacima stranice Worldometer, u SAD-u je korona virusom trenutno zaraženo više od 2,7 miliona ljudi, dok će broj preminulih noćas zasigurno prijeći 130.000. U obje kategorije Amerikanci su uvjerljivo ispred Brazila, druge zemlje na neslavnoj listi. Pojava novih žarišta zaraze i novi ulazni trend u broju slučajeva neke je savezne države natjerao da ili uspore otvaranje, ili se vrate nazad na neki oblik "lockdowna". Među njima su Arizona, Teksas, Florida i Kalifornija, odreda veće države.
Kao što je rečeno na početku, ovo kupovanje remdesivira nije prvi put da su Amerikanci "skočili ispred reda". Tokom cijele pandemije Trampov moto "Amerika prva" bio je i modus operandi njegove administracije. Tako je još u maju francuski proizvođač Sanofi rekao da će SAD prvi dobiti pristup njihovoj vakcini ako se pokaže da djeluje.
"SAD očekuje da ako pomognu u proizvodnji vakcine da je i prvi dobiju", rekao je tada izvršni direktor firme Pol Hadson i time navukao na sebe otvoreni bijes francuske vlade, zbog čega je hitro povukao izjavu.
Osim toga u nekoliko navrata SAD su kupile zalihe zaštitne opreme čiju su kupovinu maltene već dogovorile države zapadne Evrope, samo da bi ostale kratke jer su Amerikanci ponudili više. Kanadski premijer Džastin Trudo već je upozorio na negativne posljedice prakse u kojoj Amerikanci stalno ponude više od svojih saveznika.
"U interesu obje države je da radimo zajedno kako bismo sačuvali zdravlje naših građana", poručio je Trudo.
Ali, čini se da je njegov apel pao na gluve uši. Tržište remdesivira Tramp je očigledno monopolisao u narednim mjesecima. Učinak ovog lijeka pažljivo se prati već pet mjeseci, praktično od samog početka pandemije, a ipak ne postoji nikakav mehanizam koji bi omogućio njegovu nabavku izvan SAD.
"Zamislite da je ova vakcina. Ovo bi bio potpuni haos. Ali, ovo nam možda pokazuje šta nam tek slijedi."
Efekat remdesivira je u tome da pomaže pri bržem oporavku pacijenata, što znači da se brže oslobađaju nužni kreveti za nove pacijente i tako smanjuje pritisak na zdravstveni sistem.
Ali, za razliku od vrlo jeftinog i široko dostupnog steroida deksametazona, za remdesivir još nije dokazano da može znatno doprinijeti šansama za preživljavanje kod najugroženijih pacijenata. Zalihe deksametazona nitko nije ni dosad pokušao pokupovati, naprosto jer za tim nije bilo potrebe.
(Jutarnji)
Nakon što je Evropska unija napravila spisak 15 zemalja članica izvan Evropske unije čijim će državljanima biti dozvoljen ulaz u Uniju, svaka zemlja članica ipak će donijeti odluku o tome na nacionalnom nivou.
Štab civilne zaštite Hrvatske juče je donio odluku da je državljanima iz Evropske unije dozvoljen ulaz u Hrvatsku bez dokazivanja svrhe ulaska, dok zemlje izvan Evropske unije, tzv. treće zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, na graničnim prelazima moraju dokazati svrhu ulaska.
Kada je riječ o mjeri samoizolacije, njom nije obuhvaćena niti jedna zemlja, pa tako ni BiH.
Oni državljani Bosne i Hercegovine koji žele ući u Hrvatsku mogu ispuniti obrazac na internetu kako bi se smanjile gužve i čekanje na granici.
Podsjetimo, u aplikaciji morate, između ostalog, objasniti razlog putovanja i period tokom kojeg ćete boraviti u Hrvatskoj i navesti objekat smještaja.
Obrazac vrijedi 90 dana, prenosi "Radiosarajevo.ba".
Obrazac možete pogledati na OVOM LINKU.
Danas 01.07. i sutra 02.07. na vodovodu Pousorje će dolaziti do prekida u vodosnabdijevanju u periodu od 09:00 do 14:00 sati zbog radova na ispiranju rezervoara i pripadajućih cjevovoda
Molimo korisnike za razumijevanje.
JP "RAD" D.D. Tešanj
Prognoze za globalno tržište rada u drugoj polovini 2020. godine su “vrlo neizvjesne” i predviđeni oporavak neće biti dovoljan da se stopa zaposlenosti ove godine vrati na predpandemijske nivo, objavila je u utorak Međunarodna organizacija rada (ILO).
U svom posljednjem izvještaju, ova UN-ova agencija je navela da je pad radnih sati na globalnom nivou “znatno lošiji nego što je to ranije procijenjeno” u prvoj polovici godine. SAD je bila najteže pogođena regija i izgubila je 18,3 posto radnih sati.
Širom svijeta, procijenjeno je da je u drugom tromjesečju izgubljeno 14 posto radnih sati, što je ekvivalentno 400 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom, naveo je ILO.
Procjenjuje se da će gubici radnog vremena vjerovatno i dalje biti 4,9 posto u četvrtom tromjesečju, što je 140 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Prema pesimističnom scenariju u takozvanom drugom valu pandemije ta bi brojka mogla porasti na 11,9 posto ili 340 miliona radnih mjesta, navodi se u izvještaju.
“Procijenjeno je da su štete od pandemije znatno gore po tržište rada. Dakle, neće biti jednostavnog ili brzog oporavka“, rekao je Gaj Rider, generalni direktor ILO-a, na konferenciji za novinare u Ženevi.
Izvještaj obuhvata zaposlene koji rade kraće sate, koji su otpušteni, izgubili su posao ili su povučeni s tržišta rada.
U izvještaju se također navodi da se posljedice značajnije osjete u zemljama u razvoju.
(capital.ba)
Menadžment Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica nije dobio saglasnost za produženje ugovora o radu za 73 radnika, zbog čega nije moguće organizirati proizvodnju u jamskim pogonima, kazao je u izjavi za Fenu predsjednik Sindikata Nijaz Vardo.
Nakon zvaničnog zatvaranja jame „Stranjani“, ugalj se proizvodi u jamskim pogonima „Raspotočje“ i „Stara jama“, ali Vardo napominje da je zbog duga za PDV u iznosu od 906.000 KM blokiran i račun preduzeća. Račun je blokiran u petak, 26. juna, u poslijepodnevnim satima.
“Za blokadu računa saznao sam na jučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora preduzeća. Mi više nemam ni sa čim, a ni s kim raditi, jer bez tih ljudi koji rade u jami nije moguće organizovati proizvodni proces. Nemamo ljudi, a zbog blokade računa ne možemo nabaviti ni neophodna sredstva za rad”, ističe Vardo.
On napominje da je radnike, kojima su istekli ugovori o radu, danas na oglasnoj ploči dočekala obavijest da im ugovori nisu produženi, jer nije stigla saglasnost iz JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, u okviru koje radi i zenički rudnik.
“Svi su ti ljudi imali ugovore na određeno vrijeme. Neki su radili dvije godine i 11 mjeseci i uskoro su trebali napuniti tri godine te dobiti stalna rješenja. Neki su radili već 2,5 godine… Uglavnom, oni koji su obećali da će višak radnika rješavati na taj način da neće biti otpuštanja jamskih radnika, sada su krenuli drugim putem. Ugovori nisu produženi radnicima iz proizvodnje, dok su na teretu preduzeća ostali radnici koji nisu u neposrednoj proizvodnji. Ali, ako nema ‘hljeba’ u jami, nema ga ni izvan jame”, poručuje Vardo.
Direktor ZD RMU Zenica Edin Pašić ne krije da je blokiran račun preduzeća te da nisu dobili saglasnost za zadržavanje na poslu radnika kojima su istekli ugovori o radu.
“Činjenica je da smo tražili saglasnost za produženje ugovora s tim radnicima, koju još nismo dobili, ali možda, ipak, saglasnost stigne do ujutro. Možda je Sindikat, malo, prenaglio”, kaže Pašić, koji dodaje da u ovom trenutku ne može kazati ništa više o novonastaloj situaciji.
(Fena)
