U zadnja 24 sata u Sloveniji nije otkriven nijedan novi slučaj zaraze, iako je napravljeno 500 testova na koronavirus pa ukupni broj inficiranih ostaje 1.439, objavila je u nedjelju slovenska vlada.

Dan bez zaraze koronavirusom prvi je nakon 4. marta, kad je testiranjem bio potvrđen prvi slučaj. U proteklih sedam dana zahvaljujući preventivnim mjerama i restrikcijama broj novozaraženih varirao je od 5 do 11.

U zadnja 24 sata u Sloveniji su umrle još dvije osobe oboljele od covida-19, pa se broj preminulih tako povećao na 96. U bolnicama je još uvijek 59 oboljelih, jedan manje nego dan ranije, dok je broj teže oboljelih na odjelima intenzivne njege 21 i nije promijenjen zadnja tri dana.

Iako je situacija s covidom-19 pod kontrolom, a epidemija se smiruje, slovenski epidemiolozi upozoravaju da to nikako ne znači da će virus nestati i da je opasnost novog rasta šitrenja zaraze otklonjena, pa je potrebno dosljedno se pridržavati mjera socijalne distance, higijene i još uvijek važećih restrikcija u predstojećim danima, sedmicama i mjesecima, prenosi Hina.

U Sloveniji je do sada ukupno obavljeno 55.520 testiranja na prisutnost novog koronavirusa i potvrđenjo 1439 zaraženih, što je relativno niski stupanj zaraze. Više o prokuženosti stanovništva moglo bi dati testiranje nacionalnog uzorka na oko 1500 stanovnika iz svih dobnih skupina i različitih krajeva Slovenije.

Ono je pred završetkom, a bilo bi podloga za daljnje ublažavanje mjera uvedenih na početku epidemije.

U ponedjeljak će u okviru već određenih popuštanja dosadašnjih mjera biti dopušten rad lokala i ugostiteljskih objekata na otvorenim prostorima vrtova i terasa, ponovo se dopuštaju mise s prisutnošću vjernika, a otvaraju se i mnoge uslužne djelatnosti koje do sada nisu bile dostupne klijentima, poput kozmetičkih salona.

(fokus.ba)

Član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje Goran Čerkez rekao je da je u proteklih 24 sata zabilježeno 10 novih slučajeva zaraze na teritoriju Federacije BiH, od ukupno 557 testiranih. Novi slučajevi registrirani su u Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu.

Do sada ukupno je 978 je pozitivnih slučajeva u Federaciji BiH, a testirano je 19.033 osoba.

– Što se tiče stanja u bolnicama, 39 je na liječenju i dva su na respiratorima. Također, pozitivno je da ukupno imamo 426 oporavljenih, a u protekla 24 sata čak 41. Smrtnih slučajeva imamo 33, a situacija je pod kontrolom. Nastavljamo da pratimo epidemiološku situaciju i prema tome ćemo predlagati mjere Kriznom štabu – rekao je Čerkez.

Odgovarajući na pitanja novinara Čerkez je rekao da se u proteklom periodu najviše ulagalo u testove i u opremu kao i sve što je potrebno u borbi protiv pandemije.

– Smrtnost u Federaciji u odnosu na broj oboljenih je 3,5 posto što je zadovoljavajće, ako uporedimo s drugim zemljama. Kada govorimo da li je to niska smrtnost, bitno je reći da moramo porediti i zemlje regiona i Evrope. U Belgiji je velika smrtnost skoro 16 posto, španiji, Italiji i Engleskoj skoro 15 psoto. Kod nas je niža smrtnost, jer smo poduzeli mjere i uspjeli smo da odgovorimo na prvi udar. Epidemija nije gotova, ali vidjet ćemo šta nas čeka u septembru i oktobru – rekao je Čerkez.

(fokus.ba)

Lažne i netačne vijesti o navodnoj štetnosti 5G mreža proširile su se putem društvenih mreža i drugih digitalnih kanala komunikacije, a na gotovo mističan način ova tehnologija je dovedena u vezu sa aktuelnom pandemijom COVID-19, piše Petar Popovski, profesor na Univerzitetu u Aalborgu i član Danske akademije za tehničke nauke, u tekstu objavljenom na portalu Medium.

Nažalost, piše profesor Popovski, negativni efekti panike koja je uzrokovana, brzo se prenijela iz digitalne sfere i interneta u stvari svijet, gdje smo svjedočili vijestima o podmetanju požara na lokacijama baznih stanica 5G mreže u Velikoj Britaniji, a kasnije se to desilo i u Holandiji, dok je u Hrvatskoj zapaljen javni Wi-Fi sistem pod izgovorom da je to 5G. To predstavlja zasigurno finalni poziv na buđenje struci i svim onima koji rade i poznaju bežične komunikacije ili su vezani za tu stručnu zajednicu, da izađu u javnost i pruže tačne i precizne informacije širom auditoriju.

Lično sam svjestan da je ova misija i zadatak, koji sam uzeo na sebe i ja i mnoge kolege širom svijeta, teška borba sa primitivnom ljudskom emocijom i strahom, sadržanim u rečenici "5G je štetan" koja se posljednjih dana najčešće tvitovala, iskazivala kroz GIF-ove, slike, memeove i zastrašujuća videa, koja podsjećaju na horor filmove u realnom svijetu. Nesumnjivo težak zadatak, ali pokušat ću da najvažnije iznesem na kratak i jednostavan način, koliko je to moguće, kroz 10 činjenica:

1. 'Da li je biti zabrinut zbog 5G mreža čista glupost?'

Nije, prirodno je i potpuno razumljivo biti zabrinut zbog pojave novih tehnologija koje ne razumijemo kako rade i kako utiču na naše živote. Kao primjer, podsjetimo se, ljudi su masovno bili zabrinuti i kada se pojavila električna energija. U Mercedes muzeju, ako ga posjetite, možete čuti priču kako su ljudi prestravljeno bježali od prvih automobila, ali istovremeno nisu bili zabrinuti zbog starih tehnika prevoza kao što je upotreba konja i kočija.

Šta je danas drugačije u ovom kontekstu? Ljudi koriste bežične komunikacije već decenijama i 5G je još jedna nova bežična tehnologija (nastavite čitati prije nego odmah zaključite da tvrdim da je "5G samo još jedna bežična tehnologija" u smislu onoga što je ovdje glavno pitanje). Osim prirodnog i razumnog prava da budemo zabrinuti, ljudi isto imaju pravo da budu informirani, čak štaviše imaju obavezu da budu informirani prije formiranja stava o nekoj temi i bilo koje akcije koju preduzimaju protiv implementacije nekog novog tehnološkog rješenja u njihovoj okolini.

2. '5G je svuda oko nas, mogu osjetiti efekte radijacije'

5G još nije u širokoj upotrebi nigdje na svijetu. Koliko ljudi, koliko čitalaca ovog teksta, sada lično ima priliku surfati Internetom putem 5G-povezanog tableta, mobitela ili kompjutera? Čak i ako taj broj nije nula (mada je za očekivati da jeste), to je potpuno zanemarivo u odnosu na sveprisutne 4G, Wi-Fi, 3G, 2G ili čak Bluetooth uređaje poput bežičnih slušalica. Očigledno je da sva radijacija od komunikacijskih bežičnih mreža, kojom smo izloženi, potiče od svih drugih tehnologija koje koristimo decenijama, a nikako (ili eventualno minimalno) od novih 5G radio talasa.

3. 'Ali, ja sam vidio da…'

Ako u tački 2. računamo ljude čija Wi-Fi kućna mreža "radi na 5G", to ne znači da je to ta famozna "strašna" mobilna 5G mreža, nego da njihov kućni ruter emitira signal na 5GHz. I da, to nije ništa novo, prisutno je dvije decenije i koristi se za povezivanje vaših mobitela i laptopa sa ruterom i dalje na Internet na svakodnevnom nivou.

4. 'Da li 5G tehnologija doprinosi širenju oboljenja COVID-19?'

Ova teorija je u nivou "hipoteze da je Zemlja ravna". Ipak, da i na ovo pitanje odgovorimo pristojnije. Može se krenuti od činjenice da 5G nije do kraja razvijen niti se koristi masovno, ali činjenica je da 5G kao tehnologija ne može doprinijeti širenju oboljenja COVID-19. Ako bi se i tražila tehnologija koja je krivac brzo širenje ovog virusa, onda bi to mogli biti samo automobili i avioni, ali nisam siguran da bi i ta teza imala smisla. Ovim želim da kažem, da kada bi 5G zaista bio masovno instaliran u ovom teškom periodu pandemije COVID-19, naš udaljeni rad od kuće i to samo iskustvo i stepen uzajamne interakcije bio bi daleko veći i kvalitetniji, ali to prosto nije slučaj.

5. 'Ta 5G bazna stanica će nas spržiti'

Ako smo zabrinuti zbog zračenja koje uzrokuju bežični komunikacioni sistemi, onda je prosto tehnička činjenica da najveće zračenje ne dolazi od baznih stanica, nego naših mobitela. To je tačno, sve dok hipotetički ne bi došli da stojimo odmah pored bazne stanice, što je fizički prosto nemoguće ili npr. držimo kućni Wi-Fi ruter ispod jastuka dok spavamo. Objektivno, teško je doći do baznih stanica, čak i za profesionalce koji rade na montaži i održavanju baznih stanica, taj prostor je zona zabranjenog kretanja, što je prostor od svega nekoliko metara od bazne stanice. Razlog je jednostavan: izračena snaga brzo opada sa povećanjem udaljenosti od bazne stanice, pa je signal koji emitiraju naši mobilni telefoni doslovno milion puta snažniji od signala bazne stanice na udaljenosti gdje mi uobičajeno koristimo naše uređaje, pa samim time i gdje se mi fizičko nalazimo.

Posmatrajmo ovo na sljedeći način: imamo radio kasetofon iz 1980-tih godina na svom ramenu i zvuk je mnogo jači čak i u poređenju sa zvukom velikim koncertnih zvučnika, ako stojimo na udaljenosti od nekoliko desetina metara od bine i tih zvučnika. Dovoljno je zamijeniti u ovoj slici u glavi taj radio kasetofon sa našim mobilnim telefonom, a baznu stanicu sa velikim koncertnim zvučnicima, efekti i snaga talasa se ponašaju veoma slično.

6. 'Da, ali 5G koristi nove frekvencije'

Ovdje, pretpostavljam, se misli na frekvencije iz tzv. opsega mikrotalasnih frekvencija – mmWave, kao što su frekventni opsezi na 30 GHz i 60 GHz. Zaista, to je tačno da su u kontekstu mobilnih mrežnih komunikacionih sistema to frekvencije koje su nove (nisu se koristile u 4G mrežama ili prethodnim generacijama mobilnih sistema), oni nisu tako nove i nepoznate u širem kontekstu telekomunikacija i bežičnih komunikacija.

Podsjetimo se, da Wi-Fi standard 802.11ad već koristi frekvencije od 60 GHz; to su te iste frekvencije i uskoro će ih zračiti i naši kućni ruteri. Policijski radar već koriste frekvencije od 30 GHz za mjerenja brzine vozila. Naučna istraživanja efekta izloženosti zračenjima ovih frekvencija provode se godinama i niti jedna od njih nije dokazala bilo kakve štetne efekte. Ipak, i pored svega toga, dosadašnji napredak u razvoju 5G mreža uglavnom je usmjeren na rad u frekvencijskim opsezima ispod 6GHz, sličnim frekvencijama koje se već koriste u 2G, 3G, 4G, Wi-Fi i Bluetooth komunikacijama; mikrotalasni opseg nije u širokoj upotrebi sve do sada, a nismo sigurni ni u kojoj mjeri će zaista biti korišten.

7. '5G uređaj je mnogo štetniji nego 4G ili uređaji ranijih generacija'

Ako bi morao da izaberem jednu jedinu rečenicu da opišem glavni cilj kod dizajna bežičnih komunikacionih tehnologija, onda je to da moramo ponuditi veće brzine uz korištenje manje energije. Najvažnija činjenica, koju trebamo znati, je da nove bežične tehnologije postaju energetski efikasnije i štedljivije i kada je u pitanju slanje ili primanje podataka, tako da u većini slučajeva, mnogo više vata W snage se troši u starijim generacijama mobilnih mreža u poređenju sa 5G, za prenos iste količine podataka. Ukratko, većina primjedbi na 5G sisteme na socijalnim mrežama su na te iste socijalne mreže postavljene korištenjem uređaja koji mnogo više zrače danas, nego što će zračiti kada u upotrebi bude 5G sistem.

8. 'Da li je iko provjerio da li su zračenja 5G sistema sigurna za zdravlje?'

Eksperti, koji uobičajeno rade na dizajniranju i analizama bežičnih komunikacionih sistema, nisu eksperti za sagledavanje efekata zračenja na ljudsko zdravlja, niti obratno. Ipak, ovi eksperti se na kraju sretnu i rade zajedno na procjeni efekata zračenja neke bežične tehnologije i određivanju dozvoljenog nivoa zračenja, kojem smijemo biti izloženi u dužem periodu; određene granice postaju granice dozvoljenog za dalji razvoj bežičnih mreža pa ih se inženjeri koji rade na dizajnu uređaja i baznih stanica strogo pridržavaju. Pojednostavljeno, jedna grupa eksperata bavi se kreiranjem "puteva" i određivanjem maksimalne brzine na njima, dok drugi rade na razvoju vozila i metoda da ta ograničenja budu ispoštovana. Nove preporuke o dozvoljenom nivou nejonizirajućeg zračenja i njegovog utjecaja na ljudsko zdravlje objavljene su u martu 2020. godine i prema tim posljednjim istraživanjima, ne postoji niti jedna indicija da je 5G zračenje štetno po ljude i živi svijet na ma koji način.

9. 'Kako da objasnimo da su neke vlade zabranile 5G, kao naprimjer u Belgiji?'

Ako imamo čvrst dokaz da postoji vlada da je zabranila 5G i da je u tom dokumentu objašnjen razlog te zabrane, lično bi bio zainteresiran da ga pročitam. U vezi sa slučajem u Belgiji, provjeriti ovaj članak (na engleskom jeziku, u izvornom obliku), koji sam napisao za panel diskusiju o 5G od prošle godine; tu sam opisao da belgijski ministar, koji je donio tu odluku, nije bio vođen i nije raspolagao tačnim i nepristrasnim činjenicama.

10. 'Ti si radio na razvoju 5G sistema i sada ih pristrasno braniš'

Ne, nisam, ali čvrsto stojim za telekomunikacionu tehnologiju, koja je, kako je ja vidim, ključna za održavanje društva i svih privrednih ,obrazovnih i drugih procesa u situacijama kao što je izolacija u kojoj se danas nalazimo zbog pandemije. Ako bi se ikad pojavio ijedan čvrst i naučno baziran dokaz, da zračenje uzrokovano upotrebom bežičnih telekomunikacionih tehnologija ima štetan utjecaj na ljudsko zdravlje, lično bi bio najglasniji zagovornik da se odmah vratimo na početak i prepravimo dizajn i arhitekturu te tehnologije u okvire definirane standardima o sigurnom zračenju, o kojima govorili iznad. Možemo uraditi i paralelu sa drugim industrijama, kao što je industrija automobila i prehrambena industrija, gdje se sigurnosni standardi stalno unaprjeđuju kako se unaprjeđuje i naše znanje o tim procesima i efektima na zdravlje; otkrivanjem prijetnji za našu sigurnost, uključujući zdravlje, ne treba da nas vrati nazad u kameno doba/konje.

Jedna stvar je jasna, a to je da ne možemo znati sve dugoročne efekte ni po zdravlje ni po nas kao vrstu u cjelini: ni zbog upotrebe aditiva u hrani, medicini i farmaciji, pa ni kada su u pitanju bežične tehnologije. Ipak, u najboljoj namjeri i sa znanjem kojim raspolažemo, mi danas imamo 5G, Wi-Fi i druge bežične tehnologije, za koje vjerujemo da su sigurne u smislu efekata radijacije, što potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ipak, ja sam svjestan nekih drugih rizika, koje donose nove tehnologije, a ogledaju se u neodgovornom korištenju istih: surfanje Internetom i dopisivanje u vožnji; to bi nas naprimjer trebalo mnogo više brinuti od zračenja 5G.

I konačno, nakon svih pobrojanih tačaka i osvrta na njih, možda ste još uvijek zabrinuti zbog 5G i njegove potencijalne štetnosti zbog zračenja. U tom slučaju, niste samo zabrinuti zbog 5G, tada trebate da brinete i zbog svih drugih bežičnih tehnologija, koje su u ovom trenutku oko vas; odmah se odmaknite od mobilnog telefona, izbacite kućni Wi-Fi ruter iz stana, prestanite koristiti Bluetooth, koristite samo žični fiksni telefon i povežite se na Internet preko kabla. Ne mogu se složiti da ima smisla, ali makar bi za stepenicu više bili dosljedni vlastitim strahovima od 5G.

Tekst je prenesen uz odobrenje autora.

(Al Jazeera)

Slovenija i Hrvatska otvoriće granicu u maju za vlasnike nekretnina na drugoj strani, a u junu i za sve turiste.

To je rezultat dogovora ministra zdravstva Slovenije Zdravka Počivalšeka i hrvatskog ministra turizma Garija Kapelija, koji su se usaglasili o otvaranju granica i oživljavanju turizma u dvije faze.

Prva bi mogla započeti do kraja maja, kada će se recipročno omogućiti prelazak granice za vlasnike nekretnina i plovila u drugoj državi, a u drugoj fazi, koja bi mogla da počne najvjerovatnije u drugoj polovini juna biće puštena i druga turistička putovanja.

Prijedlozi će biti dati na odobrenje vladama dvije države, izvijestila je RTV Slovenije, preneo je Tanjug.

Slovenci imaju oko 110.000 privatnih nekretnina i plovila u svom vlasništvu u Hrvatskoj.

„Sada će im bilo dopušteno da posjete svoje lejtne rezidencije”, rekao je Počivalšek.

Počivalšek je rekao novinarima da Slovenija i Hrvatska imaju dobru epidemiološku situaciju, koja omogućava razmišljanje o postepenom otvaranju turizma.

Prije otvaranja granica, kako je rečeno, biće potrebno sastaviti protokol o prelasku granice i dolasku i boravku na turističkom odredištu za šta će biti zadužena zdravstva obje države.

U Hrvatskoj je prošle godine bilo gotovo 1,6 miliona posjeta Slovenaca koji su ostvarili nešto manje od 11 miliona noćenja.

Gradonačelnik Gračanice Nusret Helić juče  je potpisao ugovor sa USAID-om u vrijednosti od 50.000 KM.

Podrška Fonda namijenjena je razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća kao i seoskih domaćinstava žena žrtava nasilja, samohranih majki, nezaposlenih mladih žena mlađih od 35 godina, žena s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, te žena koje su na neki drugi način marginalizirane, doprinoseći konkurentnosti lokalnih ekonomija i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje teško zapošljivih kategorija.

“Danas nastavljamo sa našim naporima da osiguramo ekonomske prilike ženama, posebno marginaliziranim ženama. Žene vrlo često imaju izvrsne ideje za posao, a rijetko ih mogu realizirati zbog nedostatka resursa ili drugih ograničenja. USAID radi u partnerstvu sa 9 novih lokalnih zajednica na uspostavljanju trećeg ciklusa našeg fonda za pomoć marginaliziranim ženama za razvoj preduzetništva. Udruživanjem sredstava iz ovih lokalnih zajednica u BiH uspostavit ćemo fond vrijedan skoro 500.000 KM, kako bismo pomogli desetinama žena da pokrenu vlastiti posao”, izjavila je Nancy J. Eslick, direktorica misije USAID za BiH i dodala da će po završetku trećeg ciklusa USAID osigurati podršku za više od 200 žena u 27 zajednica u BiH.

Fond za podršku razvoju marginaliziranih grupa žena bit će dostupan u devet zajednica: Bratunac, Čapljina, Gračanica, Jajce, Milići, Modriča, Osmaci, Srebrenik, Vlasenica.

Nakon potpisivanja ugovora, svih devet jedinica lokalne samouprave će uz podršku USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama raspisati javne pozive na koje se mogu prijaviti žene zainteresirane za pokretanje i razvoj svojih biznisa.

(akta.ba)

Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka u Federaciji, dostigli su na kraju 2019. iznos od 19,4 milijarde KM. Ostvareni je rast u iznosu od 1,8 milijardi KM ili 10,3 posto, u odnosu na godinu ranije, sa učešćem od 80,2 posto u ukupnoj pasivi.

Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, povećani su za 769,3 miliona KM ili 8,7 posto i iznose 9,6 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa, depoziti stanovništva iznose 9,9 milijardi maraka, dok su depoziti pravnih lica oko 9,5 milijardi, piše Biznisinfo. Samo u prošloj godini depoziti stanovništva porasli su za skoro milijardu KM, jer su na kraju 2018. iznosili devet milijardi.

Inače, u FBiH je na dan 31. decembar 2019. godine poslovalo 15 komercijalnih banaka, sa 533 organizaciona dijela, u kojima je bilo zaposleno ukupno 6.659 osoba, prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosila je 24,2 milijarde KM i za 2,1 milijardu KM ili 9,6 posto je bila veća u odnosu na godinu ranije.

Profit 273,9 miliona KM

Posmatrajući osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utiču na poziciju likvidnosti banaka, može se zaključiti da je likvidnost bankarskog sektora u FBiH sa 31. decembrom 2019. godine zadovoljavajuća.

Na nivou bankarskog sektora u FBiH, prema izvještajnim podacima banaka, iskazan je pozitivan finansijski rezultat – dobit u iznosu od 273,9 miliona KM, što je za 17,7 miliona KM ili 6,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Sve banke, osim jedne, iskazale su dobit u poslovanju.

Ukupni kapital banaka u FBiH iznosi 3,1 milijardu KM, što je za 160,3 miliona KM ili 5,4 posto više u odnosu na kraj 2018. godine, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde KM.
Regulatorni kapital iznosi 2,7 milijardi KM i povećan je za 211,3 miliona KM ili 8,5 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Stopa regulatornog kapitala bankarskog sektora FBiH iznosi 17,9 posto i za 0,4 procentna poena veća je u odnosu na kraj 2018. godine, odnosno za 5,9 procentnih poena od zakonom propisanog minimuma od 12 posto.
Rizična aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosi 19,6 milijardi KM i za 1,1 milijardu KM ili 6,1 posto je veća u odnosu na kraj 2018. godine.

Rast kredita

Krediti, sa učešćem od 62,8 posto u strukturi ukupne aktive, zabilježili su rast u odnosu na kraj 2018. godine u iznosu od 895,1 milion KM ili 6,2 posto, tako da iznose 15,2 milijarde KM.

Rast kredita ostvaren je kod kredita odobrenih stanovništvu, privatnim preduzećima, javnim preduzećima, bankarskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama, a smanjeno je kreditiranje vladinih institucija i ostalih sektora.

Krediti odobreni pravnim licima ostvarili su rast za 348,8 miliona KM ili 4,7 posto, tako da iznose 7,8 milijardi KM, sa učešćem u ukupnim kreditima od 51,4 posto. Krediti dati stanovništvu imaju rast za iznos od 546,3 miliona KM ili 8 posto, sa učešćem u ukupnim kreditima od 48,6 posto i iznose 7,4 milijarde KM.

Učešće NPL-a je smanjeno sa 8,5 posto na 7,6 posto, kao rezultat kreditnog rasta, aktivnosti na naplati i izvršenog otpisa.
Novčana sredstva iznose 7,6 milijardi KM ili 31,6% ukupne aktive i veća su za jednu milijardu KM ili 15,9 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Ulaganja u vrijednosne papire sa 31.12.2019. godine iznose 1,5 milijardi KM, sa učešćem u aktivi od 6 posto i povećana su u odnosu na kraj 2018. godine za 11,6 posto.

(biznisinfo.ba)

Povodom 1. maja - Međunarodnog praznika rada upućujemo iskrene čestitke građanima općine Tešanj, kao i građanima Bosne i Hercegovine. Iskreno želimo da i ovaj praznik provedete u vedrom raspoloženju, pridržavajući se propisanih mjera Kriznog štaba FBiH.

Neka ovo bude i prilika da se prisjetimo nedavnog praznika - Dana planete Zemlje i da u sklopu obilježavanja nastupajućih prvomajskih praznika pokažemo visoku ekološku svijest, ljubav i brigu za okolinu u kojoj živimo.

Posljednjih nekoliko sedmica primjetan je povećan broj građana koji posjećuju šljakište u naselju Divkovići nedaleko od Tuzle, piše Tuzlanski.ba.

Brojni građani posljednjih dana postavljaju fotografije sa ovog lokaliteta uz šaljive opise da se zbog boje vode radi o “tuzlanskim Maldivima”

Na prvu se čini kao mjesto idealno za boravak na otvorenom, za stvaranje odličnih fotografija za profile na društvenim mrežama. Međutim, stručnjaci su pronašli visoku koncentraciju nikla, kroma, arsena i drugih po život opasnih metala u vodi, zraku i zemljištu u njihovoj blizini.

Voda i okolna zemlja tog područja sadrži ogromnu koncentraciju otrovnih materija koji su uzročnici za čak 17 smrtnih slučajeva u tom naselju u svega dvije godine.

"Mi imamo ozbiljan problem da spriječimo ljude da ne obrađuju parcele na deponiji. Oni ne bi trebali prije svega ulaziti tu jer postoji tabla upozorenja“, još 2015. godine za CIN upozorio je direktor TE „Tuzla“ Izet Džananović.

Uprkos mjerama zabrane okupljanja, lokalno stanovništvo u Foči jutros je počelo sa blokadom izgradnje malih hidroelektrana (MHE) Bjelava i Mala Bjelava, a pridružili su im se i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka BiH.  Na blokadi se okupilo više od dvadeset mještana koji su spriječili radnike da priđu mašinama i nastave sa nelegalnim radovima.

Nelegalnu izgradnju ovih MHE, firma "Srbinjeputevi" d.o.o. iz Foče počelo je u situaciji kada je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan, što je izazvalo revolt lokalnog stanovništa.

“Mi smo ovdje odrasli i ova rijeka nas je odgojila. Ovdje smo naučili plivati i želimo da spriječimo dalje uništavanje naše životne sredine. Zahvalio bih se ljudima koji su došli da nas podrže i poručio svima da mi od Bjelave nećemo odustati”, izjavio je mještanin Miloš Vujičić.

Lokalno stanovništvo u njihovim zahtjevima podržale su i druge organizacije koje se u svojim opštinama bore za očuvanje rijeka. Među njima su bili i predstavnici Udruženja građana “Eko Centar” iz Višegrada.

"Došli smo na poziv naših saboraca za zaštitu rijeka. Ovdje je na djelu kršenje svih prava i veliki zločin protiv prirode i nas ljudi", izjavio je Dejan Furtula, predsjednik “Eko Centra”.

Odmah po zaprimanju informacija o početku gradnje MHE Bjelava i Mala Bjelava, iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS upućen je zahtjev za uvid u ekološke, građevinske i urbanističke dozvole izdate za pomenute hidroelektrane.

Ministarstvo je dostavilo odgovor u kojem jasno stoji kako nisu vođeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenju, na osnovu čega su u Centru za životnu sredinu, u ime Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odlučili da podnesu krivičnu prijavu protiv osumnjičenog privrednog subjekta.

"Zahtijevamo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske da pokrene istražni postupak protiv investitora koji uveliko gradi bez potrebnih dozvola. Smatramo da činjenje krivičnog djela ne smije ostati nekažnjeno, a pogotovo ne u slučaju kada neko koristi ovakvu situaciju, prouzrokovanu pandemijom korona virusa, kako bi nelegalno gradio", izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Pored podnošenja krivične prijave, iz Koalicije zahtijevaju od Urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove hitan inspekcijski nadzor nad procesom izvođenja radova na rijekama Bjelava i Mala Bjelava.

"Kada nadležna inspekcija ustanovi da su naše tvrdnje tačne, a po osnovu odgovora nadležnog ministarstva i foto dokumentacije koju smo im dostavili, od njih zahtijevamo da postupe u skladu sa Zakonom i njihovim ovlaštenjima te da zaustave ove nelegalne radove na ovim dvjema rijekama", kazao je Orlić.

U međuvremenu, mještani lokalnih zajednica u kojima se grade male hidroelektrane na rijeci Bjelavi poručuju da neće odustati od svoje borbe i neće dozvoliti da privatni interes bude iznad zakona i javnog interesa.

(akta.ba)