Zmije, i to vrste krajt i kobra, možda su izvori novootkrivenog koronavirusa od koga je do sada zaraženo skoro 600 ljudi, a preminulo 17 u Kini, piše CNN.

Krajt je poznat kao izuzetno opasna i gipka zmija koja se može naći u većem dijelu centralne i južne Kine u jugoistočne Azije.

Smrtonosni virus koji se je prvi put prijavljen krajem decembra u kineskom gradu Vuhanu brzo se širi. Od tada su zaraženi putnici iz Vuhana raširili virus širom Kine, ali i u druge zemlje, uključujući SAD.

Koristeći uzorke virusa izolovanih od pacijenata, kineski naučnici su odredili genetski kod virusa i utvrdili da je reč o novom soju koranavirusa, bliskom virusu SARS koji je 2003. godine usmrtio skoro 800 ljudi.

Stručnjaci vjeruju da je zaraza potekla sa riblje pijace u Vuhanu na kojoj se, kako je to praksa u Kini, biraju žive životinje koje se kolju pred kupcem. Međutim, na takvim pijacama se, pored ribe i domaćih životinja, mogu naći i brojne divlje životinje, uključujući zmije i vukove, piše Blic.

Na poziv općinskog načelnika Zvonimira Anđelića, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na čelu sa premijerom Mirzom Ganićem, boravila je u službenoj posjeti općini Usora. Na sastanku u sjedištu općinske administracije istaknuto je da dva nivoa vlasti imaju dobru saradnju te da su proteklih godina napravljeni značajni iskoraci u razvoju infrastrukture u ovoj najmanjoj općini u Zeničko-dobojskom kantonu.

“Usmjeravamo značajna sredstva u lokalne zajednice, posebno za razvoj infrastrukture, ali i kroz finansiranje prosvjete, zdravstva, policije i drugih ustavnih obaveza. Politika Vlade Zeničko-dobojskog kantona je ravnomjeran razvoj svih općina. Usora je mala općina koja posljednjih nekoliko godina ide putem razvoja i drago mi je da su građani zadovoljni, a u tome imaju našu podršku”, kazao je premijer Ganić.

U 2019. godini za vodne projekte na području ove općine iz kantonalnog budžeta je izdvojeno 200.000 KM, a poljoprivrednici su povukli oko 80.000 KM iz programa podsticaja teškog 3 miliona KM. Za stipendiranje studenata izdvojeno je 240.000 KM, što je četiri puta više nego 2014. godine, a finansirani su i vrijedni projekti u oblasti socijalne zaštite.

Vlada je sa 200.000 KM pomogla izgradnju mosta preko rijeke Usore, koji je u završnoj fazi. Izdvojeno je i 100.000 KM za izgradnju nove sportske dvorane, projektovane vrijednosti 1,2 miliona KM, a plan je da se u 2020. godini izdvoji dodatnih 200.000 KM. Vlada je pomogla i projekt izgradnje kanalizacije u naselju Žabljak, a u ovoj godini izdvojit će još 120.000 KM.

Od posebnog značaja za Općinu Usora je izvršena prekategorizacija lokalne ceste u regionalni put, što je istovremeno urađeno i s putem Zenica-Babino, a čije će održavanje ove godine preuzeti Kantonalna direkcija za ceste ZDK.

“To će omogućiti da izdvojimo značajnija sredstva za kvalitetnije održavanje naše mreže lokalnih puteva. Naš prioritet u narednom periodu je završetak sportske dvorane i izgradnja zgrade dječijeg vrtića, kao i završetak kanalizacione mreže u Žabljaku”, kazao je načelnik Anđelić.

Posljednjih nekoliko Usora je napravila iskorak u razvoju poslovnog ambijenta, a potvrda je i povećan broj zaposlenih sa 760 na oko 2.000 radnika za četiri godine, od kojih barem polovina dolazi iz susjednih općina. U ovoj općini posluje više malih i srednjih preduzeća, kojima je lokalna vlast ustupila zemljište po niskim cijenama za izgradnju proizvodnih pogona. U završnoj fazi je izgradnja tri proizvodna objekta u kojima će posao dobiti desetine novih radnika.

Premijer i članovi Vlade obišli su gradilište novog mosta preko Usore, kao i gradilište sportske dvorane, a upriličena je i posjeta pogonima kompanija metalne industrije “ĆOSIĆ-PROMEX” i “PREIS USORA”.

Press služba ZDK

Povodom sve većeg broja slučajeva širenja tzv. koronavirusa koji se pojavio u Kini, a prvi slučajevi su već zabilježeni u Australiji i SAD-u, Zavod za javno zdravstvo FBiH izdao je određene preporuke, bez obzira na to što trenutno nema dokaza o prenošenju virusa sa čovjeka na čovjeka.
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 31. decembra 2019. godine prijavljeno grupiranje ljudi oboljelih od upale pluća nepoznatog uzroka u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Pacijenti su pokazivali simptome povišene tjelesne temperature, otežanog disanja, a bolest je dijagnosticirana kao virusna pneumonija.

Kineske vlasti identificirale su novi koronavirus (2019-nCoV) sredinom januara 2020. godine. Do sada je laboratorijski potvrđeno 205 slučajeva infekcije kod ljudi većinom u Kini, a nekoliko slučajeva je dijagnosticirano i na Tajlandu, u Japanu i Južnoj Koreji. Prijavljena su i tri smrtna ishoda. Izbijanje epidemije u Wuhanu u Kini povezano je s veletržnicom morskih plodova i životinja, što sugerira moguće zoonotsko porijeklo nastanka epidemije.

U ovom trenutku nema jasnih dokaza o održivom prijenosu virusa sa čovjeka na čovjeka no kineske vlasti su objavile da se ograničen prijenos sa čovjeka na čovjeka ne može u potpunosti isključiti. U toku je istraga kako bi se saznalo više informacija.

Koronavirusi su velika porodica virusa, od kojih neki mogu uzrokovati bolest kod ljudi, a drugi cirkuliraju među životinjama, uključujući deve, mačke i šišmiše. Rijetko koronavirusi koji cirkuliraju među životinjama mogu evoluirati i izazvati infekciju kod ljudi, kao što se dogodilo s MERS-om (Middle East respiratory syndrome) i SARS-om (Teški akutni respiratorni sindrom). Protekle epidemije MERS-a i SARS-a bile su složene i zahtijevale su sveobuhvatne javnozdravstvene odgovore.

Tri aerodroma unutar EU imaju direktne letove u Wuhan, a postoje i indirektne veze s drugim aerodromima unutar EU. S obzirom na to da nema dokaza o održivosti prijenosa bolesti sa čovjeka na čovjeka, rizik za putnike i unos virusa u EU smatra se niskim, no ne može se u potpunosti isključiti. Rizik od daljnjeg širenja unutar EU u slučaju pojave oboljelih smatra se niskim.

Iako je izvor novog koronavirusa i način prijenosa nepoznat, preporučuje se primjenjivanje osnovnih mjera za smanjenje rizika od prijenosa akutnih respiratornih infekcija (za putnike u zračnom prometu):

- izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju akutnu respiratornu infekciju; često pranje ruku, posebno nakon direktnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom;
- izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama; putnici koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama te prati ruke;
- putnici koji unutar 14 dana po povratku iz Wuhana razviju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju se javiti svom ljekaru i dati do znanja da su bili u Wuhanu.

(klix.ba)

Odlazak mladih gorući je problem ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u  ostalim zemljama na Balkanu. Srbija ima jednu od najvećih stopa emigracije, a čak 80 posto mladih ljudi razmišlja o odlasku iz zemlje, navodeći ekonomske razloge kao primarni motiv.

Prema procjenama OECD-a, godišnje oko 23.000 ljudi napusti Sjevernu Makedoniju, a zbog nezaposlenosti  i siromaštva u svojoj zemlji, svaki četvrti državljanin  Albanije živi  u  inostranstvu.Ovim države trpe ogromne finansijske gubitke, rečeno je danas u Sarajevo u okviru prezentacije istraživanja Westminster fondacija za demokratiju (WFD) koja je nastale probleme mapirala i kvantificirala u istraživanju provedenom tokom 2019. godine, u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj  Makedoniji i Srbiji.

Nermina Voloder iz WFD nakon rezultata iz pomenute četiri države najavila da će WFD u naredna dva mjeseca uraditi istraživanje i za BiH, kako bi saznali koliko naša država gubi odlaskom mladih.

Naglasila je kako je jako teško doći do podataka koliko je mladih do danas napustilo BiH, naročito  u zadnjih pet godina kada taj trend ide uzlaznom putanjom.

Osvrnula se na podatke Agencije za identifikaciona dokumenta koji govore da godišnje oko 4.000 ljudi odjavi boravak, dok podaci Svjetske banke govore da prednjačimo ispred Albanije koja je godinama bila poznata po migracijama.

NJ.E.Matt Field, britanski ambasador u BiH kazao je kako je odlazak mladih iz BiH jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava BiH.

"Nestrpljivo čekajući promjene mnogi, posebno mladi odlaze u potrazi za boljim životom izvan svoje zemlje. Zabrinjava nas najviše što ljudi odlaze ne zato što žele, nego zato što moraju", kazao je Field, te naglasio kako sa mladim ludima odlazi i veliki broj resursa i energije, stoga moramo definisati ono što pokreće odlazak.

Naglasio je da prema informacijama koje oni dobijaju, neki od faktora odlaska su: visok stepen birokratije za poduzetnike, loše javne usluge, loše zdravstvo, te mješanje politike u svakodnevni život.

Nenad Jevtić iz Institutata za razvoj i inovacije govoreći o podacima do kojih su došli tokom istraživanja za četiri navedene zemlje regiona je rekao kako Srbija prednjači kada je u pitanju odlazak mladih iz države, iako za Albaniju može reći da je šampion  po broju odlazaka.

Govoreći o omiljenim destinacijama gdje odlaze ljudi Zapadnog Balkana, kazao je da je ljudima iz Srbije omiljena destinacija Njemačka i Austrija. Stanovnicima Albanije omiljene destivacije su: SAD, Italija, Njemačka, stanovnicima Crne Gore SAD i Njemačka i stanovnicima S. Makedonije obiljena destinacija je Njemačka.

Jevtić je naveo da su tokom istraživanja definisali pozitivne i negativne efekte odlaska mladih iz države.

"Pozitivni efekti su: znanje i iskustvo, priliv kapitala i doznake. Negativni efekti su: urušavanje poreskog sistema, smanjenje BDP-a, gubitak kreativnog kapitala, gubitak investicija u obrazovanje i pritisak na penzioni fond", naveo je Jevtić.

Istražujući troškove obrazovanja u pomenute države kazao je kako jedan čovjek sa završenim fakultetom Srbiju košta 34.139 eura, Albaniju 18,283 eura, Crnu Goru 31.180, S. Makedoniju 28.934 eura.

Također, imajući u vidu da odlazak ljudi znači i smanjenje ukupne potrošnje i samim tim dodatne vrijednosti, odnosno BPD-a dolazimo do indirektno negativnog uticaja.

Tako da gubitak potencijalnog BPD-a  u eurima po osobi u Srbiji iznosi 19.446, Albaniji 14.912, Crnoj Gori 21.560 i S. Makedoniji 15.849.

"Zemlje zapadnog Balkana se nalaze u samom vrhu evropskih zemalja, sa učešćem između pet posto i 6 posto BDP-a", kazao je Jevtić, te pojasnio kako ova sredstva imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ali se ne mogu se posmatrati kao generator budućeg razvoja sve dok investiciona komponenta ne bude značajno jača.

Istraživanjem je utvrđeno i da po osnovu ulaganja u obrazovanje zemlje zapadnog Balkana godišnje gube 2,24 mlrd. eura, po osnovu propuštenog BDP-a 1,86 mlrd eura.

U okviru današnjeg događaja održan je i panel: Tranzicija mladih od obrazovanja ka održivom zaposlenju. U okviru panela pojašnjena je uloga zavoda za zapošljavanje, a govoreno je i o perspektivama industrije i njenom uticaju na migracije mladi i eko sistemu za omladinsko poduzetništvo.

(akta.ba)

Kantonalna bolnica Zenica je objavila da je preminuo prvi pacijent od SARI virusa, teške respiratorne infekcije. Pacijenti koji preminu od SARI ili sličnih teških vrsta gripe uglavnom dožive komplikaciju aktuelnog zdravstvenog stanja, odnosno imaju neki drugi zdravstveni problem, koji se dodatno iskomplikuije stanjem. SARI – teški oblik upale pluća koji se mogu vezati gripu.

Prenosimo saopćenje KBZ:

-Pacijent K.N. 1956 godište je bio hospitaliziran na Odjelu hematologije od 06.01.2020 g radi revizije osnovne hematološke bolesti i dogovora o daljem tretmanu. Sedmog dana hospitalizacije dobiva povišenu tjelesnu temperature, kašalj i druge simptome koji mogu ukazivati na gripu. Na standardnim radiogramima se nađe progresivna infiltracija u plućnom parenhimu, te obzirom da se radi o imunokompromitiranom pacijentu koji boluje od non Hodgkin limfoma, uzme se bris na virus gripe. PCR metodom potvrdi se influenza tip A. ( pacijent nije bio vakcinisan protiv gripe). Nažalost i pored napora u liječenju , zbog teške respiratorne infekcije (SARI), nastupio je smrtni ishod 18.01.2020. godine.

(zenicablog.com)

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić održao je jučer u sjedištu kompanije HIFA u Tešnju sastanak sa članovima Upravnog odbora Udruženja privrednika "Biznis centar" Jelah-Tešanj. Sastanku su prisustvovali ministri za privredu Zlatko Jelić te poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnes Bašić.
U fokusu razgovora bio je Sajam privrede Tešanj, čiji je organizator UP "Biznis centar", kao i ukupni poslovni ambijent u Zeničko-dobojskom kantonu. Premijer Ganić je rekao da će Vlada podržati organizaciju sajma, kao i prethodnih godina, a sagledat će se i mogućnosti podrške izgradnji sajmišta.
Najavljene su aktivnosti s ciljem da se nadležnost nad izdavanjem koncesije za crpljenje mineralne vode, koju plaća firma OAZA, vrati na nivo Zeničko-dobojskog kantona, od čega bi najviše koristi imala lokalna zajednica.
Na sastanku je otvoreno pitanje plaćanja određenih zdravstvenih usluga ratnim vojnim invalidima u Općoj bolnici Tešanj, a dogovoreno je da premijer, kantonalni ministar zdravstva i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja posjete ovu zdravstvenu ustanovu i s menadžmentom razmotre mogućnosti rješavanja ovog pitanja.
Upriličena je i posjeta Farmi Ahmetlić, te kompanijama TONY-TEX i AS u Jelahu.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 23.01.2019.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Tešanj 1
Naselja: Vukovo Stara, Ribljak, Banovci, Marin Han i Tešanj Marin Han. , od 10:00
do 13:00 sati
2.Trafo područje Karadaglije br.1039, od 10:00 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

Danas će u našoj zemlji prevladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove prije podne sa maglom ili niskom naoblakom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U četvrtak 23.01.2020., u Hercegovini i na jogozapadu Bosne vedro. U ostatku Bosne jutro i veći dio prijepodneva pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama. Poslije podne se očekuje razvedaravanje. Vjetar u Bosni Jutarnja temperatura od -5 do 1, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 9 do 13 °C.

U petak 24.01.2020., u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili niskom naoblakom. U ostalim područjima sunčano. Krajem dana ili tokom noći očekuje se postepeno naoblačenje. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 4 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U subotu 25.01.2020., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, zapadnim i centralnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu od 5 do 10, a dnevna od 7 do 13 °C.

U nedjelju 26.01.2020., oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom. Poslije podne padavine prestaju u Krajini, a krajem dana ili u večernjim satima u ostatlim područjima. Lokalno intenzivnije padavine u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu od 6 do 10, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 14 °C.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj solarnih elektrana (naročito Hercegovina), ali kao i u svim ostalim područjima, potrebno je dosta napora i ulaganja da se stvari od značaja za ova segment dovedu u red, kako bi se ljudi lakše odlučivali za ulaganja u ovaj oblik obnovljivih izvora energije.

Prednosti

- BiH raspolaže značajnim resursom za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Jedan od načina da se intenzivira korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije je i donošenje zakona o prosumerima (proizvođačima-potrošačima električne energije) koji električnu energiju iz fotonaponskih elektrana proizvode za sebe, višak isporučuju u mrežu, manjak uzimaju iz mreže, a plaćaju razliku po unaprijed ustanovljenim kriterijima i cijenama, kazali su nam iz Elektroprivrede BiH.

Spoznavši moć sunčeve energije, od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, firma Ivex iz Usore odlučila se prvo za izgradnju solarne fotonaponske elektrane. Prvu takvu elektranu na području Zeničko-dobojskog kantona izgradili su 2012. godine pod nazivom IVEX, snage 30 kW.

- Kroz izgradnju solarne fotonaponske elektrane IVEX spoznali smo višestruke prednosti solarne energije i koliko je zapravo ona neiskorištena i već 2013. u neposrednoj blizini upravne zgrade u rad puštamo solarnu fotonaponsku elektranu ENERGY TRADE snage 150 kW koja je instalisana direktno na tlo. Četiri godine kasnije, tačnije 2017, proširujemo svoje kapacitete trećom solarnom fotonaponskom elektranom IVEX 2, čija je snaga također 150 kW, kazala nam je Jelena Erceg iz Ivexa.

Procedure za dobijanje dozvola za gradnju solarnih elektrana su, kaže Erceg, dugotrajne i prilično iscrpljujuće. Za izgradnju njihove prve solarne elektrane procedura je trajala oko 18 mjeseci, “jer je u tom periodu sve vezano za solarnu energiju u našoj državi bilo u povojima”.

- Godišnje proizvedemo oko 350.000 kWh u naše tri solarne elektrane, a proizvedenu energiju prodajemo Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK). S obzirom na to da smo spoznali moć sunčeve energije od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, kroz protekli period izgradili smo tri solarne elektrane i tu ne planiramo stati. U proceduri smo dobijanja dozvola za izgradnju još dvije solarne elektrane. Ako sve bude išlo po planu, jedna od njih bi trebala biti izgrađena do sredine ove godine, istakla je Erceg.

Na distributivnu mrežu Elektroprivrede BiH priključeno je 86 solarnih elektrana, a njihova proizvodnja u 2019. godini iznosila je 4.902.022 kWh.

- Cijena električne energije po kojoj snabdjevači otkupljuju od Operatora za OIEiEK je veća od proizvodne cijene električne energije. U FBiH je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji definisan sistem poticaja u okviru kojeg se proizvođačima električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore energije plaća za svaki kWh proizvedene električne energije po cijenama koje su za privilegovane proizvođače i nekoliko puta veće od referentne cijene, kažu iz Elektroprivrede BiH.

Tenderi

Sve je više ozbiljnih investitora koji su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorištavanja solarne energije, a u narednih nekoliko mjeseci Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona planira raspisati tri tendera za izgradnju solarnih elektrana. Kako nam je kazao kantonalni ministar privrede Nijaz Kadirić, planiraju raspisati javni poziv za izgradnju solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, Bihaću i Sanskom Mostu.

- Još razgovaramo sa stručnim ljudima iz ove oblasti o lokacijama gdje bi to bilo najbolje uraditi. Aktivnostima Ministarstva podstakli smo veliki interes i kod domaćih i stranih investitora da ulažu u ovu oblast. Potencijal, kako za solarnu tako i vjetroenergiju, u Kantonu je veliki. U USK-u ima dosta napuštenog zemljišta koje se ne može iskoristiti u poljoprivredi, a idealno je za proizvodnju solarne energije, kaže Kadirić.

Prošle godine u USK-u je počela da radi prva solarna elektrana i to u Bosanskom Petrovcu, a Kadirić kaže kako su njeni rezultati odlični. Proizvodnja je za 10 posto veća nego u Hercegovini, gdje je temperatura zraka inače veća.

- Međutim, solarna energija treba teren gdje se oprema neće pregrijavati, tako da su naše temperature, koje uglavnom ne prelaze 35 Celzijusa, idealne za proizvodnju solarne energije, istakao je Kadirić, te podsjetio kako je prošle godine počela gradnja prvog vjetroparka u ovom kantonu. On je tek u početnoj fazi, a to je, kaže, dugogodišnji proces.

(oslobodjenje.ba)

Državljanin Maroka, čiji su inicijali Dž. K., uhapšen je zbog krađe 140 KM iz džamije Trnjak u Doboju, što je prvo krivično djelo počinjeno od migranata koji su se kretali na tom području.

Načelnik Policijske uprave Doboj Slobodan Radinković rekao je na vanrednoj konferenciji za novinare da je provalnik u taj vjerski objekat priznao krivicu tokom kriminalističke obrade.

Kako je precizirao, nadležni sud u Doboju izrekao mu je kaznu od šest mjeseci zatvora, koja je preinačena u uslovnu od godinu dana.

Radinković je rekao da su ovim negirani navodi koji su se pojavili na društvenim mrežama da je motiv krađe rasna, vjerska i nacionalna netrpeljivost.

U januaru je na području Policijske uprave Doboj evidentirano 17 migranata, a lani 10.302 koji su koristeći željeznicu prošli kroz taj grad.