Kemal Ljevaković kaže da se „lijepo i uznosito osjećao“, kada je primao dva međunarodna  priznanja za svoju poeziju. Naime, u petak 29. juna 2018. godine, u 18 h, u  Medija centru, zdanja SPENS-a (Sportsko poslovnog centra Novi Sad) je upriličen Prvi međunarodni festival dodjele nagrada i priznanja i prezentacija nagrađene poezije, u organizaciji italijanske  Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija i Saveza književnika u otadžbini i regionu u rekultivaciji duha, (SKOR-a), Novi Sad, Srbija.
Prethodno je  Kulturno udrženje Verbumlandiart“ Leće, Italija, u aprilu raspisalo natječaj za duhovnu poeziju i slikarstvo na temu „Golgota dvije hiljade godina kasnije“. Na tom natječaju je pjesma „DEKADENCA“, autora Kemala Ljevakovića, osvojila Treću nagradu (Pismeno priznanje i medalja):
    
Nagrađene pjesme, i pjesme koje su zavrijedile, će biti dvojezično, dakle prevedene i na talijanski jezik, objavljene u međunarodnom zborniku poezije, u izdanju italijanske Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija.
Također, u čast velikog pjesnika i nobelovca Pablo Neruda, u gradu Capri, Italija, raspisan je u maju 2018. godine, Međunarodni nagradni konkurs „Pablo Neruda“ na temu „jedan prozor...i more“. Pjesma pod naslovom „EPITALAM“ autora Kemala Ljevakovića je osvojila SPECIJALNU NAGRADU (Pismeno priznanje i medalja):

Regina Resta - predsjednica Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija i Annalena Cimino – predsjednica žirija, dodjela nagrada Kemalu Ljevakoviću, u Novom Sadu.

DEKADENCA

Lice u lice su - Tvoje i moje
Gledaju se - nebo i ja ispod njega.

Sažetak svijeta - jedan.

Tražim se - čekajući da me nađeš.
Ti velik, a ja sićušnost – tvoja polen praška.

Samoljublja bih moja mijenio za ljublja Tvoja.
Blizina nam je važna - najvažnija.

Da mi je Tvoje dobro, uz moje zlo oslonuti.

Moja vjera - napremase - moja saputnička djela
Vjerodjela, baš sva, jesu li?

Duša mi tišinu sluša u tišini.
Ćutanja račune svode.
Zbirove i razlike brigom grle
I množe u ishode za vrijeme, kad se sva svjetlost
Što staje između mojih kapaka, skloni iza kaburskih dasaka.

Pogledi k nebu mi u molitvi ne prestaju.
U plavooko se utapaju kao u ogledalu.
Tu nestaju. Ne vide se.
Sa ove strane život zastaje.

Sve što jesam i imadoh,
I muke, u nestajanje predajem,
Uz posljednji dah, jest pjesma,
U isti mah otpuhujem svoj vremeplov do Groboluke.

U vrijeme bez mjerenja, u nema starenja.

                                                       Kemal Ljevaković

EPITALAM   

Jutro se pretače u prijepodne. Toplo je sprva lipnja.

Sjedimo nas dvoje na balkonu.
Pijemo našu jutarnju.
Samo pokoju progovorimo, o tome:
kako smo spavali,
jesmo li nešto sanjali,
kako je bilo jučer,
šta bismo trebali činiti danas –
tehanluk priče, što svakodnevno traju potehanluku.

Zlatnopirsko nam proljeće istječe.

Miluju balkon krošnjaste mirisne grane lipe,
što bješe koliki dobar prut, kad tu je zasadih.

Ocvala je. Miruhom je rodila.
Malo-malo pa na nas dahne i avlijom cijelom.

U tren, u njeno okrilje na dvometar daleko od nas,
doleprša golubica:
Lijepa, beharli obučena, graciozi stasom.
Vrcavi glavom izduženim vratom.
Treptaji ôkā zvjezdano sjevcaju, ko u misice.

U tren-trenu, dolijeće i gordoviti golub.
Salijeće je, sad sa jedne – sad sa druge strane,
guguče i povija se – klanjajući joj se,
unosi u lice – pokazujući svoje odore i šare oko vrata i
krilnim krilima se k’o zagrljajima razmeće.

Ona se izvila.
Izdigla svoju mladinsku ljepotu,
pa pravo gleda u nas.
Bi li da se stidi? Pita se, i ona i mi.

A zavodnik, u zanosu, nas ne primjećuje.
Od uzmicanja do primicanja,
poskakuju s grane na granu a sve jedno-uzdrugo se svijaju,
kljunljubakanja razmjenjuju – ljubavi Slasi.

Gracija i Gracijan, na grani i terasi, gracijaju.
                             Kemal Ljevaković

Kemal Ljevaković veli da se ovom prilikom želi i javno zahvaliti žiriju u oba natječaja, te Regini Resto i napose Mirjani Dobrili na prevodu njegovih pjesama na italijanski jezik.

E, imao je pjesnik razloga da se osjeća baš lijepo i ponosno!

Tešanj, 30. juna 20018. godine

U ponedjeljak, 9.7.2018.g. u Velikoj sali CKO Tešanj događaj posvećen 11. julu 'Sjećanja'. Muzičari grada Zenice sa gostima izvode 'Srebrenički inferno'.
Ulaz je besplatan!

Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Vlada Federacije BiH formirat će poseban fond za socijalnu pomoć za 560 bivših radnika Privrednog društva "Krivaja" Zavidovići, dok se čeka ishod sudskog postupka po tužbi za raskid privatizacijskog ugovora između IP "Krivaja" i Ortačke grupe, zaključak je sastanka predstavnika radnika "Krivaje" sa delegacijom Vlade ZDK na čelu sa premijerom Miralemom Galijaševićem.

Sastanku u Zavidovićima prisustvovali su ministri pravosuđa i uprave kao i rada, socijalne politike, raseljenih osoba te izbjeglica Mirnes Bašić i Nurđehan Šahinović, kao i savjetnik federalnog premijera Hasan Ganibegović.

"Vlada ZDK osigurala je 100.000 KM, a Vlada FBiH 200.000 KM koje ćemo staviti na raspolaganje Općini Zavidovići, odnosno Centru za socijalni rad. Vjerujem da ćemo na ovaj način pomoći radnicima da prevaziđu materijalne probleme do konačnog rješenja", rekao je Galijašević.

Radnici su duže od dvije godine bez posla, a većina je već prestala da prima novčanu naknadu Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona.

Sastanak je održan uoči sutrašnjeg ročišta na Općinskom sudu u Zenici po tužbi Razvojne banke FBiH protiv privrednog društva "Krivaje Mobel" za ništavost Ugovora o preuzimanju i reprogramu kreditnih obaveza, na osnovu kojeg je Ortačka grupa stekla pravo vlasništva nad imovinom "Krivaje".

Radnici su iznijeli niz primjedbi na rad pravosuđa, posebno Općinskog suda u Zenici, ali su im članovi Vlade ZDK objasnili da nemaju ingerencije da utiču na rad suda, saopćeno je iz Pres-službe ZDK.

Kolektivna dženaza u Potočarima i komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici i ove godine će se održati 11. jula, a do sada su spremni posmrtni ostaci 35 žrtava.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova za njeno provođenje.

Ova odluka potvrđena je danas usvajanjem zapisnika s prethodne sjednice.

Kolektivna dženaza u Potočarima i komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici i ove godine će se održati 11. jula, a do sada su spremni posmrtni ostaci 35 žrtava.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.575 žrtava genocida, a traga se za još oko hiljadu.

Usljed kišnih padavina jučer u poslijepodnevnim satima se vlašićko selo Mudrike kod Travnika našlo pod vodom.

Voda koja se iz viših dijelova Vlašića slila prema ovom selu uzorkovala je bujicu koja je nosila sve pred sobom.

Prema pisanju lokalnih portala, voda je prodrla u kuće, nekoliko porodica je ostalo blokirano, a oštećeno je nekoliko vozila. Srećom, povrijeđenih nema.

Iz Civilne zaštite SBK kazali su da je voda poplavila cijelo područje, ali da se brzo i povlači.

Danas u Bosni umjereno, a poslije podne i pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, nešto više oblačnosti očekuje se u centralnim i istočnim područjima, gdje mjestimično može pasti i malo kiše. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, razvojem oblačnosti, u većem djelu zemlje, nestabilno vrijeme sa pljuskovim i grmljavinom. U Posavini, padavine samo ponegdje, a na krajnjem jugu i bez padavina. Očakivana količina padavina od 10 do 20 l/m2, lokalno i do 30 l/m2. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, a na momente i pojačan. Najviša dnevna temperatura od 24 do 30, na jugu od 28 do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 5.07.2018 (Četvrtak)., u Bosni umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana, u centralnim i istočnim područjima sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini pretežno vedro. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 18 do 23, a najviša dnevna od 25 do 30, na jugu do 33 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 6.07.2018 (Petak)., pretežno sunčano vrijeme. Umjeren porast oblačnosti, poslije podne i u večernjim satima, će uvjetovati pljuskove i grmljavinu. Na jugu Hercegovini se ne očekuju padavine. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 18 do 22, a najviša dnevna od 23 do 28, na jugu od 26 do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 7.07.2018 (Subota)., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U centralnim i istočnim područjima, uz nešto više oblaka moze pasti malo kiše. U Hercegovini i na jugozapadu pretežno sunčano. Tokom dana, razvojem oblačnosti, u Bosni nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu od 17 do 20, a najviša dnevna od 20 do 26, na jugu od 25 do 28 stupnjeva.

Stanovnici Europske unije će uskoro, osim pogodnosti telefoniranja u cijeloj EU kao kod kuće, imati i niže cijene međunarodnih poziva unutar EU.

Kada je u lipnju prošle godine Europska unija ukinula telekomima mogućnost naplate dodatnih troškova za dolazne i odlazne pozive u roamingu, dovela je potrošače u donekle nelogičnu situaciju jer istovremeno nije ni na koji način ograničila naplatu međunarodnih poziva.

Tako je, primjerice, stanovnicima Hrvatske telefoniranje unutar EU postalo jednako kao i da su kod kuće, ali s jednom bitnom razlikom – imate li rođaka u, primjerice, Njemačkoj, jeftinije vam je skoknuti do Slovenije i zvati ga mobitel odande po jedinstvenoj europskoj tarifi (koja mora biti ista kao domaća), nego to učiniti od kuće i platiti isti poziv kao međunarodni.

Noćas su, slijedom toga, dovršeni pregovori u Europskom parlamentu na kojima su se predstavnici svih članica EU dogovorile o najvišim dopuštenim cijenama međunarodnih poziva unutar 28 (uskoro 27) zemalja EU.

Uskoro bi, kada sve države i službeno potvrde ovaj dogovor, najviša cijena međunarodnog telefonskog poziva unutar Europske unije trebala biti ograničena na 1,40 kuna, a SMS poruke na 0,44 kune.

Prema podacima koje su izneseni u raspravi, pozivi prema drugim zemljama EU trenutačno se naplaćuju od 5 do 80 centi (0,37 do 5,90 kuna), ovisno o tarifama.

(bug.hr)

Danas se u Bosne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, sa kišom i pljuskovima. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na jugozapadu i jugoistoku Bosne bez padavina i sunčanije. U Hercegovini prije podne sunčano. Poslije podne naoblačenje praćeno pljuskovima i grmljavinom. Očekivana količina padavina, uglavnom, od 5 do 15, lokalno do 25 l/m2. Vjetar slab do umjeren, veći dio dana, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 14 do 21, na jugu od 24 do 28 stupnjeva. Poslije podne, postupni pad temperatura zraka.

PROGNOZA VREMENA ZA 23.06.2018 (Subota)., u jutarnjim satima i dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje. U ostatku naše zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu od 12 do 18, a najviša dnevna od 19 do 24, na jugu od 23 do 26 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.06.2018 (Nedjelja)., u većem dijelu naše zemlje pretežno sunčano vrijeme. U drugom dijelu dana postepeno naoblačenje. Prema kraju dana slaba kiša ili pljusak su mogući ponegdje u Krajini i Posavini. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu od 13 do 18, a najviša dnevna od 19 do 24, na jugu od 24 do 28 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 25.06.2018 (Ponedjeljak)., pretežno oblačno vrijeme. Povremeno sa slabom kišom ili loklanim pljuskovima. Padavine, uglavnom, u drugom dijelu dana. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu od 14 do 19, a najviša dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 stupnjeva..

Australsku berzu “zatresao” je, prethodnih sedmica, rast kompanije Adriatic Metals nakon što je iz ove kompanije objavljeno da su otkrili izdašna nova nalazišta zlata, srebra i baznih metala u Srednjoj Bosni, tačnije u Varešu.

Kako su objavili australski mediji, vrijednost dionica ove kompanije udvostručila se nakon objave otkrića iz Vareša, dok The West Australian list prenosi kako će ova spektakularna vijest na mnogobrojne načine utjecati na ekonomiju BiH, izvijestio je portal radiosarajevo.ba. Inače, kompanija Adriatic Metals posajeduje koncesiju za istraživanje i eksploataciju minerala i ruda na pojedinim lokacijama općine Vareš, čija je vrijednost sada povećana za nekoliko puta nakon spektakularnog otkrića.

O vrijednosti ovog otkrića najbolje govori podatak o rastu dionica Adriatic Metals na ASX berzi i to samo nakon što je bjavljeno da su sa dubine od više desetaka metara iz probnih bušotina izvađeni uzorci rude koju je ova kompanija opisala kao “koktel visokokvalitetnih minerala”. Tačnije, na lokalitetu Rupice uzorci su pokazali da jedna tona iskopanog materijala sadrži 4,6 grama zlata, pola kile srebra, 7,7 posto olova, 10,8 posto cinka, 46 posto barita, te 0,9 posto bakra.

To, u praktičnom smislu, znači da je Adriatic Metals upravo pronašla ogromno bogatstvo i to vrlo blizu površine zemlje u gotovo propalom bh. gradiću.

“U istraživanje minerala u Bosni i Hercegovini investirano je jako malo novca poslije završetka rata u ranim ‘90-im godinama i potpisivanja Deytonskog sporazuma. Ipak, sada bi mogao biti napravljen veliki preokret na ovom polju istraživanja, posebno uz poboljšane zakonske osnove u 2018. godini, zbog približavanja ove zemlje Europskoj uniji”, istaknuto je u izvještaju australske ASX berze.

S mogućim uspjehom slaže se i predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris, koji tvrdi da je ovo otkriće uveliko pomoglo u ekonomskom razvoju kompanije.

“Rezultati su uzbudljivi na više različitih načina.Kao prvo, otkrili smo da mineralizirani sloj vjerojatno seže dublje nego što smo mislili, a kao drugo kvaliteta rude se pokazala kao izvanredna gledajući sastav baznih i plemenitih metala”, rekao je predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris.

Ova kompanija, inače, sa poslovima kopanja u Varešu započela je u maju 2018.godine, a dosadašnji rezultati pokazali su kako bi itekako isplativo bilo otvaranje novog rudnika u Varešu za jednu ili sve pronađene rude, što bi itekako utjecalo i na ekonomiju BiH. Navodno, upravo zbog ovog.

Granicu BiH na istoku, od srijede nadzire i 60 pripadnika MUP-a Republike Srpske. Migranti više i ne biraju način prelaska. Danas ih je 19 uhapšeno u Gacku, a 10 izvučeno iz prevrnutog čamca u Drini.

Ukupno 60 policijskih službenika za sada je dovoljno. Policija RS-a, ukaže li se potreba, pojačaće broj onih koji će pomagati Graničnoj policiji, piše Glas Srspke.

“Policija RS-a, odnosno naše policijske uprave, od februara pružaju pomoć Graničnoj policiji kroz redovan rad i patroliranje na terenu. Mi smo u ovoj godini lišili slobode više od 850 migranata”, kaže Darko Ćulum, direktor Policije Republike Srpske.

U pograničnoj opštini Višegrad nadaju se da će migrantska kriza sada biti stavljena pod kontrolu.

U Bratuncu procjenjuju da je broj migranta koji je ovuda proteklih mjeseci prošao i deset puta veći nego prošle godine. Jednostavnijem prelasku u BiH, kažu, doprinosi i porozna granica kao i nizak nivo Drine u ljetnim mjesecima.

“Mi smo u prethodnom periodu sa našom lokalnom stanicom, odnosno centrom u Bijeljini, razgovarali da se otkriveni migranti proslijede nadležnim organima”, kaže Nedeljko Mlađenović, načelnik općine Bratunac.

Na jugu RS-a jučer je uhapšeno 19 migranata koji su u BiH ušli nelegalno. Među njima je i troje djece. RTRS nezvanično saznaje da su privedena i dva lica iz Sarajeva, koja su nelegalno prevozila migrante. Novu grupu Iračana i Sirijaca, policija je privela u kancelariju Službe za strance, odakle će biti vraćeni u Crnu Goru.

Migranti ne biraju način kako da se domognu Evrope. Tako su jučer čamcem pokušali preko Drine da stignu u Tabance, kod Zvornika. Međutim, čamac sa 10 migranata se prevrnuo, ali na sreću niko nije povrijeđen.

“Radilo se o deset migranata koji su bili životno ugroženi na jako visokom nivou Drine. Na sreću, uspjeli smo stići sa spasilačkim službama na vrijeme”, kaže Rajko Jurošević, šef Civilne zaštite Zvornik.

Blizina granice sa Hrvatskom privukla je migrante i na prostor Kozarske Dubice. Navodno su sinoć dovezeni autobusom. Mještani su ih vidjeli u nekoliko sela.

Dok BiH svakim danom postaje sve veći “centar za migrante”, evropske zemlje sistemski se bore protiv migrantske krize. Mađarski parlament tako je podržao zakone koji zabranjuju pružanje pomoći nelegalim imigrantima, uprkos negativnom stavu EU i grupa za zaštitu ljudskih prava. Otišli su i korak dalje te usvojili amandman u kojem se navodi da “strana populacija” ne može da se naseli u Mađarskoj.