Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, koji je na snazi skoro godinu dana, donio je pozitivne pomake u većem dijelu naše zemlje. Tome svjedoče podaci o manjem broju saobraćajnih nesreća koje su zabilježila skoro sva ministarstva unutrašnjih poslova u BiH.

Iz većine MUP-ova u BiH kazali su nam kako je novi zakon donio pozitivne efekte, ali kako su boljem stanju sigurnosti u saobraćaju na bh. putevima doprinijele i pojačane aktivnosti policijskih službenika.

Manje povrijeđenih

Broj saobraćajnih nezgoda u Zeničko-dobojskom kantonu prošle godine bio je manji za 244 nezgode ili za 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Tako je i broj lakše povrijeđenih osoba manji za 99 osoba ili za 12,4 posto, dok je broj teže povrijeđenih osoba manji za 52 osobe ili za 27,8 posto. Broj smrtno stradalih manji je za 17 osoba, odnosno za 44,7 posto.

“Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda prvenstveno je rezultat velikog napora uloženog u unapređenje postojećeg stanja u oblasti sigurnosti saobraćaja, inovativnog pristupa i metoda koje su primjenjivane u proteklom periodu, intenzivnog preventivnog rada i djelovanja, sprovedenih kampanja i velikog broja pojačanih akcija koje su realizirane po svim segmetima”, kazala nam je Aldina Ahmić, glasnogovornica MUP-a ZDK.

Smanjenje broja saobraćajnih nesreća zabilježeno je prošle godine i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić rekao nam je kako su imali 2.016 saobraćajnih nesreća, što je za 325 manje nego u 2016. godini. U ovim nesrećama poginulo je 35 osoba, dok je 131 teže povrijeđena, a 683 su završile s lakšim povredama.

“Imali smo nekih malih pozitivnih pomaka, ali struka treba donijeti konačan zaključak o efektima novog zakona”, kratko nam je kazao glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić.

Blago smanjenje broja saobraćajnih nesreća evidentirano je prošle godine i na putevima Srednjobosanskog kantona, otkriva nam zamjenik glasnogovornika MUP-a SBK Hasan Hodžić.

“Nažalost, tokom 2017. u saobraćajnim nesrećama smrtno su stradale 24 osobe, a važno je napomenuti da je u tri saobraćajne nesreće smrtno stradalo čak devet osoba. Broj teže povrijeđenih osoba u 2017. iznosi 116, a lakše povrijeđenih 335”, navodi se u izvještaju MUP-a SBK.

Smanjenje broja saobraćajnih nesreća, kažu iz MUP-a SBK, može se posmatrati i kroz rezultate pojačanih policijskih mjera prema nesavjesnim vozačima. Tako je povećana upotreba radarskih sistema, kako stacioniranih tako i mobilnih, te je evidentirano ukupno 14.169 slučajeva prekoračenja brzine u SBK.

MUP Bosanko-podrinjskog kantona također je 2017. evidentirao 19 saobraćajnih nesreća manje nego 2016. godine, a u ovom kantonu oduzete su 172 vozačke dozvole. Na putevima u Zapadnohercegovačkom kantonu desilo se 665 saobraćajnih nesreća, što je za 68 manje nego u 2016. godini.

Broj saobraćajnih nesreća smanjen je 2017. i u manjem bh. entitetu. Iako je MUPRS evidentirao manje nesreća sa smrtnom posljedicom, više od stotinu osoba poginulo je na putevima u RS-u prošle godine.

“Na području RS-a u 2017. je evidentirano 9.637 saobraćajnih nesreća, što je manje za 1,5 posto u odnosu na 2016. godinu kada su evidentirane 9.784 saobraćajne nezgode. U ovom periodu dogodile su se 102 saobraćajne nezgode u kojima je 114 osoba smrtno stradalo, što je za 12 posto manje u odnosu na prethodnu godinu”, odgovorili su nam iz MUP-a RS.

Svakodnevno smanjenje broja nesreća u KS
Iz MUP-a Kantona Sarajevo nismo uspjeli dobiti podatke o broju saobraćajnih nesreća koje su se desile 2017. godine, kao ni druge statističke podatke o stanju sigurnosti saobraćaja na području KS u prošloj godini.

“Mogu reći kako je došlo do smanjenja broja saobraćajnih nesreća. Svakodnevno smo imali smanjenje broja prekršaja. Izmijenjen zakon, ali i naše aktivnosti donijeli su pozitivne pomake”, kazala nam je Suvada Kuldija, glasnogovornica MUP-a KS.

Uprava policije MUP-a Unsko-sanskog kantona donijela je Okvirni plan provođenja mjera i aktivnosti na poboljšanju stanja sigurnosti saobraćaja na putevima USK od 2016. do 2020. godine te u skladu s ovim planom provodi niz akcija i pojačanih kontrola u saobraćaju.

Ove aktivnosti, govore nam iz MUP-a USK, rezultirale su smanjenjem broja saobraćajnih nesreća na području USK za 5,2 posto.

“Broj smrtno stradalih osoba smanjen je za 50 posto, broj osoba s teškim
tjelesnim povredama za 19,3 posto, a broj osoba s lakšim tjelesnim
povredama za 2,2 posto”, kazali su nam iz MUP-a USK.

Na području USK prošle godine oduzete su 3.683 vozačke dozvole, a zbog prekoračenja brzine uručeno je 56.028 prekršajnih naloga te 39.000 naloga zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

“Nastojimo održati ovakav pozitivan trend smanjenja saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica”, poručuju iz MUP-a USK.

Bez pozitivnih pomaka u TK
Novi Zakon o sigurnosti saobraćaja nije donio pozitivne vijesti u Tuzlanskom kantonu. Glasnogovornik MUP-a TK Izet Šarić govori nam kako je policija u ovom kantonu 2017. zabilježila 3,3 posto više saobraćajnih nezgoda nego 2016. godine.

Na putevima u TK prošle godine su se desile 2.984 saobraćajne nesreće u kojima je 205 osoba zadobilo teške tjelesne povrede, a 1.749 ih je lakše povrijeđeno. U sabraćajnim nesrećama u TK smrtno su stradale 43 osobe, što je za 19,4 posto više u ondosu na 2016. godinu.

“Zabrinjavajuće je kako je u 93 posto slučajeva glavni krivac za veliki broj saobraćajnih nezgoda bio vozač. Kakva je naša kultura, odnosno nekultura u saobraćaju, dovoljno govori podatak da su policajci u TK prošle godine pronašli više od 500 vozača koji su upravljali vozilom pod izrečenim sankcijama”, kazao nam je Šarić.

Na prostoru Posavskog kantona također je evidentirano povećanje broja saobraćajnih nesreća u 2017. godini.

Početkom prošle godine vozači u BiH ne samo da su brujali o velikim povećanjima novčanih kazni za prekoračenje brzine ili vožnje u alkoholiziranom stanju, već i o rigoroznim kaznama za škripu gumama, korištenje mobitela, vožnju pijanog suvozača… Tačne podatke o tome koliko je ovakvih prekršaja zabilježeno u 2017. nismo uspjeli prikupiti jer brojni MUP-ovi ne vode detaljne evidencije o počinjenim prekršajima.

Prema podacima iz nekoliko MUP-ova, saznajemo da je više od stotinu pješaka i biciklista protekle godine kažnjeno zbog korištenja slušalica i mobitela u saobraćaju. Deseci vozača kažnjeni su zbog škripe gumama, a hiljade zbog korištenja mobitela tokom vožnje.

Policajci širom BiH i ove godine nastavljaju provoditi brojne mjere kojima se nastoje suprotstaviti sigurnosnim izazovima bilo koje vrste. Nadamo se kako će Zakon o sigurnosti saobraćaja donijeti pozitivne pomake i u TK te da će stanje sigurnosti saobraćaja u BiH biti sve bolje narednih godina.

(Klix.ba)

Oružane snage BiH (OS BiH) suočene su sa osipanjem rukovodećeg vojnog kadra jer oficiri masovno napuštaju službu na osnovu zahtjeva za prijevremeno penzionisanje po izuzetnim uslovima.

Na taj način ostvaruju maksimalnu penziju od 2.182 KM. U posljednje dvije godine penzionisalo se već oko 100 oficira, a prije nekoliko dana zahtejv Ministarstvu odbrane BiH podnijelo je njih još 20, o čemu će odluku uskoro morati donijeti članovi Predsjedništva BiH, piše Blic.rs.

Riječ je o brigadirima prosječne starosti od 40 do 45 godina, od kojih je većina vojnu misiju služila u inostranstvu, a penzionišu se po osnovu Zakona o OS BiH, prema kojem oficiri sa 20 radnog staža, bez obzira na godine starosti, mogu biti poslani u penziju.

Kada su u pitanje otpušteni vojnici OS BiH, koji su mimo volje napustili službu sa 35 godina starosti, njihova penzija je oko 350 KM. Međutim, i za ovih 350 KM izborili su se nakon što su pune dvije godine tražili od BiH i federalne vlasti da ih ne ostavi na ulici, bez primanja, jer su im nakon što su otpušteni bile i obećane penzije. Dobili su ih tek nakon masovnih protesta ispred Parlamenta BiH.

(Tuzlanski)

Poplave će postati sve češće u Europi zbog globalnog zatopljenja i to čak i ako svijet uspije rast temperature ograničiti na 1,5°C, predviđaju naučnici u studiji objavljenoj u časopisu Climate.

Autori studije objavljene u ponedjeljak predviđaju tri scenarija: globalno zatopljenje od +1,5°C do +3°C u odnosu na predindustrijsko doba.

Najoptimističniji scenarij globalnog rasta temperature predviđa da će se štete izazvane izlijevanjem rijeka u Europi udvostručiti te iznositi približno 15 milijardi eura na godinu, a broj osoba pogođenih tom prirodnom katastrofom rasti za 86 posto, odnosno 650.000 osoba na godinu.

Prema najcrnjem scenariju rasta temperature za 3°C, štete će biti 145 posto veće, odnosno 17 milijardi eura na godinu i pogađati 780.000 ljudi (što znači rast od 123 posto).

Zemlje potpisnice obvezale su se smanjiti emisije plinova s učinkom staklenika. Međutim, na temelju obveza koje su države preuzele, planet je bliži rastu od +3°C.

Čak i porast od 1°C dovoljan je da izazove smanjenje ledenih santa, rast nivoa okeana i veće količine padavina.

Topao zrak sadrži više vlage koja se oslobađa u obliku kiše ili snijega.

Nadalje, urbanizacija dodatno pogoršava učinke poplava, a one su već sada oblik prirodnih katastrofa koje izazivaju najveće materijalne štete u Europi.

Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni, ocjenjuju.

(tuzlanski.ba)

Danas više oblačnosti na zapadu i jugozapadu Bosne. U ostalim područjima mala do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Lokalno će biti magle prije podne po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 14 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 01.02.2018 (Četvrtak)., postupno naoblačenje u cijeloj zemlji. Povremeno slaba kiša se očekuje u zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne i u Hercegovini. Jače naoblačenje sa jačim padavinama se očekuje u noći na petak. U zapadnim područjima, kiša se postupno prelazit u susnježicu i snijeg. Vjetrovito u cijeloj zemlji. Umjereno jugo sa jakim udarima. Sa dolaskom padavina vjetar postepeno mijenja smjer na sjeverozapad. Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3, na jugu i u Krajini do 7, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 15 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 2.02.2018 (Petak)., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U Hercegovini i jugozapadu Bosne kiša. U većem dijelu Bosne će padati kiša i snijeg. U ranim jutarnjim satima padavine prvo u Krajini i prema sredini dana padavine će se postupno proširiti na ostala područja. Granica snijega ili susnježice se može spustiti i do 400 metara nadmorske visine. Vjetar slab do umjerene jačine. Prije podne jugo u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima. U ostatku Bosne vjetar sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 2, na jugu do 5, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 4, na jugu do 9 stupnjeva. U drugoj polovini dana u cijeloj zemlji temperatura zraka u opadanju.

PROGNOZA VREMENA ZA 3.02.2018 (Subota)., snijeg u centralnim i istočnim područjima Bosne. Na sjeveru i sjeveroistoku zemlje slaba susnježica ili kiša. Do kraja dana postupan prestanak padavina. U Bosni vjetar slab sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini jaka bura koja će oslabiti do kraja dana. Temperatura zraka većinom između -4 i 1, na jugu od 2 do 6 stupnjeva.

Piše: Irena Vasić-Dobrić

Općina Tešanj, poslovno najperspektivnija lokalna zajednica u Federaciji BiH i jedna od najuspješnijih na nivou BiH, ostvarila je i u 2017. godini snažan ekonomski napredak.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u općini Tešanj u decembru 2017. godine dostigao je rekordnu cifru od 12.205, broj nezaposlenih smanjen je na 6.272, a prosječna neto plaća iznosila je 597 KM. Ukupni prihod 2.318 tešanjskih privrednih subjekata dostigao je 1,5 milijardi KM, a vrijednost izvoza 354 miliona KM, što čini 3,7% izvoza iz BiH. Ujedno, u općini Tešanj u prošloj godini registrovano je 90 miliona KM investicija.

Trend ekonomskog rasta općine Tešanj, jedne od 12 općina u Zeničko-dobojskom kantonu, koja ima 46.135 stanovnika i prostire se na površini od 155,9 kilometara kvadratnih, primjetan je već duži niz godina, a naročito u posljednje dvije.

Prema podacima bonitetne kompanije LRC, na području općine Tešanj u 2016. godini bilo je registrirano 1.365 obrta i 510 kompanija, što predstavlja povećanje za 6,03 posto u odnosu na 2015. godinu. Broj uposlenih u 2016. godini iznosio je 9.536 i za 11,75 posto je veći u odnosu na 2015., kada ih je bilo 8.533.

Kompanije s područja općine Tešanj su tokom 2016. ostvarile ukupni prihod u iznosu od 1,36 milijardi KM, što je za 2,18 posto više nego godinu dana ranije. Osim toga, kompanije s područja općine Tešanj su tokom 2016. godine izvezle robe i usluge u vrijednosti od 230,9 miliona KM, što je za 22,76 posto više u odnosu na 2015., kada je registriran izvoz u vrijednosti od 188,09 miliona KM.

Tešanj je i prije rata u BiH, bio okrenut metalnom sektoru i metalopreradi, koja i danas predstavlja okosnicu razvoja i izvoza u ovoj općini. Više od 40 firmi u ovom sektoru zapošljava oko 2000 ljudi. Udio izvoza metalnog sektora u ukupnom izvozu privrede Tešnja je 52% i iznosi 95 miliona eura, a više od polovine proizvodnje prodaje se na tržištu 50 zemalja u EU. Sektor metaloprerade ostvaruje promet veći od 125 miliona eura i dobit veću od 7 miliona eura. Uz metalni sektor, značajni su i proizvodnja auto dijelova, nafte i naftnih derivata, prehrambena industrija, prerada tekstila i kože itd.

Među 100 najuspješnijih kompanija iz BiH, njih čak 23 su iz Tešnja i koje su zahvaljujući rezultatima svog poslovanja postale lideri u određenim privrednim sektorima. Nosioci privrednog razvoja ove općine u kategoriji velikih kompanija su: Hifa-Oil, AS, Madi, kao i Prevent FAD, te Mann+Hummel BA.

Prema podacima LRC-a, prvorangirana kompanija sa područja općine Tešanj prema ukupnom godišnjem prihodu je Hifa-Oil d.o.o. Tešanj, najveći uvoznik i distributer nafte i naftnih derivata u BiH. Tokom 2016., Hifa-Oil, koja ima 33 uposlenih, ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 320,6 milona KM, dobit od 8,2 miliona KM i predstavlja okosnicu privrednog razvoja općine.

Druga prema vrijednosti godišnjeg prihoda je kompanija AS d.o.o. Jelah-Tešanj, najveći proizvođač keksa i vafla u BiH. Kompanija ima 450 zaposlenih i u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu 112,3 miliona KM, te dobit u iznosu 2,39 miliona KM.

Trećerangirana prema vrijednosti godišnjeg prihoda je kompanija Madi do.o. Tešanj, koja je drugi najveći proizvođač svježeg pilećeg mesa u BiH. Kompanija je u 2016. godini ostvarila prihod u iznosu od 109,8 miliona KM, dobit od 8,6 miliona KM i ima 358 zaposlenih.

Četvrta po redu je Prevent FAD d.d. Tešanj, lider u proizvodnji auto dijelova, koja je u 2016. godini ostvarila prihod od 60,09 od miliona KM , dobit od 5,044 miliona KM i ima 205 zaposlenih. Peta je kompanija Mann+Hummel BA, najveći proizvođač filtera u BiH za potrebe automobilske industrije, koja je ostvarila prihod od 57,5 miliona KM, dobit od 4,38 miliona KM i ima 600 zaposlenih, te je ujedno i najveći poslodavac u općini Tešanj.

Općina Tešanj ima indeks razvijenosti 126,2 i prema podacima Federalnog zavoda za planiranje razvoja (FZZPR), rangirana je na 13. mjestu po razvijenosti od ukupno 70 općina u FBiH. Tako je postala primjer, kako se uz modernizaciju javne uprave i pogodnostima za investitore i domaće poduzetnike, te uz marljiv i odgovoran rad, može napraviti ekonomski prosperitetna općina.

Jer, prema profilu privrede ove općine, u Tešnju se na 1 kilometar kvadratni nalazi 12,24 poslovnih subjekata ili 1 poslovni subjekt na 24,77 stanovnika; općina Tešanj se svrstava među 5 općina sa najrazvijenijim metaloprerađivačkim sektorom u BiH; u općini Tešanj se proizvede 80% svježih šampinjona ukupne bh. proizvodnje; u općini Tešanj se proizvede 50% količina mlijeka Zeničko-dobojskog kantona; na području općine egzistira šest brendova mineralnih voda koje se plasiraju na tržišta širom svijeta; više od 20 direktnih inostranih investicija je prisutno u vodećim industrijskim sektorima općine Tešanj.

Investicioni potencijal općine Tešanj prepoznao je i specijalizovani časopis za direktna ulaganja Financial Times, koji je još 2014. godine područje BEAR-a, koje čine opštine Tešanj, Žepče i Teslić. svrstao u top 10 regija za investiranje u jugoistočnoj Evropi. Općina je dobitnik i prestižnog BEACON priznanja na nivou BiH, gdje je Tešanj u konkurenciji svih općina pobijedio u kategoriji kreiranja poslovnog ambijenta i privlačenja investicija.

Da bi ubrzala privlačenje investicija, općina Tešanj ulaže sredstva i u razvoj infrastrukture u tri poslovne zone: Glinište, Ciglana i Bukva. Aktuelno je uređenje i povezivanje poslovnih zona Glinište i Ciglana, u koje je do sada uloženo 1.443.890,66 KM. Trenutno u ove dvije zone egzistira 37 privrednih subjekata, koji zapošljavaju 1.238 radnika, ostvaruju promet u vrijednosti od 87.341.390,00 KM i dobit u vrijednosti od 8.015.764,00 KM. Iz budžeta općine je za uređenje poslovne zone Bukva, u kojoj su registrovana 34 privredna subjekta sa 3.024 radnika, do sada izdvojeno više od 1.572.911 KM.

Inače, budžet općine Tešanj za 2017. godinu iznosio je 17.810.000 KM, dok je za 2018. godinu usvojen budžet od 18,9 miliona KM sa planom da se u kapitalne investicije potroši preko 9 miliona KM, pri čemu su najveći iznosi planirani za gradnju vodovodnih sistema i kanalizacije (skoro 5 miliona KM). Općina Tešanj ima najmanji broj zaposlenih u općinskoj upravi u BiH, u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Ono što je općini Tešanj najviše potrebno je politička i ekonomska stabilnost države BiH, jer se budžetska kriza FBiH i kantona često prenosi na općine. Rukovodstvo ove općine u sljedećih 20 godina vidi Tešanj kao važan privredni centar, koji će privući u još većem omjeru kako domaći, tako i inozemni kapital, “jer, investitori vole partnere za budućnost, uspješne priče, stabilne prilike i jednostavna rješenja”. Vizija općine govori o onome što Tešanj želi postati u budućnosti: Tešanj-sredina ekološke svijesti, inovativne poduzetnosti i društvene etike, što je utemeljeno Strategijom razvoja 2018-2022.

Top 10 kompanija u općini Tešanj po prihodima

1. Hifa-Oil d.o.o. Tešanj – 320.604.019 KM

2. AS d.o.o. Jelah-Tešanj – 112.259.525 KM

3. Madi d.o.o. Tešanj – 109.813.686 KM

4. Prevent FAD d.d. Jelah Tešanj – 60.092.551 KM

5. Mann +Hummel BA d.d. Tešanj – 57.503.069 KM

6. Farex d.o.o. Tešanj – 46.896.451 KM

7. Mepromex d.o.o. Tešanj – 42.735.042 KM

8. Koteks d.o.o. Tešanj – 19.438.346 KM

9. BME d.o.o. Tešanj – 17.735.414 KM

10. Pobjeda d.d. Tešanj – 16.247.448 KM

(poslovnenovine.ba)

Naš sugrađanin i komšija Žilić Aljo muku muči sa opakom bolešću. Funkcija oba bubrega je potpuno prestala i tri puta sedmično ide na dijalizu.

Ovih dana ipak je primio radosnu vijest, javio mu se donator za jedan bubreg. Aljo je uz pomoć naših doktora stupio u vezu sa ljekarima u Zagrebu i oni su mu potvrdili da bih to mogli uraditi. Međutim za to su neophodna sredstava i do 60.000 KM koja on nije u mogućnosti sam pribaviti. 

Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje da se uključe u akciju prikupljanja sredstava i pomognu našeg Alju. 
Aljo je rođen 1974 g. a dio sredstava će njegova šira porodica sakupiti po zapadnim zemljama u akciji koja je utoku. 

Ukoliko ste u mogućosti pozivamo Vas da kontaktirate Alju na broj telefona: 064 434 72 66.

Unaprijed Vam se i od srca zahvaljujemo!

U Zenici je danas došlo do sukoba između štrajkača Željezare Zenica i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a zbog pokušaja obespravljenih radnika da blokiraju magistralnu cestu M17.
Do naguravanja je došlo na Blatuškoj petlji, a nakon što su štrajkači odlučili zamrznuti štrajk glađu i izaći na cestu. Kako javlja reporter portala Klix.ba, nekoliko osoba je povrijeđeno.

Kako javlja naš reporter, saobraćaj je na ovom dijelu magistrale u potpunosti obustavljen.

Radnici zeničke željezare danas su nakon četverodnevnog štrajka glađu održali konferenciju za novinare na kojoj su zamrznuli štrajk glađu i najavili izlaz i blokadu magistralnog puta.

Podsjećamo, radnici žele 13 plaća, uvezivanje staža i otpremnine kako bi ljudi otišli na biro.

Predsjednik Sibdikata Željezare Zenica Avdija Halilović je pozvao građane Zenice da im se pridruže na blokadi puta.

"Pozivam građane Zenice da nam pomognu. Policija nas je pretukla i pozivam građane da nam se pridruže na blokadi puta i Novalića da dođe u Zenicu i razgovara s nama. Policija je primijenila silu, imamo povrijeđenih šest kolegica i kolegu, ne znam ko je naredio upotrebu sile", izjavio je Halilović.

On je dodao kako se radnici nemaju gdje vratiti.

"Neka nas vode u KPZ ili neka nam pripreme tabute jer su nas ukopali žive", rekao je Halilović.

Halilović se ranije zahvalio svim udruženjima i sindikatima koji su im dali podršku i koji će s njima blokirati magistralni put do dolaska premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

"Ponovo moramo blokirati M17 i već i nećemo prekinuti blokadu dok Novalić ne dođe u Zenicu. Mi smo u štrajku glađu i sada idemo blokirati i magistralni put. Ovo je četvrti dan štrajka glađu, iscrpljeni smo, ali nastavljamo našu borbu", izjavio je Halilović.

Predsjednik Sindikata metalaca FBiH Bajro Melez je izjavio da su zahtjevi radnika Željezare Zenica minimalni.

"Žalosno je da je došlo do ovoga. Radnici su izvarani sa svih strana, a oni to nisu zaslužili. Najveći prevarant je Vlada FBiH koja je produžila ugovor Berbiću", dodao je Melez.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je nedavno kako želi da se novo preduzeće u okviru stečaja Željezare Zenica otvori što prije, ali je zamolio za strpljenje.

Molba premijera FBiH je prvenstveno bila upućena radnicima bivšeg ekonomskog giganta koji u trenutku konferencije za medije štrajkuju glađu.

"Unutar stečajnog postupka osnovat će se nova firma koja će zaposliti 120 ljudi i pomoći ćemo stečajnom upravniku da to uradi što prije. Treba nam vremena i zato bih zamolio radnike da se suzdrže od radikalnih poteza. U stečajnom postupku je moguće formirati novo preduzeće kao što je otvoren TTU pa je i ovdje moguće prije nego li bude prodato novom vlasniku", kazao je Novalić u kratkom obraćanju medijima.

On je kazao kako će predložiti da Vlada FBiH zatraži od finansijske policije da što prije uđe u Željezaru i ispita poslovanje Uprave i Nadzornog odbora.

(klix.ba)

Istraživanje stručnjaka o zagađenosti zemljišta na području Općine Gračanica, koja su pokazala “enormno visoke vrijednosti” hemijskih spojeva i teških metala u tlu i biljkama, samo su potvrdila strahovanja tamošnjeg stanovništva.

Na zagađenost zraka, tla i voda upozoravaju odavno, a kad je prošle godine rijeka Spreča poplavila sela uz njene obale, nastupilo je alarmantno stanje.

Najugroženije su, po zaključcima Federalnog zavoda za agropedologiju, poljoprivredne površine uz Spreču na području sela Miričina. Utvrđena je visoka koncentracija štetnih i opasnih materija, a pronađeni benzol, kadmij, nikl i živa jako su otrovni ili mogu prouzročiti rak. Stoga su općinske vlasti upozorile građane da ne koriste zagađene površine “u poljoprivredne svrhe, niti da koriste žitarice i povrtlarske kulture sa tih posjeda za ljudsku i životinjsku ishranu”.

Nakon što im je poplava prošle godine dva puta uništila usjeve i dovela u pitanje uzgoj domaćih životinja, ponajviše krava i teladi na farmama, poljoprivrednici su u Sprečkom polju sad suočeni s novim problemom. Najgore je što iz njega ne vide izlaz, niti znaju rješenje. Kao što ni ne znaju što učiniti s ubranom ljetinom, ali i predstojećom berbom kukuruza, a potom i jesenjom sjetvom.

Kukuruz se mora brati

“Nemam drugog nego ubrati kukuruz, jer smo prošle godine dva puta sijali i dva puta je voda nosila. Teška je bila godina i taman sam mislio sve to nadoknaditi ove godine. Svoje ću ubrati, a ako neko ima nešto protiv, neka mi daju drugo u zamjenu. I za sjetvu poslije toga ne znam šta ću, ali ću vjerovatno sijati, jer drugog izlaza nemam”, govori Edin Nukić, poljoprivrednik iz Miričine.

Na svojem imanju bavim se tovom junadi, ali i proizvodnjom mlijeka, za što mu je, osim zemlje u vlasništvu, potrebno bilo i uzeti dodatne hektare u zakup.

“Prije nego što je stigla potvrda da je sve to zagađeno, planirao sam proširiti uzgoj junadi i povećati površine koje obrađujem. Iako se zemlja dovoljno ne obrađuje u selu i sve je više zapuštenih njiva, nema mi drugog izlaza od poljoprivrede”, konstatira Nukić.

Problem je tu, ali rješenja nema

I njegov susjed Mevludin Kovačević u istom je problemu. Žali se kako su tamošnji poljoprivrednici “prinuđeni upotrijebiti hranu sa svojih njiva po svaku cijenu i bez obzira na posljedice”. Žalosti ga činjenica da poljoprivrednicima kasno stižu informacije stručnjaka o vremenu pogodnom za sjetvu, kao i podaci o zagađenosti tla i biljaka.

“Sad kad se treba brati, oni kažu da nije za upotrebu nikako. Šta sad da radimo? Šta sa životinjama? Trebao sam širiti uzgoj, ali nisam mogao jer nisam imao hrane. Sad kad imam ne znam šta da radim, jer kažu da je zagađeno. Kako hraniti sebe, djecu, porodicu, bilo koga tom hranom i tim mesom? Niti koristiti, niti ne koristiti”, u nedoumici je Kovačević.

Ogorčen je i time što je problem postavljen, ali rješenja za njega nema. Navodi kako su prošle godine, iako potpuno poplavljeni, uredno morali platiti zakup zemljišta.

“I ove smo godine sijali na tim površinama, pa dobili opomenu da platimo zakup i obavijest da nije za upotrebu. Sad smo dužni uništiti hranu, ali i platiti zakup zemljišta. Samo nam kažu da su ta sredstva planirali u budžetu i ne mogu ih se odreći. Za razliku od njih, mi se možemo odreći svega”, požalio se Kovačević.

Mrtva riba sve govori

I bez riječi stručnjaka, proteklih je puno godina jedna udruga konstantno upozoravala na problem zagađenosti okoliša u Sprečkom polju. Iako su odmahivali rukom i govorili da ih “zanimaju samo ribe”, članovi Ekološko-sportsko-ribolovnog društva Drijenča iz Gračanice govorili su uporno kako nešto nije u redu. I ponavljali da ih najprije zanima okoliš, a onda sportski ribolov. Sekretar društva Osman Hodžić kaže: “Sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.”

“Mrtva riba u Spreči samo je bila jedan od pokazatelja kakva nam je voda, ali i životna okolina. Kad se rijeka izlije u polja i sve to dospije u povrće ili travu koja postane sijeno za prehranu goveda, u problemu su svi koji piju mlijeko ili jedu sir i kajmak tamo proizveden”, upozorava Hodžić.

I nije problem samo izlijevanje zagađene rijeke, nastavlja, nego i isparavanje štetnih materija koje udiše tamošnje stanovništvo, te iznosi da je zbog toga jako veliki broj umrlih od raznih oblika karcinoma. Ima informaciju da taj dio sjeveroistoka Bosne prednjači u državi po broju oboljelih. Za sve upire prstom u zagađivače iz Lukavca, odnosno tamošnju kemijsku industriju.

“I kad su dobili papir na kojem piše ‘u blizini pomenutih zagađivača pojačati inspekcijski nadzor zbog povećanih koncentracija opasnih kancerogenih supstanci’, svi su ostali gluhi. Očigledno je da neko štiti velike na štetu malih. Davno su mi govorili da hoću zatvoriti fabrike od kojih se hrani 10.000 duša. Ne tražimo zatvaranje, nego poduzimanje mjera. Ako se tamo hrani 10.000 duša, stotine hiljada njih se truje od tih fabrika”, upozorava Hodžić.

Vlasti prozivaju inspekciju

I općinski načelnik Nusret Helić za sve krivi tvrtke iz Lukavca s kojima, kako kaže, “mora razgovarati inspekcija, koja će utvrditi stanje i naložiti odgovarajuće mjere te dati odgovor ljudima”. Po njemu, onaj tko je zagadio, mora i platiti obeštećenje. Poziva se na primjer Tuzle, gdje zagađivači uredno plaćaju odštetu, pa se i “nizvodno od Lukavca stanovništvo obeštetiti za ovo što mu se dešava”.

“Stručna istraživanja samo su potvrdila ono na što već svi upozoravaju posljednjih 15-20 godina. Samo na području Miričine četiri puta više je štetnih materija koje su sigurno i uzročnici mnogih bolesti. Uradit ćemo sve, prije svega da se utvrdi ko su konkretni zagađivači, a imamo neke indicije, i zahtijevati da se izdaju nalozi odgovornima da ljude obeštete”, ukazuje Helić.

Potvrdio je odlučnost da stane u zaštitu građana, prije svega njihovog zdravlja, jer se “svakodnevno umire od teških bolesti”. Za to, po njemu, “neko mora odgovarati ako se utvrdi da truje ljude”. Spreman je zbog svega čak i ljude pozvati na prosvjede.

“Odlučni smo u potpunosti stati iza malog čovjeka, iza svakoga ko je na bilo koji način oštećen. I tužbe ćemo praviti, ako izostane reakcija nadležnih. Nažalost, sad imamo potvrdu da je zagađeno, a oni koji trebaju to istražiti i naložiti mjere komotno se ponašaju. Neka znaju da nećemo stati na verbalnim upozorenjima, nego ćemo ići do kraja”, zaključno poručuje načelnik Helić.

Sisecam Soda: Otpad nije štetan

„Proizvodnja sode spada u neorgansku tehnologiju koja kao osnovne sirovine za proizvodnju koristi prirodne mineralne sirovine, slanu vodu i kamen krečnjak“, kažu u tvornici Sisecam Soda iz Lukavca.

Upravo kad spominju zagađivače, građani i lokalne vlasti misle, među ostalim, na njih te Global Ispat Koksnu industriju Lukavac (GIKIL).

Sisecam Soda u tom smislu navodi da je u posljednjih osam godina uložila znatna sredstva u ekološke projekte te da je „značajno smanjena količina zahvaćene industrijske vode iz akumulacije Modrac, a samim tim smanjena je i količina ispuštene otpadne vode u rijeku Spreču“.

„Otpad nastao iz procesa proizvodnje sode je kreč i kalcijum-karbonat koji se transportuje u taložnice i nije štetan za tlo, biljni i životinjski svijet“, navode.

Takvu su potvrdu prije dvije i pol godine dobili iz Federalnog zavoda za agropedologiju, uz potvrdu da se „sadržaj organskih materija i teških metala nalaze ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti“.

Tvornice predlažu mjerne stanice

U Global Ispat Koksnoj industriji (GIKIL) iz Lukavca tvrde da poštuju sve zakonske obaveze, te posjeduju sve dozvole. „GIKIL je prva kompanija u BiH koja je dobila integralnu okolinsku dozvolu od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma […] i uklapa se u granične vrijednosti emisija većine polutanata (štetnih materija) koji se mjere“, odgovaraju.

Razumiju zabrinutost građana, jer je na malom prostoru veliki broj industrijskih subjekata, pa je i „teret zagađenja kumulativno sigurno veoma visok“.

„Sumnje se mogu otkloniti samo ako su u funkciji mjerne stanice koje mjere kvalitet zraka i ukoliko građani mogu sami vidjeti kakav zrak koji udišu“, predlažu iz GIKIL-a.

Podsjećaju i kako su prije devet godina promijenili kompletnu tehnologiju, te je „kao osnovnu sirovinu, umjesto čistog benzola, GIKIL-ova fabrika počela da koristi n-butan što je s ekološkog aspekta mnogo bolje“.

(Al Jazeera)

Šampon, hemijske olovke te osam litara benzina samo su dio plijena koji je u proteklih nekoliko mjeseci ukraden u seriji krađa i teških krađa na području Teslića, a za koje su osumnjičeni mještani Stefan K. (20), Simeon Đ. (19) i jedan maloljetnik.

Kako saznaju "Nezavisne", policija ih tereti da su, zajedno ili odvojeno, ukrali i više motornih pila, agregat, plinsku bocu, 20 litara rakije, po dva tepiha i vreće za spavanje, ali i sitni alat, kao i jedno vozilo.

Identifikovanjem njih trojice, kako je saopšteno iz policije, rasvijetljeno je više krađa i teških krađa. Policijska stanica Teslić je Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela izvještaj protiv osumnjičanih Teslićana.

"Za prijavljene se sumnja da su od polovine septembra do sredine novembra prošle godine provalili u lovačku kuću, pomoćni objekat, dvije garaže, dvije kuće i tri vikendice u Tesliću, tako što su nasilno otvarali vrata i prozore na objektima, a potom ulazili te krali razne predmete", saopšteno je iz dobojske policije.

Na ovaj način, kako se dodaje, pričinili su štetu od oko 2.500 maraka. Međutim, sudeći po policijskim sumnjama, nije u pitanju uvijek bio sitni plijen.

"Za prijavljene se sumnja i da su 1. decembra prošle godine u mjestu Mladikovine, opština Teslić, ukrali subaru, vozilo koje je bilo neobezbijeđeno pored puta, čime su pričinili štetu od oko 1.500 KM. Ukradeno vozilo je pronađeno i vraćeno vlasniku", rekli su iz PU Doboj.

Za drugoprijavljenog Simeona Đ. sumnja se i da je sredinom novembra provalio u dvije vikendice na području opštine Teslić.

"Tu je ukrao higijenske proizvode i druge predmete, čime je pričinio štetu od oko 650 KM", rečeno je iz PU Doboj, a kako nezvanično saznajemo, upravo njemu su, uz ostalo, na meti bile hemijske olovke, ali i - šampon.

Iz dobojske policije poručuju da će policajci pojačati svoje prisustvo na terenu, a s ciljem održavanja povoljne bezbjednosne situacije.

"Apelujemo na građane da i sami intenzivnije zaštite svoju imovinu, te da u slučaju uočavanja neuobičajenih dešavanja oko svojih ili tuđih objekata pozovu besplatan broj 122", kazali su iz PU Doboj.

Šta je sve ukradeno:
šampon
hemijske olovke
benzin
motorne pile
agregat
plinska boca
20 litara rakije
dva tepiha
vreće za spavanje
sitni alat
vozilo subaru.

(Nezavisne)

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.

(akta.ba)