Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata ujutro, u nedjelju, 31. marta, započet će ljetno računanje vremena, a to bi nakon nedavne odluke u Evropske unije moglo biti jedno od zadnjih pomicanja sata.

Praksa pomicanja sata dva puta godišnje, krajem marta za jedan sat naprijed i vraćanje kazaljki u oktobru za sat unatrag uskoro bi trebala otići u povijest historiju, nakon što je Evropski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena, navodi Hina.

Prakticiranje pomicanja sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata.

Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice.

Pokazalo se da  se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.

Negativan uticaj na zdravlje
U poljoprivredi, pomicanje sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava.

Promjene sata negativno djeluju i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.

Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje „jedinstvenog vremena“ u Evropi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili preći na ljetno računanje vremena.

Primjena nove direktive počinje s 1. aprilom 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u martu 2021. u jedan ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).

Evropska komisija objavila je u avgustu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 miliona evropskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tokom cijele godine.

(Al Jazeera)

Gradonačelnici nekoliko gradova iz oba bh. entiteta u Bihaću su pozvali nadležne državne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema velikog broja migranata u BiH, najviše na području Bihaća.
"Ovo je složen problem, za čije je rješavanje potreban najozbiljniji angažman svih nivoa države. Ne možemo dopustiti da grad Bihać ostane sam u ovome i zato na raspolaganje stavljamo sve svoje potencijale u punom kapacitetu", kazao je načelnik Općine Centar Sarajevo Nedžad Ajnadžić. Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić napomenuo je da se s migrantskom krizom u bilo kojem trenutku može suočiti svaka lokalna zajednica u BiH.
"Ovdje smo danas zbog skretanja pažnje javnosti, ali i poziva i upozorenja višim organima vlasti da pomognu. Svjesni smo da svaka od naših lokalnih zajednica već sutra može biti u istoj situaciji, jer je migracijski proces globalni problem. Kriza ima više dimenzija, a prva je humanitarna, jer valja s ljudima humano postupati. Tu su bezbjednosni i epidemiološki faktori, pa u potpunosti razumijemo situaciju. Banjaluka je prijatelj i partner Bihaća i trudit ćemo da uvijek šaljemo pozitivne zajedničke poruke, a tako je i u ovom momentu", dodao je Radojičić.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić posjetu svojih kolega okarakterisao je najboljom gestom prijateljstva, neophodnom u teškim momentima za stanovnike Bihaća.
"Suvišno je govoriti o značaju ove posjete za sve građane Bihaća. Gradonačelnici i načelnici su svjesni s kakvim se problemom suočavamo i odmah su došli i ponudili svaku vrstu pomoći. Ta gesta prijateljstva u ovom momentu vrijedna je i kao svaka financijska pomoć. Nadam se da će naša poruka i poziv u pomoć napokon doći i do onih kojima se obraćamo godinu dana", kaže Fazlić.
Potpisana je i izjava o podršci Gradu Bihaću, čiji su građani tokom poplava 2014. godine nesebično pomagali mnogim lokalnim zajednicama pogođenim poplavama.
Posjeta gradonačelnika Bihaću je dio akcije "Pomozimo Bihaću", koja je pokrenuta uz podršku USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.  
Načelnici i gradonačelnici obišli su i Privremeni prihvatni centar "BIRA" u kojem trenutno boravi oko 2.200 izbjeglica i migranata.

(RSE)

Norveški ministar pravosuđa Tor Mikkel Wara podnio je ostavku nakon što je njegova partnerka optužena da je zapalila njegov automobil te za druge nedozvoljene radnje.

Ministar Wara je na konferenciji za novinare u četvrtak rekao: “Ima neko kome sam potrebniji nego vladi… moja porodica.”

Norveška sigurnosna agencija (PST) saopćila je kako je ministrova partnerka Laila Bertheussen, privedena radi istrage o osam nedozvoljenih radnji koje su bile usmjerene na Waru od decembra prošle godine, prenosi AP.

Agencija je navela da se radi o paljevini automobila, slanju anonimni prijetećih pisama Wari, postavljanju kontejnera za smeće ispred Warine kuće i ispisivanju grafita na njegovoj kući. Bertheussen je negirala sve optužbe.

Wara je prošle godine ušao u norvešku vladu desnog centra.

Rekao je da ostavka stupa na snagu u petak.

(Fokus)

Prije osam godina u BiH ukinuta je odluka o uvozu automobila starijih od sedam godina, a tu odluku trebao je pratiti trend uvođenja euronormi za uvezena vozila, piše Večernji list BiH.

Posljednja odluka na snazi je od 2016., a njom je predviđena mogućnost uvoza rabljenih automobila Euro 4 standarda. Nova odluka stupa na snagu 1. maja, a njom se ograničava uvoz rabljenih vozila na normu Euro 5.

Dakle, još mjesec dana u BiH moguće je uvesti vozilo staro čak 15 godina, budući da Euro standard 4 zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2004. Euro 5 standard zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2009., dakle stara maksimalno 10 godina.

“Razlika između Euro 4 i Euro 5 motora prvenstveno je u čišćenju ispušnih plinova, Euro 4 nema vodeno-hlađeni ventil za razliku od Euro 5 koji to ima”, objašnjavaju automehaničari.

Iako je smanjenje zagađenja zraka glavni razlog zbog kojeg je stopiran uvoz automobila s Euro 4 motorom, činjenica je da će zrak u BiH i dalje biti zagađen sve dok se cestama u našoj zemlji budu i dalje vozili euro 3, 2 pa i motori s oznakom 1, stari više od 35 godina.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH potvrđeno je da je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 11.265 automobila, od čega 9841 rabljeni. Od 2010. do 2018, gotovo svake godine, uvoz automobila u BiH je rastao. U 2018. uvezeno je 82.905 njih. Od toga 72.380 rabljenih i 10.525 novih vozila. Treba istaknuti da broj rabljenih automobila koji se uvoze iz godine u godinu raste.

Prošle godine je, naprimjer, prosjek uvezenih vozila viši od 9 godina starosti, s rekordnim brojem uvezenih rabljenih automobila, dakle gotovo 67.500 rabljenih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila znatno se povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele “protjerati” ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta kao što je tržište BiH.

Prosječna godišnja kilometraža vozila u EU je oko 35.000 km te, ako uzmemo da je posljednjih godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH oko 9 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 315.000 km. I tu se javlja novi problem, vraćanje kilometraže.

Da bi stala ukraj prevarama s vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebala slijediti primjer EU-a, gdje su, osim kazne u vidu kaznenog djela, zatražili rigoroznije mjere da bi se trajno ili što učinkovitije stalo ukraj manipulacijama te da bi šteta koja se stalno javlja bila što manja.

Upućeni tvrde da se kilometraže ne vraćaju za 50.000, nego i za 100.000 km, pa čak i više. Novom odredbom sigurno će se uvoziti novija vozila s manje prijeđenih kilometara, ali ostaje pitanje koliko će se bh. vozni park pomladiti budući da većina građana ne može priuštiti vozilo koje košta više od 10.000 KM, što je neki minimum za vozila stara 10 godina.

(Fokus)

Jedno istraživanje je pokazalo da je sjedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji.

Dugotrajno sjedenje doprinosi i gojaznosti, što "vuče" niz bolesti, ali djeluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga.EPA Ilustracija
Lekari su zabrinuti zbog istraživanja prema kojima godišnje umire više osoba od sedelačkog načina života nego od raka pluća, podaci jednog takvog istraživanja su pokazali da je sedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donelo i finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti.

Najčešće su se pušenje i alkohol navodili kao glavne loše navike zbog kojih su ljudi prerano umirali, a sada su loše prehrambene navike i sedelački način života skoro jednako opasni.

Najnoviji podaci Univerziteta Belfast i Ulster, objavljeni u "Journal of Epidemiology & Community Health", pokazali su da trećina ljudi tokom vikenda provede više sati na kauču nego sedeći za radnim stolom na radnom mestu, preneo je Večernji list.

Sjedenje povećava rizik od bolesti
Osim što može biti loše za leđa, može biti uzrok i raznih bolesti, čak i prerane smrti.

Podaci su pokazali da je sedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donelo i finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti.

Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno sedenje doprinosi i gojaznosti, što samo po sebi "vuče" niz bolesti, ali deluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga.

Može čak biti i uzrok upalnih procesa u telu, kao i pretnja kardiovaskularnom zdravlju, podstiče razvoj dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka i prerane smrti, a utiče i na pamćenje i može povećati rizik od demencije.

(Al Jazeera)

Skupština Kosova naredne sedmice treba da donese zakon o zabrani igara na sreću u narednih 10 godina. Do takve odluke dolazi nakon dva obračuna u kockarnicama u kojima je ubijeno dvoje ljudi.

Nacrtom zakona, o kojem će se naredne sedmice otvoriti rasprava u Skupštini Kosova, predviđena je totalna zabrana igara na sreću, poput kladionica i kazina, izuzev lutrije Kosova, koja je javna kompanija.

Povod za takvu odluku je nedavno ubistvo dvojice mladića u kazinima u Lipljanu i Suvoj Reci. Poreska administracija Kosova je već počela zatvaranje kazina.

U Udruženju igara na sreću, ovu akciju smatraju nezakonitom, imajući u vidu da još uvijek nije završeno glasanje u parlamentu.

“Smatramo da je odluka bila nezakonita i neustavna, jer mi koji se bavimo sa djelatnosti igara na sreću, ulozili smo i dobili licencu u skladu sa zakonom koji nam je omogućio da radimo dvije godine sa licencom i da imamo radnike. Dakle, bilo je neophodno da bar imamo prelazno vrijeme da ukoliko ova industrija bude zatvorena, imamo jedno određeno vrijeme, kao sto je bio slučaj sa Albanijom, gdje su im pružili tri godine za tranziciju”, kaže Istref Velici, predsjednik Udruzenja igara na sreću.

Broj zaposlenih u oblasti igara na sreću na Kosovu je blizu 4.500. Agim koji već 11 godina radi u kladionici kaže da nikada nije bilo problema i da će ukoliko ostane bez posla morati da napusti Kosovo.

“Već 11 godina radim u kladionici, nikada nije bilo nekih problema, tuče ili ubistava. Ako ostanem bez posla vjerovatno ću napustiti zemlju jer ovdje ne mogu naći drugi posao”, navodi on.

Iz Kosovskog odbora za ljudska prava su reagovali rekavši da se odlukom o zabrani igara na sreću ne sprječava kriminal već obrnuto i da je obaveza države da reguliše pravno funkconisanje takve vrste poslovanja.

“Svi su uslovi da ćemo imati povaćanje kriminala, jer ako se nešto ovako radi na javnom mjestu onda se to može kontrolisati, ali kada vi ne znate gdje se to dešava ne možete više da djelujete preventivno, već samo da se bavite posljedicama. Mi smo tražili da se ova aktivnost uvede u legalne kanale, ako neko ne ispunjava uslove za to – onda nema dozvole”, rekao je Bedžet Sala, iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava.

Na Kosovu je do sada funkcionisalo preko 470 lokala za igre na sreću, od kojih je budžet Kosova godišnje profitirao blizu 20 miliona evra. Ovdje se mogu već čuti glasovi da se lokali za igre na sreću neće pomiriti sa njihovim gašenjem i da će pokušati svoje djelovanje da izmjeste u susjedne zemlje.

(N1)

U jednom okrugu američke države Njujork proglašeno je vanredno stanje zbog jedne od najvećih epidemija morbila u poslednjih nekoliko decenija.

Zbog toga će u okrugu Rokland u narednih 30 dana svim maloletnicima koji nisu vakcinisani biti zabranjen pristup javnim mjestima, barem dok ne dobiju vakcinu.

Riječ je o posljednjoj u nizu epidemija u SAD, koje su bastion pokreta protiv vakcina.

Rokland, udaljen oko 20 kilometara od njujorškog Menhetna, proglasio je vanredno stanje zbog boginja koje će trajati 30 dana ili dok sva nevakcinisana djeca ne prime MMR vakcinu.

Epidemija malih boginja registrovana je još u Kaliforniji, Ilinoisu, Teksasu i Vašingtonu, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, javljaju američki mediji.

U posljednjem izveštaju SZO, objavljenom u novembru, navodi se da je porast lažnih vijesti o vakcinama - uz generalno loše stanje sistema zdravstvenog osiguranja u čitavom svijetu - jedan od glavnih uzroka zbog kojih je došlo do porasta oboljelih za 30 odsto 2016. i 2017. godine.

"Samo nekoliko slučajeva bi brzo moglo da preraste u desetine ili stotine hiljada, ako građani nisu vakcinisani", ističu iz SZO.

Najveći problem su Sjeverna i Južna Amerika, Evropa, kao i zemlje istočnog Mediterana.

(Nezavisne)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona (SZDK), na 6. redovnoj sjednici osmog saziva, usvojila je po skraćenom postupku Prijedlog budžeta i Prijedlog zakona o izvršenja budžeta tog kantona za 2019. godinu.

Budžet je planiran na iznos od 356.240.000 KM, a predložila ga je Vlada ZDK u tehničkom mandatu, čiji članovi sa skupštinske govornice nisu dodatno elaborirali pomenute dokumente, koji su usvojeni bez velike rasprave.

Zastupnik Edin Arnaut iz DF-a, koji nije dio parlamentarne većine koju u ZDK čine SDA, HDZ, A-SDA, Stranka za BiH te nezavisni zastupnik Omer Škaljo, najavio je kako će, mada su očekivali obrazloženje i raspravu o budžetu, zastupnici te stranke glasati za budžet, koji je neophodan dokument za funkcionisanje ZDK-a.

Za budžet je glasalo i dvoje od troje zastupnika SBB-Fahrudin Radončić pa je podršku budžetu dalo ukupno 24 zastupnika.

Šest ih je bilo protiv a tri zastupnika bila su uzdržana. Izvršenje prošlogodišnjeg budžeta, koji je bio usvojen na iznos od 319.095.430 KM, iznosilo je 316.298.407 KM. Danas su date saglasnosti i na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK te JU Služba za zapošljavanje ZDK.

Na 6. sjednici Skupštine Zeničko–dobojskog kantona koja je održana jučer donesena je Odluka o potvrđivanju Vlade Zeničko – dobojskog kantona u sljedećem sastavu:

1.    Mirza Ganić, premijer Zeničko-dobojskog kantona,
2.    Dario Pekić, ministar Ministarstva unutrašnjih poslova,
3.    Nebojša Nikolić, ministar Ministarstva za pravosuđe i upravu,
4.    Josip Lovrić, ministar Ministarstva finansija,
5.    Zlatko Jelić, ministar Ministarstva za privredu,
6.    Arnel Isak, ministar Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline,
7.    Azra Šabanović, ministrica Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice,
8.    Fahrudin Čolaković, ministar Ministarstva za boračka pitanja,
9.    Adnan Jupić, ministar Ministarstva zdravstva,
10.    Spahija Kozlić, ministar Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
11.    Mirnes Bašić, ministar Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i  vodoprivredu.

Odluka stupa na snagu danom donošenja.
                                                                                               Stručna služba Skupštine ZDK

Radovi na izgradnji deset stambenih jedinica koje su totalno uništene u poplavama i klizištima 2014. godine na području općine Maglaj privode se kraju, a sanacija četiri stambena objekta je završena u okviru Projekta za oporavak od poplava/klizišta. U toku je vanjsko uređenje oko stambenih jedinica, priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, te priključenje električne energije.

Također, u sklopu ovog projekta svi korisnici su imali mogućnost da pristupe ekonomskom osnaživanju koje je podržala Evropska unija. Jedan korisnik je ispunjavao sve uvjete i isporučen mu je plastenik za poljoprivrednu proizvodnju, a uz to će dobiti zasad za proljetnu sadnju, repromaterijal, vještačko đubrivo i pomoć od stručnog lica iz te oblasti.

Važno je napomenuti da će se izvršiti proširenje liste za koju je pet korisnika ispunilo uslove i u interventnom dijelu odabrana su dva korisnika za izgradnju i jedan za sanaciju.

Projekat za oporavak od poplava/klizišta finansira Evropska unija, u saradnji sa vladama entiteta, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, u partnerstvu sa Arbeiter-Samariter-Bund (ASB), Hilfswerk International Austria (HWA), Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i partnerskim opštinama i gradovima. Projekat predstavlja nastavak aktivnosti sanacije šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama koje su BiH pogodile 2014. godine. Projekat pomaže trajno stambeno zbrinjavanje i ekonomsko osnaživanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva u poplavljenim područjima, kroz izgradnju i sanaciju individualnih stambenih objekata, pomoć maloj poljoprivredi, te kreiranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru.

(maglaj.ba)