Putničko vozilo izgorjelo je jutros u požaru u Vidovdanskoj ulici u Doboju, rečeno je Srni iz dobojske Policijske uprave.

Policijskoj stanici Doboj jedan požar je prijavljen u 4.14 časova, a lokalizovali su ga vatrogasci.

Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o dostavnom vozilu ugostiteljskog objekta brze hrane "Pops fud" u Ulici Jug Bogdana u Doboju.

U isti objekat su nepoznata lica 1. oktobra u 2.26 časova ubacila eksplozivnu napravu koja se aktivirala i pričinila štetu u objektu, kao i na automobilu koji je bio parkiran u blizini.

Prva generacija vakcina protiv bolesti COVID-19 vjerovatno će biti manjkava i neće biti efikasna za sve ljude, izjavila je voditeljica britanske radne grupe za vakcine Kate Bingham.

"Međutim, ne znamo hoćemo li ikada imati vakcinu. Važno je izbjeći samozadovoljstvo i pretjerani optimizam", napisala je ona u tekstu objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet.

"Prva generacija vakcina vjerovatno će biti manjkava i trebali bismo biti spremni na to da ona neće spriječiti zarazu, već će prije djelovati tako da smanje simptome, pa čak i u tome možda neće biti efikasna za sve ljude ili ne dugotrajno", objasnila je Bingham.

Radna grupa za vakcinu priznaje da bi mnoge, a "možda i sve vakcine, mogle biti neuspješne", napisala je.

Nedostatni kapaciteti za proizvodnju
Dodala je kako je fokus na tome da vakcina izazove imunološki odgovor u populaciji starijoj od 65 godina, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Globalni kapaciteti za proizvodnju vakcina uglavnom nisu primjereni za proizvodnju milijarda doza potrebnih svijetu, rekla je.

Kapaciteti za proizvodnju u Velikoj Britaniji jednako su nedostatni, dodala je.

U utorak je objavljena studija naučnika sa Imperial Collegea u Londonu koja je pokazala da je nivo antitijela kod pacijenata koji su preboljeli COVID-19 u britanskoj populaciji brzo padala tokom ljeta.

To britansko istraživanje upućuje da imunitet nakon infekcije možda i ne traje dugo te da se tako smanjuje i mogućnost imuniteta zajednice.

Dnevnik The Telegraph piše da se britanska vlada priprema za mogućnost da drugi val korona virusa bude mnogo smrtonosniji od prvog.

(Al Jazeera)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana  29.10.2020.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Trepče
Naselja:Čifluk, Križanovići, Medakovo Prljuga, Medakovo Grič,Medakovo Trepče, Barica, Trepče Dom, Škola Trepče, Zlatići,Zlatići 2 i Repetitor Trepče brdo, od 08:00 do 15:30 sati.

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

Pandemija COVID-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila. Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, takođe umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma.

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Za 2020. se projicira smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje.

– Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

– BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja. Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

– Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

– Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prvi prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak.

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih uticaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, obzirom da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

– Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava. Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza, kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske Unije (EU).

(Indikator.ba)

Ured za hranu i lijekove (FDA) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odobrio je upotrebu prvog lijeka protiv koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Odobrena je redovna upotreba lijeka Veklury (remdesivir) kojeg je razvila kompanija Gilead Sciences iz Californije, a istraživanjima je dokazano da tretman tim lijekom ubrzava liječenje infekcije COVID-19 za najmanje pet dana.

Odobreni lijek će ljekari moći davati pacijentima starijim od 12 godina sa tjelesnom težinom iznad 40 kilograma.

Iako je američki FDA i ranije za isti lijek izdao odobrenje za upotrebu u hitnim slučajevima, jučerašnjim odobrenjem je Veklury postao prvi odobreni lijek za COVID-19 u SAD-u.

Isti lijek je koristio i američki predsjednik Donald Trump tokom oporavka od infekcije koronavirusom, a njegova upotreba u redovnoj i hitnoj proceduri odobrena je u još blizu 50 država.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica u BiH uputila je apel vjernicima starijim od 60 godina da se, bez obzira na svoje zdravstveno stanje, do daljnjeg suzdrže od dolaska na džuma-namaz.

Te osobe mogu namaze obavljati i u svojim kućama, te tako svoje kuće pretvore u džamije, a ako već budu dolazili da ne koriste sredstva javnog prevoza, da izbjegavaju gužve i da do džamije prošetaju.

Instrukcijom je nadležnim instancama u strukturama Islamske zajednice naloženo da vrše redovno čišćenje, dezinfekciju i provjetravanje objekata, da vode računa o održavanju fizičke distance u džamijama, te da poštuju preporuke nadležnih državnih organa.

– Budući da se epidemiološka situacija nastavlja pogoršavati, apelujemo na našu vjersku i građansku javnost da posvete dodatnu pažnju mjerama zaštite, saopćeno je danas iz Ured za odnose s javnošću Rijaseta.

U tom smislu je i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo odlučio da će se od danas džuma-namaz u nekoliko gradskih džamija organizirati u dva termina, a zbog aktuelne epidemiološke situacije.

Džuma namaz će se klanjati u dva termina u 13.00 i 14.00 sati, odnosno u 12.00 i 13.00 sati u periodu zimskog računanja vremena, i to u džamijama na Grbavici I, Hrasnom, Čengić Vili, Istiklal džamiji.

Na području općina Stari grad i Centar otvorene su džamije za džumu namaz u kojima se u normalnim okolnostima nisu klanjale džume, a to su: Bistrik, Hrvatin, Čeljigovići, Musluk, Arapova, Abdesthana, Ulomljenica, Buzadžina, Nadmlini, Mjedenica.

Na području općine Vogošća džuma se klanja i u Bradićima i Tihovićima.

Č.B. iz Doboja zadobio je povrede od strujnog udara prilikom izvođenja radova na trafo-stanici u Doboju i zadržan je na liječenju u dobojskoj bolnici.

Policijskoj stanici Doboj 1 ovaj slučaj je prijavljen juče oko 10 časova, navedeno u saopštenju Policijske uprave Doboj.
 
Uviđaj su izvršili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1, Sektora kriminalističke policije PU Doboj kojem su prisustvovali republički inspektor rada i  zaštite na radu, sudski vještak energetske struke i radnik "Elektrodistribucije" iz Doboja.
 
O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Ministar zdravlja Austrije Rudolf Anšober pomjerio je primjenu novih mjera za suzbijanje širenja korona virusa sa današnjeg dana na nedjelju.

Austrijska valda dogovorila je, početkom nedelje, da nove mjere treba da stupe na snagu danas, ali je ministar odlučio da primjenu pomjeri na dva dana uz obrazloženje da se građanima da dovoljno vremena da se upoznaju sa novim mjerama.

Koalicioni partner Narodna partija (OVP) kancelara Sebastijana Kurca izrazila je zaprepašćenje "haotičnom uredbom", a i opozicija je napala ministra navodeći da više niko ne može da se snađe.

U novoj uredbi nalazi se i zabrana nošenja vizira, koja stupa na snagu 7. novembra, čime se omogućava dvonedjeljni prelazni period.

Nove mjere predviđaju proširenje obaveze nošenja zaštitnih maski.

Tako u uredbi stoji da kod ulaska na javni prostor na zatvorenom, a tako i podzemni pasaž, mora biti nošena maska.

Isto važi i za skupove i manifestacije, bilo da su na zatvorenom ili na otvorenom, i to i za vrijeme trajanja događaja na sjedećem mjestu.

Dalje uredba ističe da prilikom ulaska na javna mjesta na otvorenom mora biti držana distanca, prema osobama koje ne žive u istom domaćinstvu, od najmanje jednog metra.

Prilikom ulaska u javne zatvorene prostore uz to obavezno je nošenje maske.

Uredbom su definisani i izuzeci vezani za distancu, te se navodi da obavezna distanca od jednog metra ne važi za osobe istog domaćinstva, unutar jedne grupe od maksimalno šest osoba, i plus maksimalno šest maloljetne dece, kao i između hendikepiranih osoba i njihovih pratilaca.

U avionima, kao i javnom prevozu u izuzetnim slučajevima distanca od jednog metra može biti prekršena, ali je tu obavezna maska.

Uredbom se uvodi obaveza nošenja maski i u stanicama metroa, željezničkim stanicama, tramvajskim stanicama, na aerodromima.

Ko se, prilikom kontrole, bude pozvao na zdravstvene razloge zbog kojih ne može nositi masku, moraće imati potvrdu ljekara koji ima licencu za rad u Austriji.

U gastronomiji ograničen je maksimalna broj ljudi za jednim stolom na šest osoba u zatvorenom, i 12 osoba na otvorenom.

Ukoliko ugostiteljski objekat ima na raspolaganju više od 50 sjedećih mjesta od 1. novembra moraće da ima koncept prevencije, a moraće i da ima i "Kovid izaslanika".

Uz to jelo i piće, uz izuzetak imbisa, pijaca, moći će da se konzumira samo sjedeći.

Novina je i da, nakon kraja radnog vremena, alkoholna pića neće smeti da se konzumiraju u okruženju od 50 metara od ugostiteljskog objekta, a to važi i za benzinske pumte, te i imbise.

Što se tiče manifestacija i sportskih utakmica uredbom je značajno smanjen broj ljudi.

Tako najviše šest osoba, uz šestoro maloljetne djece, može da prati neki skup u zatvorenom bez sedećih mesta, a na otvorenom 12 osoba i šestoro maloljetne djece.

Na skupovima gdje postoje sjedeća mjesta u zatvorenom dozvoljen je maksimalan broj od 1.000 ljudi, a na otvorenom do 1.500.

Takođe se zabranjuje jelo i piće, uz izuzetak za skupove koji traju duže od tri sata, kao i ako se radi o manifestaciji sa tipičnim jelima i pićem, ali se ono može konzumirati samo na određenom sjedećem mjestu.

Za skupove sa više od šest osoba u zatvorenom i više od 12 osoba na otvorenom od 1. novembra mora da se izradi koncept prevencije, a pored toga ti skupovi moraju dobiti i dozvolu za održavanje od nadležnih opštinskih vlasti.

Uredbom su regulisane i probe, nastupi horova i muzičkih orkestara - kod amatera ubuduće će moći u zatvorenom da nastupa zajedno samo šest osoba, a na otvorenom 12, dok je kod profesionalnih muzičara obavezujući koncept prevencije, a ako broj učesnika prevazilazi u zatvorenom prostoru 50 i na otvorenom 100 ljudi, neophodan je i "kovid izaslanik".

Uredbom su određene i zaštitne mjere za staračke domove, u kojima važi obaveza nošenja maski za sve posjetioce i zaposlene.

Takođe ti domovi moraju izraditi koncept prevencije sa ciljem minimiziranja rizika od zaraze, a u tom konceptu će se navesti i pravila posete.

Kao i što je dogovoreno na vladi u uredbi stoji i da oštrije i sveobuhvatnije mjere mogu donositi same pokrajine.

(N.N.)

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2020. godine.

Do 30. juna ove godine javna zaduženost BiH iznosila je 12 milijardi i 175,22 miliona KM, od čega je vanjski dug osam milijardi i 664,75 miliona KM (71,17 posto), dok je unutrašnji dug tri milijarde i 510,47 miliona KM (28,83 posto) od ukupne javne zaduženosti.

Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 35,5 posto.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 50,75 posto, Republika Srpska sa 48,24 posto institucije BiH sa 0,47 posto i Brčko distrikt BiH sa 0,54 posto.

U stanju vanjskog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 3l,64 posto, Evropska investiciona banka sa 23,11 posto, Međunarodni monetarni fond sa 10,87 posto, Pariški klub sa 6,67 posto, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 5,94 posto i Evroobveznica RS sa 3,79 posto, što predstavlja oko 82 posto ukupnog stanja vanjskog duga.

Servis vanjskog duga u prvom polugodištu 2020. godine iznosio je 375,86 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 297,97 miliona KM, a na kamatu 77,89 miliona KM.