Projekat "Od spoznaje do zaštite: žene nosioci prava na zdravlje u Bosni i Hercegovini" prezentiran je danas u sjedištu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) predstavnicima zdravstvenih ustanova i Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK-a. Projekat na osnovu ranije potpisanog sporazuma zajednički realiziraju Ministarstvo zdravstva ZDK i RE-TE. Ong. - Udruženje tehničara za solidarnost i međunarodnu saradnju iz Torina, regija Pijemonte (Piemont) Italija.

Radi se o projektu ranog otkrivanja i liječenja karcinoma dojke, a partneri iz Pijemonta osigurali su neophodnu finansijsku i stručnu pomoć.

- Nažalost, imamo puno zapuštenih slučajeva koji vrlo loše završavaju, tako da je ovaj projekat izuzetno koristan za ZDK. Meni je drago da u ovoj složenoj epidemiološkoj situaciji nalazimo mjesto i prostor da ne zapostavljamo i ostale oblike tretiranja i liječenja u zdravstvu - rekao je dr. Adnan Jupić, ministar zdravstva ZDK.

Projekat je počeo u februaru, ali je pandemija koronavirusa usporila njegovu realizaciju. Predviđena je nabavka dva digitalna mamografska aparata koji će biti smješteni u Kantonalnoj bolnici Zenica i Domu zdravlja Zenica, razvoj softverske aplikacije koja će objediniti sve podatke o karcinomu dojke, uz mogućnost pozivanja žena putem pisma, te edukacija specijalista radiologa iz ovog kantona u Torinu.

- Usluge pružamo u domovima zdravlja u ZDK i privatnim ustanova u Zenici, ali nismo zadovoljni obuhvatom populacije, jer od ukupnog broja žena koje bi trebale uraditi mamografiju u jednoj kalendarskoj godini, to učini samo 19 posto žena. Taj obuhvat bi trebali povećati na minimalno 70 posto da bismo bili zadovoljni - rekao je dr. Boris Hrabač, specijalista socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite sa Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ).

Zeničko-dobojski kanton ima odličnu saradnju s regijom Pijemonte, a ranije započeti projekat skrininga papa brisa, odnosno ranog otkrivanja karcinoma grlića maternice, rezultirao je otvaranjem onkologije i radiologije u Kantonalnoj bolnici Zenicaučije opremanje je regija Pijemonte uložila značajna sredstva. Zbog toga u ZDK-u imaju velika očekivanja i od projekta ranog otkrivanja karcinoma dojke.

- Cilj je da u ZDK imamo ne kampanju, nego kontinuiranu mamografiju, što bi doprinijelo boljim rezultatima kada je u pitanju liječenje onih koji obole od karcinoma dojke - rekao je dr. Senad Huseinagić, direktor INZ-a.

Luka Điliberti (Lucca Gilbert), predstavnik partnerske organizacije iz Torina, pohvalio je dosadašnju saradnju sa zdravstvenim sistemom Zeničko-dobojskog kantona, rekavši da u ovaj kanton žele prenijeti pozitivna iskustva iz Italije.

- Regija Pijemonte započela je mamografski skrining prije 20 godina i prošle godine smo "proslavili" prvu godinu bez ijednog smrtnog slučaja uzrokovanog rakom dojke. Ono što želimo prenijeti u ZDK je naše iskustvo na ovom polju, klinički kapacitet i mogućnost sveobuhvata teritorija - rekao je Điliberti.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 24.09.2020 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 15:00 h na trafo područiju: Miljanovci Hrustićka, Miljanovci Lipe, Miljanovci Dom, Palučak, Sakalići, Hasići, Gobelja, Miljanovci Vodovod, Jeleči, Mujkići.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.


Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ;032-665-208 ; 032-665-225;032-665-204.

Ukupan iznos svih pomoći Grada Gračanice donesenih u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pandemije Corona virusa COVID-19  je oko 1 milion KM, potvrđeno je za Akta.ba.

U skladu s Odlukom o izmjeni propisa Grada Gračanica s ciljem obezbjeđena pomoći za ublažavanje posljedica pandemije Covid-19 br. 01-04-01295-2020 od 30.04.2020. donesenom od strane Gradskog vijeća predviđene mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije su:

1. Oslobađanje od plaćanja zakupa poslovnih prostora svim zakupcima kojima je Naredbama Federalnog štaba civilne zaštite privremeno obustavljeno obavljanje djelatnosti, kao i udruženjima građana, koje koriste poslovne prostorije u vlasništvu Grada Gračanica po osnovu ugovora o zakupu, od mjeseca marta do kraja 2020. godine.

2. Oslobođanje od plaćanja zakupa zemljišta i placeva svim zakupcima kojima je Naredbama Federalnog štaba civilne zaštite privremeno obustavljeno obavljanje djelatnosti, koji koriste zemljište i placeve u vlasništvu Grada Gračanica po osnovu ugovora o zakupu, od mjeseca marta do kraja 2020. godine

3. Oslobođanje od plaćanja naknade za izdavanje u zakup javnih površina radi postavljanja privremenih objekata (tipa kiosk, garaža i slično) utvrđene rješenjem nadležne službe ili ugovorom korisnicima kojima je Naredbom Federalnog štaba civilne zaštite (u daljem tekstu: Naredba) zabranjeno obavljanje djelatnosti, i to za mjesece mart, april i maj 2020. godine.

4. Oslobođanje od plaćanja naknade za izdavanje u zakup javnih površina radi postavljanja bašti ispred ugostiteljskih objekata i slobodnostojećih otvorenih ugostiteljskih bašta korisnici kojima je Naredbom Federalnog štaba civilne zaštite zabranjeno obavljanje djelatnosti, i to do kraja 2020. godine

5. Oslobođanje od plaćanja komunalne naknade za 2020. godinu svi obveznici komunalne naknade, a ako su iste plaćene za tekuću godinu biti će oslobođeni za 2021. godinu.

6. Oslobođanje od plaćanja komunalne takse (taksa za firmu) za 2020. godinu sva fizička i pravna lica, s sjedištem u Gračanici, obveznici komunalne takse, kojima je Naredbom Federalnog štaba civilne zaštite zabranjeno obavljanje djelatnosti zbog pandemije, a ako su iste plaćene biti će oslobođeni za 2021. godinu

7. Korisnici taksi stajališta se oslobađaju obaveze plaćanja naknade utvrđene rješenjem nadležne službe kojom se uređuje pitanje naknade za korištenje taksi stajališta, i to za period od mjeseca marta do kraja 2020. godine.

7. Svim investitorima, za izgradnju poslovnih objekata biće omogućeno plaćanje naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (rente) u više mjesečnih rata u 2020. i 2021. godini

8."ORVI-Comerc" d.o.o. Gračanica (preduzeće RVI) je oslobađeno obaveze plaćanja naknade za korištenje parking aparataza period od mjeseca marta do kraja 2020. godine.

9.Oslobođanje od plaćanja stanarine za 2020. godinu svi korisnici stanova za socijalno stanovanje (romske porodice i sl.).

Osim navedenog Grad Gračanica je odobrilo jednokratnu pomoć svim privrednim društvima i obrtima, sa sjedištem na području Grada Gračanica, kojima je zabranjen ili obustavljen rad naredbama Federalnog štaba civilne zaštite, iznosom u visini jedne minimalne plaće u Federaciji BiH po zaposlenom.

"Pomoć je odobrena za ukupno 207 poslovnih subjekata od čega 34 privredna društva i 173 fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost. Odobrena jednokratna pomoć se obračunavala u odnosu na broj zaposlenih radnika na dan 30.04.2020. godine, a ukupan broj radnika kod podnosioca zahtjeva je bio 517. Ukupan iznos dodijeljene pomoći je 209.090,00 KM. Pomoć je isplaćena u prvoj sedmici juna", kazala je Dženana Tukulj, sekretar Gradske uprave i Gradskog vijeća za Akta.ba.

U toku su aktivnosti pomoći poljoprivrednim proizvođačima, a Grad Gračanica je u tu svrhu obezbijedio 250.000,00 KM (100.000,00 Federacija BiH, 100.000,00 Tuzlanski kanton i Grad Gračanica 50.000,00 KM).

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) objavila je imena igrača koji su ušli u uži izbor za nagrade po pozicijama u timu u UEFA Ligi prvaka za sezonu 2019/20, među kojima je najviše fudbalera Bayerna iz Minhena, javlja Anadolu Agency (AA).

Za najboljeg golmana Lige prvaka u sezoni 2019/2020. tako su nominovani Keylor Navas (Kostarika – Paris Saint-Germain), Manuel Neuer (Njemačka – Bayern) i Jan Oblak (Slovenija – Atletico de Madrid).

U konkurenciji za najboljeg odbrambenog igrača su David Alaba (Austrija – Bayern), Alphonso Davies (Kanada – Bayern) i Joshua Kimmich (Njemačka – Bayern), dok su za najboljeg veznog Thiago Alcantara (Španija – Bayern), Kevin De Bruyne (Belgija – Manchester City) i Thomas Muller (Njemačka – Bayern).

Najboljim napadačem bit će proglašen Robert Lewandowski (Poljska – Bayern), Kylian Mbappe (Francuska – Paris Saint-Germain) ili Neymar (Brazil – Paris Saint-Germain).

Najviše glasova članova žirija za najboljeg fudbalera UEFA Evropa lige dobila su sljedeća tri igrača, među kojima će biti proglašen osvajač prestižnog priznanja za sezonu 2019/2020, a to su: Ever Banega (Argentina – Sevilla, sada u Al-Shababu), Bruno Fernandes (Portugal – Manchester United) i Romelu Lukaku (Belgija – Inter Milano)

Od ove UEFA će proglašavati i najboljeg trenera, kojem će nagrada biti dodijeljena, takođe, na ceremoniji žrijeba grupne faze Lige prvaka 2020/21.

Nominacije za glavne nagrade – najboljeg fudbalera i fudbalerku u Evropi u sezoni 2019/2020. UEFA će objaviti u narednim danima.

Žiri tradicionalnog prestižnog UEFA izbora (UEFA Best Player in Europe) čine treneri iz 32 kluba koja su učestvovala u grupnoj fazi UEFA Lige prvaka 2019/20, zajedno sa 55 novinara, po jednim iz 55 država UEFA-inih članica, koje je odabrala European Sports Media (ESM).

Treneri nisu smjeli glasati za igrače iz vlastitih timova.

Za najboljeg igrača Evrope lige, prema istom pravilu glasali su treneri iz 48 klubova učesnika prošle sezone ovog UEFA takmičenja, uz 55 spomenutih novinara.
”I treneri i novinari trebali su odabrati uži izbor od po tri igrača u svakoj kategoriji dodjeljujući im po pet bodova, tri i jedan. Konačni rezultat temeljio se na ukupnom broju glasova trenera i novinara”, saopštili su iz UEFA-e.

Manifestacija “UEFA Best Player in Europe” tradicionalno se održava krajem augusta svake godine u Monte Carlu (Monako), prilikom žrijebanja grupne faze Lige prvaka.

Međutim, ove godine prvobitno bila je prebačena u Atinu za 1. oktobra. Ipak, prošle sedmice UEFA je odlučila da se ne održi ni u Atini, već u njenom sjedištu u Nyonu uz ograničen broj osoba koje će prisustvovati svečanosti radi ponovo pogoršane epidemiološke situacije s koronavirusom u mnogim zemljama Evrope.

Sudan je odlučio da isključi mobilni internet na tri sata dnevno u cijeloj zemlji kako bi spriječio varanje na prijemnim ispitima za fakultete.

Index.hr prenosi da će tokom septembra više od 500.000 maturanata polagati prijemne ispite.

Sudan ima dugu istoriju isključivanja interneta tokom protesta kako bi poremetio koordinaciju učesnika, ali ove godine isključivanje interneta koristi kao mjeru za sprečavanje "varanja velikih razmjera" tokom prijemnih ispita. Agencija EFE navodi da je prije tri godine ispitna pitanja procurila na internetu, pa je Ministarstvo obrazovanja moralo da organizuje drugi ispit.

Nakon što su se brojni stanovnici Sudana žalili, kompanije koje vrše intirnet usluge objavile su da je vlada naredila sakodnevno zaustavljanje interneta do 24. septembra.

U Hrvatskoj su počele pripreme za izgradnju pristupne saobraćajnice koja će povezati most na Savi kod Gradiške s auto-putem Zagreb - Beograd, potvrdila je za "Nezavisne" Tamara Pajić iz Kancelarije za odnose sa javnošću "Hrvatskih cesta", koje su zadužene za izgradnju tog puta.

Pajićeva je rekla da je u toku postupak javne nabavke za radove i usluge nadzora za taj dio projekta.

Prema skici koju nam je poslala, vidljivo je da će biti izgrađen novi granični prelaz na hrvatskoj strani, čime se, barem kako se čini, uklanjaju spekulacije iz proteklih godina da će Hrvatska samo skrenuti auto-put ka postojećem prelazu u Novoj Gradišci, u koji je uloženo više desetina miliona evra kako bi bio usklađen s evropskim šengenskim standardima. Takođe je vidljivo da će prilazni put imati profil auto-puta i biće sa dvije petlje spojen na sporedne puteve.

Podsjećanja radi, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH već je završila izgradnju graničnog prelaza na bh. strani mosta.

Prema planovima "Hrvatskih cesta", novi granični prelaz bio bi otprilike jedan kilometar udaljen od mosta na Savi, a između tog mosta i prelaza predviđen je manji most iznad rukavca Strug. Nakon graničnog prelaza predviđena je izgradnja još jednog mosta preko kanala Nova Sava, a kod Novog Varoša predviđena je izgradnja prve petlje, koja će auto-put spojiti s postojećom cestom prema Okučanima. Kilometar dalje prema auto-putu predviđena je izgradnja jednog nadvožnjaka za lokalni put i nešto dalje jedan prolaz iznad auto-puta za divlje životinje. Odmah nakon ovog prolaza predviđena je izgradnja druge petlje na isti put, a u nastavku te petlje nalazi se postojeće priključenje na auto-put Zagreb - Beograd.

Ukupna dužina puta iznosi otprilike osam kilometara, a "Hrvatske ceste" bi u njegovu izgradnju trebalo da ulože oko 70 miliona evra. Veći dio sredstava za hrvatski dio projekta obezbijeđen je iz evropskih fondova.

Što se tiče trenutnih radova, Pajićeva kaže da su na mostu u potpunosti izvedeni šljunčani piloti.

"Izvedena je velika većina nasipa od postojeće E-661 ceste prema budućem mostu. Izgrađen je propust u trupu cestovnog nasipa. Izgrađen je cestovni prolaz na lokaciji krune obrambenog nasipa na desnoj strani Save", istakla je Pajićeva za "Nezavisne".

Na pitanje dokle se stiglo s izgradnjom stubova mosta, rekla je da je stubište tri već izgrađeno, a da se izgrađuju upornjaci na stubištu četiri. Prva dva stubišta nalaze se na bh. strani, a za taj dio radova nadležni su "Autoputevi RS".

Pajićeva dodaje da je 21. avgusta započeta montaža čelične konstrukcije na poziciji S3 i to segmenta 21, a na strani Republike Hrvatske očekuje se tokom oktobra na poziciji stubišta S2.

Što se tiče proizvodnje dijelova mosta, Pajićeva kaže da "Đuro Đaković mostogradnja" u Slavonskom Brodu radove sprovodi prema planiranoj dinamici.

"U radionicu je dopremljena cjelokupna količina čelika za izradu rasponske konstrukcije mosta. Ukupno je proizvedeno ili je u proizvodnji 60 odsto od 4.800 tona čelične konstrukcije. Na poziciju ugradnje sa bh. strane dopremljeno je 566 tona antikorozivno zaštićenih segmenata konstrukcije mosta, a na stranu Republike Hrvatske 160 tona", naglasila je ona.

U "Autoputevima RS" kažu da su zadovoljni dinamikom radova i da se sve oni izvode u skladu s planovima.

Dobrila Majstorović, portparol tog preduzeća, kaže za "Nezavisne" da je počela montaža čelične konstrukcije na stubovima te da će se na tome raditi narednih godinu dana.

"Sve ide prema planu, poteškoće zbog korone su prevaziđene, koje se odnose na transport materijala preko granice, prelazak radnika i slične probleme", kaže ona.

Svi stubovi na strani RS su završeni, a kako je istakla, na hrvatskoj strani je u toku betoniranje.

Podsjetila je da je ugovorena vrijednost radova 19,5 miliona evra, od čega jednu polovinu troškova snosi RS. Za ovaj dio projekta EU je RS dodijelila grant od 6,3 miliona evra iz sredstava Investicionog okvira za zapadni Balkan.

Majstorovićeva je podsjetila da će most biti dugačak 426 metara, biće širok 22,6 metara i imaće po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Izvođač radova je konzorcijum koji čine kompanije "Integral inženjering" a.d. Laktaši, "Đuro Đaković montaža", doo Slavonski Brod i "Zagreb montaža" doo Zagreb.

Pandemija izazvana novim sojem koronavirusom sve veći problem predstavlja kod zdravstvenih radnika, a koji su ključ u odbrani od ovog svjetskog izazova.

Kako saznajemo, takva situacija je trenutno i u Kantonalnoj bolnici Zenica, gdje zarazu koronavirusom, uprkos poštivanju ali i poduzimanju svih mjera menadžmenta bolnice u odbrani od korone, bilježe i doktori.

Tom prilikom kontaktirali smo Rasima Skomorca, direktora Kantonalne bolnice Zenica, u Odjelu za anesteziologije, reanimatologije i intezivnog liječenja, koji je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio informaciju da je na COVID-19 pozitivno pet doktorica.

“Zbog oboljevanja doktorica s Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intezivno liječenje zaustavljen je hladni operativni program, iako se i dalje odvijaju sve hitne i onkološke operacije, kao i rad u intenzivnim njegama”, rekao je za naš portal Skomorac.

Govoreći koliko je to otežalo funkcioniranje ove zdravstvene ustanove, Skomorac ističe da je nedostatak svakog čovjeka, a posebno ljekara anesteziolga, otežava organizaciju rada.

Naučnici su objavili da je Sunce ušlo u novi 25-ogodišnji ciklus i da će ući u razdoblje obilježeno većim brojem erupcija i pjega.

Sunce je proteklih devet mjeseci pojačalo aktivnost, izlazeći iz razdoblja minimalne aktivnosti, saopćili su stručnjaci s njemačkog Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sistema (MPS).

Sunce se kreće u 11-godišnjim ciklusima maksimalne i minimalne aktivnosti, a svoj solarni minimum imalo je u decembru prošle godine.

Idući 25-ogodišnji ciklus vjerojatno će biti "jednako pitom" kao prošli, predviđa Institut, a najaktivniji period očekuje se između novembra 2024. i marta 2026. godine.

"U fazama visoke aktivnosti nasilni bljeskovi čestica i radijacije sa Sunca mogu se osjetiti i na Zemlji", kazao je istraživač MPS-a Robert Cameron.

U najgorem slučaju sunčeve oluje mogu izazvati tehničke poteškoće, naprimjer kvarove na satelitima. Ugroženi mogu biti i astronauti.

Novi solarni ciklus 25. je otkad su ih naučnici počeli promatrati. Proteklih trideset godina američka svemirska agencija NASA i agencija za proučavanje okeana i atmosfere NOAA imale su grupu stručnjaka koja je predviđala solarnu aktivnost u idućim godinama.

To nije lako, jer "ponašanje naše zvijezde karakterizira neobična međuigra pouzdanosti i hirovitosti", saopćio je MPS.

Na Booking.comu se za prošli vikend moglo naći podosta apartmana na Makarskoj rivijeri po cijeni do 35 eura na noć za dvije osobe, tačnije, takvih je kapaciteta 60-ak, a na Airbnb-u, platformi s manjim provizijama, pa automatski i nižim cijenama, takvih je apartmana dva puta više, dakle 120.

Gotovo 80 njih nudi se po cijeni do 30 eura za dvije osobe, što su najniže cijene u posljednjih 20 godina “cimerfraja”. Valja napomenuti da su kratki boravci, do tri dana, uvijek bili do 30 posto skuplji, što sada nije slučaj, a drugo, na spomenute cijene idu i provizije pa su neto cijene još i niže, piše Slobodna Dalmacija.

Uprkos tome, sezona jenjava, a iako bi se reklo kako je sve već “finito”, iz Turističke nas zajednice demantiraju s podacima koji kažu da turista i dalje ima. Na dan 10. rujna u Makarskoj je boravilo gotovo 2500 turista, što je 31,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najveći danak koroni i crvenim listama platio je hotelski smještaj, gdje se bilježi svega 22 posto lanjskog prometa, a u obiteljskom je smještaju situacija nešto bolja s popunjenošću od 35 posto. U kampovima se odmara 31 posto gostiju od prošle godine.

Po strukturi gostiju očekivano prednjače Poljaci, kojih je gotovo 1000 u Makarskoj, što je 64 posto u odnosu na lani. Čeha je 41 posto, odnosno 300-tinjak, a Ukrajinaca je čak neznatno više nego lani. No kako su brojke male (niti 300), jasno je da njihova treća pozicija u stvarnosti ne znači puno. Šveđani su na četvrtom mjestu, Bosanci na petom, a slijede Hrvati.

Zanimljiva su nam emotivna tržišta koja su nas stavila na crvenu listu. Nijemaca ipak nešto ima, iako su to sitne apsolutne brojke, no ovih 120 “neustrašivih” potvrđuju da ih ne brinu mjere koje su nužne pri povratku, od testova do karantene, a u nekim slučajevima čak i suptilnih prijetnji poslodavaca.

Naime, njemačka vlada daje odriješene ruke poslodavcima da sami propisuju mjere za povratnike s odmora u Hrvatskoj, pa mnogi odustaju jer im se višesedmični karantin bez plaće ne čini održivom, dok drugi strahuju čak i za samo radno mjesto. U relativnim brojkama to znači 14 posto Nijemaca od istog datuma lani.

Austrijanaca gotovo da nema, kao ni Mađara, a u postocima se tu radi o svega četiri, odnosno pet posto, što znači da su jako ozbiljno shvatili vladine odluke i ipak su se odrekli odmora na komadiću obale s najljepšim plažama.

(fokus.ba)

Američki naučnopopularni magazin Scientific American nikada u 175 godina postojanja nije podržao nekog predsjedničkog kandidata, a ove godine je "teška srca" prisiljen da to učini jer dokazi i nauka pokazuju da je Donald Tramp teško oštetio Sjedinjene Američke Države i građane zato što odbacuje činjenice i nauku.

Najteži je primjer njegov neiskren i neadekvatan odgovor na pandemiju COVID-a 19, koji je do sredine septembra odnio živote više od 190.000 Amerikanaca, prenosi Fonet.

Poziv na podršku Bidenu
Također je napao zaštitu okoline, medicinsku njegu, istraživače i javne naučne agencije koje zemlji pomažu.

Zato je Scientific American pozvao čitaoce da na predsjedničkim izborima u novembru glasaju za Joe Bidena, koji nudi viziju zaštite zdravlja, ekonomije i okoline utemeljenu na činjenicama.

Ovi i drugi prijedlozi koje je iznio mogu usmjeriti zemlju prema sigurnijoj, prosperitetnijoj i pravednijoj budućnosti, ocijenio je magazin.

(Al Jazeera)