Broj testiranja jedan je od indikatora na koji način se pojedina zemlja bori protiv pandemije, a zanimljivo je da Hrvatska najmanje testira od svih evropskih zemalja.

Prema dostupnim podacima Hrvatska je na posljednjem mjestu po broju obavljenih testiranja na korona virus u Evropi. U Hrvatskoj je prema podacima Worldometera do sada napravljeno 38.376 testova na milion stanovnika, što ih na svjetskoj listi smješta tik iznad Irana (37.297) i Iraka (37.233), a ispod Kirgistana (40.933) i Uzbekistana (41.080), piše "Večernji list".

Nakon Hrvatske najmanje u Evropi testira Mađarska (41.948 testiranja na milion stanovnika) te Slovačka (59.263). U okruženju, Slovenija je do sada obavila 74.460 testova na milion stanovnika, BiH je testirala 54.508 na milion stanovnika, a Srbija 102.558.

Na vrhu liste su Malta, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 223.387 testova na milion stanovnika. UK je u proljetnom talasu bio žestoko zahvaćen zarazom te bilježi više od 41 hiljadu preminulih, zato vjerovatno više testiraju, ali su i njihovi građani svjesniji zaraze.

Za mali broj testiranja Hrvati se pravdaju da nemaju veće kapacitete, a privatne laboratorije ne vrše testiranje jer nemaju opremu, a ona se ne može kupiti na svjetskom tržištu.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje se da se mora testirati dovoljno uzoraka da se procenat pozitivnih slučajeva održava ispod 5 odsto, smatra Nenad Ban, profesor na švajcarskom Saveznom tehnološkom institutu (ETH), jer ako to nije slučaj, onda je sigurno da se veliki broj oboljelih nikada ne dijagnostifikuje što onemogućava praćenje kontakata i održavanje epidemije pod kontrolom.

"Dok se u Hrvatskoj ne poveća broj testiranja, neće biti moguće efikasno slijediti slučajeve i spriječiti daljnje širenje bolesti. Veći postotak pozitivnih testova direktno je povezan s nekontrolisanim širenjem korona virusa. Trenutno su Hrvatska i Ukrajina na neslavnom prvom mjestu u Europi što se tiče te statistike. Jako je važno da se ljudi sa simptomima testiraju, a ne da nastave aktivnosti kao obično jer se jedino tako može zaustaviti lanac transmisije virusa", kazao je on.

Policija u Modriči privremeno je oduzela automobil volksvagen od Halime A. (40) sa područja Vukosavlja koja je višestruki povratnik u činjenju prekršaja, saznaju "Nezavisne".

Iz Policijske uprave Doboj saopšteno je, uz navođenje inicijala, da je sinoć prilikom kontrole volksvagena, za čijim volanom je bila Halima. A, utvrđeno da se ona nije javila na poziv nadležnog organa u vezi predavanja o posljedicama koje proizilaze iz nepoštovanja ili nepoznavanja saobraćajnih propisa čime je počinila prekršaj iz člana 227. stav 1. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

"Izvršenim provjerama u službenim evidencijama utvrđeno je da je navedeno lice višestruki povratnik u činjenju prekršaja te da isto nije platilo 143 prekršajna naloga sa dugom u Registru novčanih kazni u iznosu od 25.175 KM", navodi se u saopštenju.

Iz Policijske uprave Doboj apeluju na sve učesnike u saobraćaju da se odgovorno ponašaju jer će policijski službenici naše Uprave prilikom kontrole kada utvrde da, lice upravlja prije sticanja prava na upravljanje, upravlja neregistrovanim vozilom ili utvrde da je lice višestruki povratnik u činjenju prekršaja, postupati u skladu sa Zakonom o prekršajima i vršiće se privremeno oduzimanje predmeta prekršaja zbog opasnosti od ponavljanja istog. 

Bosna i Hercegovina dobila je potvrdan odgovor i spremnost na saradnju države Pakistan u procesu identifikacije i deportacije ilegalnih migranata iz te zemlje koji se trenutno nalaze u našoj državi.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine napravilo je pomak u kontroli i mogućoj readmisiji ilegalnih migranata koji borave u BiH u zemlje njihovog porijekla.

"S obzirom da najveći broj migranata u BiH dolaze sa područja Pakistana, ministar sigurnosti Selmo Cikotić se među prvim sastancima nakon preuzimanja ove funkcije, susreo sa ambasadorom Islamske Republike Pakistan u BiH Muhammadom Khalid Rao. Poseban fokus bio je na saradnji dvije države u upravljanju kretanjima migranata i otklanjanja negativnih posljedica njihovog boravka na prostoru Bosne i Hercegovine", navodi se u saopćenju Ministarstva sigurnosti.

Tom prilikom ukazano je na važnost potpisivanja Sporazuma o readmisiji između BiH i Pakistana, koji je pokrenut još 2010. godine.

Nakon toga, Ministarstvo sigurnosti BiH obavješteno je od Ministarstva vanjskih poslova BiH da je vlada u Islamabadu izrazila razumijevanje i spremnost za potpisivanje ovog važnog sporazuma za BiH.

"Ovaj prvi pozitivan odgovor došao je kao rezultat novog pristupa Ministarstva sigurnosti BiH, da se problemi migrantske krize rješavaju kroz upotrebu međunarodnih mehanizama i jačanje partnerskih odnosa sa državama koje su izvor migracija. Na ovaj način stvaraju se pravne i praktične pretpostavke za readmisiju, odnosno povratak migranata iz Pakistana koji ilegalno borave u BiH", zaključuje se u saopćenju.

(klix.ba)

Terorista Brenton Tarrant, koji je u napadima na dvije džamije u novozelandskom gradu Christchurchu ubio 51, a ranio 49 osoba, osuđen je na kaznu doživotnog zatvora, javlja Anadolu Agency (AA).

Sudija Cameron Mander, koji je pročitao presudu na završnom ročištu pred Vrhovnim sudom Novog Zelanda, rekao je da je Tarrant osuđen za 51 ubistvo, 40 pokušaja ubistva te za krivično djelo terorizam, zbog čega mu se izriče doživotna kazna zatvora.

Izjavu teroriste Tarranta, koji nije želio pročitati vlastitu obranu na jučerašnjem ročištu, pročitao je njegov advokat.

Tarrant je prihvatio sve optužbe na njegov račun, uključujući 51 ubistvo, 40 pokušaja ubistva i jedan teroristički napad.

Terorist Tarrant je 15. marta 2019. godine, tokom džuma-namaza, upao u džamije Noor i Linwood u Christchurchu te ubio najmanje 51 muslimana koji su se okupili na zajedničkoj sedmičnoj molitvi.

Osvojiti mandat u Skupštini grada Doboja, ove jeseni će biti veći poduhvat nego prije četiri godine, jer nakon prelaska gotovo kompletnog ovdašnjeg SDS-a u SNSD i cijepanja nekoliko stranaka, na 31 odborničko mjesto pretenduje više političkih subjekata nego 2016, odnosno rekordan broj od 92.

Na prošlim lokalnim izborima SDS je osvojio najviše mandata - 11, ali danas u skupštinskim klupama sjedi samo jedan član te stranke, dok se ostalih 10 od novembra 2018. pridružilo SNSD-ovom taboru.

Ta stranka je na prošlim izborima osvojila sedam mandata, a sada ima ambicije da taj broj bude dvocifren.

"Ja sa sigurnošću mogu najaviti da će SNSD imati 20 odbornika u Skupštini grada i gradonačelnik će imati podršku od 83 do 85 odsto... Ono što mene posebno raduje kada je struktura ove liste u pitanju jeste što je to zaista miks ljudi od znanja, iskustva, struke i onog što je SNSD godinama već najavljivao, a to je smjena generacija... Ja smatram da je ovaj sastav izuzetno kvalitetan i da je ta mladost nešto što nam je svima bilo prijeko potrebno", izjavila je Sanja Vulić, nosilac SNSD-ove liste za SG.

Tri odbornička mandata koja garantuju formiranje kluba odbornika na početku aktuelnog mandata lokalne Skupštine imao je DNS, ali nakon što je jedan odbornik prešao u Ujedinjenu Srpsku, a drugi u Demos, ovu stranku je napustio dio članstva i prešao je u novoformirane političke partije.

I pored toga u DNS-u smatraju da mogu ponoviti rezultat sa prošlih lokalnih izbora.

"Najmanje se plašimo da nećemo imati podršku građana, ali ove političke spekulacije i krađe, i jednostavno taj neuređeni sistem izbora, to je nama najveća prijetnja. A ovo ostalo, što se tiče glasača i povjerenja glasača i naših članova, mi imamo sigurno više od tri odbornika, ali, evo, opet kažem, nismo mi krivi što je Izborni zakon takav kakav jeste, nama nepovoljan", rekao je Slavko Gligorić, predsjednik dobojskog DNS-a.

Koalicija SDA - SBB BiH - SBiH prije četiri godine osvojila je tri mandata, međutim ista je pukla odmah nakon izbora, a ove jeseni u borbu za odbornička mjesta će koalicija koju čini Nezavisna lista Doboj, DF i SBB BiH, koju predvodi bivši odbornik SDA Sevlid Hurtić, zatim SDA, SDP, SBiH, a sve te stranke žele nakon izbora poziciju predsjednika Skupštine grada, koja pripada predstavniku bošnjačkog naroda.

U dobojskom odboru SDA predviđaju da će izborni prag preći desetak političkih subjekata.

"Tu prije svega mislim na probosanske stranke, kojima zajedno dajem ukupno četiri mandata. Zatim imamo podijeljene stranke koje i dalje imaju uticaj, imaju situaciju na terenu, kao što su Demos, vjerovatno dva mandata, DNS minimalno jedan, mislim da će socijalisti ponoviti svoj rezultat sa tri mandata. Mislim da će SDS svakako preći izborni prag, takođe posmatram u zadnje vrijeme ovaj Pokret slobodnih građana, mislim da će i oni u ovoj konstelaciji odnosa bar preći prag", smatra Senahid Spahić, predsjednik Odbora SDA Doboj.

Vedran Gligorić, odbornik SP-a, smatra da više nema normalnih izbora i da će svake godine biti sve teže.

"Dobar broj glasača kupiće za novac oni koji su na vlasti i od toga najviše oni koji su najjači. Naravno da je to bijedno, ali narod je to dopustio sebi, jer se prodaje za 50 maraka. Nažalost, tako prodaju i sreću svoje djece, ali i sve nas ostale. Ostali dio posla na dan izbora će odraditi članovi biračkih odbora ispred Stranke za bolje Goražde, Čapljinske alternative i sličnih stranaka. Ko bude imao više članova biračkih odbora, taj će imati i bolji rezultat na izborima", mišljenja je Gligorić.

(N.N.)

Američka uprava za hranu i lijekove izdala je odobrenje za upotrebu testa na korona virus koji je napravila kompanija Abbott Laboratories, a koji bi mogao pomoći da se zadovolji potreba za većim brojem testiranja.

Iz kompanije Abbott saopštili su da planiraju isporučiti desetke miliona testova u septembru, a da će moći da povećaju proizvodnju na 50 miliona testova u oktobru, po cijeni od pet dolara, prenosi Reuters, piše Tanjug.

Test je veličine kreditne kartice, a rezultati su gotovi za 15 minuta. Uzorak se uzima pomoću nazalnog brisa.

Ovi testovi nisu toliko precizni kao testovi koji se trenutno koriste, ali će omogućiti brže i češće testiranje.

Testirano gotovo 77 miliona ljudi
Od posljedica zaraze korona virusom u SAD-u je u protekla 24 sata umrlo još 586 oboljelih osoba, čime je ukupan broj smrtnih slučajeva od početka pandemije COVID-19 u toj zemlji povećan na 181.204.

Portal “Worldometer“ objavio je pregled epidemiološke slike SAD-a u kojem se navodi da je u toj zemlji u proteklom danu potvrđeno 41.540 novih slučajeva zaraze korona virusom, čime je broj zaraženih povećan na 5.917.479.

U SAD-u je na korona virus testirano više od 76,9 miliona ljudi, a od COVID-19 se oporavilo skoro 3,22 miliona osoba.

Epicentar pandemije u SAD-u je država Kalifornija u kojoj je korona virusom zaraženo 676.300 ljudi, a slijede Teksas sa 608.817 i Florida sa 602.829 zaraženih.

SAD je i dalje zemlja s najvećim brojem zaraženih i umrlih osoba tokom pandemije COVID-19. Brazil je na drugom mjestu sa 3.627.217 zaraženih i Indija u kojoj je korona virusom zaraženo 3.172.077 osoba.

Broj zaraženih korona virusom u svijetu premašio je 24 miliona.

(Al Jazeera)

Na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala je saglasnost menadžmentima OŠ “Arnauti” Zenica, OŠ “Kulin ban” Tešanjka Tešanj i OŠ “Prva osnovna škola” Maglaj za organiziranje vanrednog prijevoza za učenike ove tri škole.

-Radi se prijevozu na relacijama kraćim od pet kilometara ukoliko je sigurnost djece ugrožena. Komisija je donijela takvu procjenu i predložila da se organizira vanredni prijevoz. Prije toga smo odobrili oko 15 relacija, tako da se sada može govoriti o 20-tak škola kojima smo odobrili vanredni prijevoz učenika – rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.

Prošle godine je iz budžeta ZDK za vanredni prijevoz izdvojeno 500.000 KM, a procjena je da će isti iznos biti izdvojen i u 2020. godini. Za redovni prijevoz učenika na relacijama dužim od 5 kilometara godišnje se izdvaja 4 miliona KM, tako da će po ova dva osnova u 2020. biti izdvojeno 4,5 miliona.

Ministar Kozlić je naglasio da je obrazovni sistem u Zeničko-dobojskom kantonu spreman za početak nastavne godine u osnovnim i srednjim školama, koji je prolongiran za sedam dana zbog pandemije koronavirusa. Nastavna godina počinje 8. septembra i odvijat će se kombinovanom metodom.

-Tamo gdje ne postoji fizička distanca, odnosno ne postoje epidemiološki uslovi, učenike ćemo dijeliti u dvije grupe, a na ostalim mjestima će se raditi normalno. Za drugu grupu koja ne bude na nastavi izvodit će se tzv. onlajn nastava – rekao je ministar Kozlić.

Uprkos blagom povećanju plasmana mesa peradi u inostranstvo u prvom polugodištu ove godine, na domaćem tržištu je i dalje duplo više uvezene piletine, što koči napredak živinara u BiH, koji uveliko razmišljaju o prestanku proizvodnje.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od januara do kraja juna ove godine BiH je u inostranstvo izvezla meso peradi i jestive klaničke proizvode od peradi u vrijednosti od 5,49 miliona maraka, dok su u istom periodu na domaće tržište stigli ti proizvodi “teški” oko deset miliona maraka.

Iako je izvoz nešto veći u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je u inostranstvo plasirano meso peradi u vrijednosti od 3,53 miliona maraka, uvoz je mnogo veći. Tokom prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je uvezena piletina u vrijednosti od oko 11 miliona KM.

Predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić kaže za “Glas Srpske” da su se posljedice pandemije virusa korona odrazile na sve svjetske ekonomije, pa tako i ekonomiju BiH, te da problemi nisu zaobišli ni zajednicu živinara.

“Potrošnja je smanjena, zalihe ogromne, a uvoz nekontrolisan. Živinarstvo dijeli sudbinu ostalih grana privrede i preživljava ozbiljnu krizu zbog nedostatka potrošnje. Iako je izvoz blago povećan, veoma je mali procenat pilećeg mesa izvezen na evropsko tržište, manje od jedan ostao. To su mizerne količine”, rekao je Miličić.

Naglasio je da je većina piletine plasirana u zemlje članice CEFTA.

Miličić kaže da u BiH stiže mnogo više mesa peradi iz inostranstva nego što mi uspijevamo da izvezemo tamo.

“To je pokazatelj da se u ishrani sve više koriste uvozno meso i prerađevine, a to potapa domaću proizvodnju i zbog toga je veoma važno da se povuku konkretni potezi i zaštiti domaća proizvodnja, a ne da se pišu zamolnice uvoznicima da prestanu uvoziti. Sve dok mi budemo molili pojedince, nije realno očekivati konkretne efekte toga”, poručio je Miličić.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je obim razmjene svih vrsta mesa i mesnih prerađevina u prvom polugodištu iznosio blizu 200 miliona maraka, što je za oko 2,5 miliona KM više u odnosu na isti period 2019. godine, s tim što na uvoz otpada skoro dvije trećine tog iznosa.

Predrag Miličić, direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, koja jedina u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u EU, kaže da su za sedam i po mjeseci uspjeli da izvezu oko 10 odsto ukupne proizvodnje.

“Na tržište Hrvatske plasirali smo 4,5 miliona jaja za preradu”, rekao je Miličić i dodao da i dalje traju pregovori za dobijanje dozvole za plasman konzumnih jaja.

Bosna i Hercegovina do daljnjeg obustavlja uvoz svježeg rashlađenog goveđeg mesa. Od juče se u zemlju mogu uvesti isključivo zamrznute pošiljke.

U obavještenju koje je Kancelarija za veterinarastvo uputila odjelima granične veterinarske inspekcije se navodi kako se rješenja za uvoz govedine neće izdavati zbog visokog rizika.

Dozvoljeni uvoz zamrznutih pošiljke govedine podlijegaće rigoroznim kontrolama.

„Zamrznuto meso će podlijegati detaljnoj provjeri kroz veterinarski informacioni sistem, naročito provjeri dokumentacije. Potrebno je da špediterima skrenete pažnju da ispravno najavljuju pošiljke, naročito da se vodi računa pri unosu podataka i veterinarskih sertifikata“, poručuju iz Kancelarije za veterinarstvo BiH.

Farmer iz Gradiške, Ranko Sarajlić i jedan od članova Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske kaže kako potpuna zabrana uvoza nije najsrećnije rješenje. Prema njegovom mišljenju, uvoz bi trebalo dozvoliti s tim da bi se na granici postavilo finansijsko opterećenje.

„Mislim da nije dobro totalno presijecati uvoz mesa. Najbolje bi bilo da se to zaštiti prelevmanima, to je jedina prava mjera. Na primjer da se po kilogramu uvede prelevman od dvije marke te carina od deset odsto u naredne dvije godine“, kaže Sarajlić.

Procjenjuje da bi u slučaju potpune zabrane uvoza došlo do eksplozije cijena na domaćem tržištu.

(Capital)

Centralna izborna komisija BiH objavila je uputstvo o načinu sprovođenja lokalnih izbora u uslovima epidemije virusa korona kojim ukazuje da se, prije svega, moraju poštovati postojeće epidemiološke mjere.

CIK je definisao pravila na biračkom mjestu, pravila dan prije izbora i na dan izbora, kako će biti kontrolisan red na biračkom spisku, kako zatvoreno biračko mjesto i brojani glasovi, te koje su dužnosti onih koji sprovode izbore.

Prema tim pravilima, fizička distanca je najmanje 1,5 metara, članovi biračkog odbora i zamjenici moraju redovno i temeljno prati i dezinfikovati ruke, adekvatno prikriti usta i nos prilikom kašljanja, prilikom brojanja glasova moraće se često mijenjati zaštitne rukavice i maske.

Preporučljivo je i da članovi biračkih odbora nose vizire i kombinezone za jednokratnu upotrebu, ako ne postoji dovoljna količina opreme, predsjednik biračkog odbora će odrediti vrstu zaštitne opreme za članove odbora koji su u najčešćem kontaktu sa biračima, prostor u kojem se glasa moraće biti temeljno čišćen i u redovnim intervalima.

Dan prije izbornog dana, predsjednik i članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici u saradnji sa nadležnima dužni su da obezbijede dezinfekciju cjelokupnog prostora biračkog mjesta.

Na dan izbora treba provjetriti prostoriju, postaviti otirače za dezinfekciju obuće, izvršiti dezinfekciju biračkih mjesta, obezbijediti dovoljnu količinu proizvoda za čišćenje prilikom upotrebe javnih toaleta, postaviti stolove i stolice tako da je razmak između njih 1,5 metara, postaviti oznake za kretanje birača uz napomenu da na biračkom mjestu u jednom trenutku može biti onoliko birača koliko ima glasačkih kabina.

Neophodno je, poručuju iz CIK-a, postaviti upozorenja o pridržavanju opštih mjera zdravstvene zaštite, obilježiti prilaz biračkom mjestu, odnosno hodnik ispred ulaza na biračkom mjestu žutom samoljepljivom trakom u razmaku od 1,5 metara i po mogućnosti da se birači usmjeravaju da ulaze na jedna vrata, a da izlaze na druga – u slučaju da to nije moguće, vrata moraju ostati otvorena da bi se izbjegao fizički kontakt.

Predsjednik biračkog odbora odgovoran je za nadzor nad primjenom navedenih mjera, a to se primarno odnosi na poštivanje fizičke distance u i ispred biračkih mjesta.

– U slučaju kada je birač došao na biračko mjesto bez propisane zaštitne opreme član biračkog odbora zadužen za održavanje reda na biračkom mjestu upozoriće birača da je dužan da nosi zaštitnu opremu. U slučaju da birač ne posjeduje zaštitnu opremu ista će mu biti izdata iz zaliha koje je zadužio birački odbor – obrazložili su iz CIK-a.

Ispred ulaza na biračko mjesto član biračkog odbora vršiće beskontaktno mjerenje tjelesne temperature. Ukoliko se ustanovi da je povišena, birač se upućuje u posebnu glasačku kabinu koja će nakon izvršenog glasanja biti detaljno dezinfikovana i očišćena.

Biračka mjesta će morati da budu provjetravana svakih sat vremena, a prilikom brojanja glasova poštovana fizička distanca.

Prije početka brojanja glasova površina na kojoj će to biti rađeno mora biti dezinfikovana.