Doktor američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući Šon Konli izjavio je danas da će predsjednik nastaviti da obavlja svoje dužnosti bez ikakvih smetnji, a nakon što je saznao da je pozitivan na virus kovid-19.

Kako je rekao, i Tramp i njegova supruga Melanija se sada osjećaju dobro i planiraju da ostanu kod kuće, odnosno u Bijeloj kući tokom oporavka, prenosi AP.

Navodi se da je Tramp nakon saznanja da ima korona virusa otkazao put na Floridu, gdje je danas trebalo da ima skup, ali je u svom rasporedu zadržao prethodno planirani podnevni telefonski poziv o podršci ugroženim starijim osobama oboljelim od kovida-19.

Pomoć Kantona Sarajevo učenicima bošnjačke nacionalnosti iz Kotor Varoši, kojima vlasti entiteta Republika Srpska godinama uskraćuju pravo na izučavanje nacionalne grupe predmeta, bila je tema sastanka Kenana Alikadića, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, i Đemile Turan, predsjednice Udruženja za kulturu i kulturno naslijeđe u BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovom prilikom, Alikadić je upoznat sa svim problemima u organizaciji instruktivne nastave u ovoj općini.

"Prije svega radi se o finansijskim problemima. Nastava se održava u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice u zaseoku Hanifići. Prevoz plaćaju roditelji iz svog džepa. Predaju im nastavnici iz Osnovne škole 'Prvi mart' iz Jelaha. Svi oni dobijaju naknadu za tri mjeseca rada, zatim mjesec dana volontiraju i tako u krug. Situacija je dakle veoma složena i smatram obavezom Vlade Kantona Sarajevo da u okviru naših mogućnosti pomognemo roditeljima i njihovoj djeci", rekao je Alikadić.

Obzirom da je djeci iz Kotor Varoši onemogućeno da uče o svojoj državi, historiji i kulturi, dogovoreno je da će Ministarstvo kulture i sporta KS realizovati i u cijelosti finansirati projekt trodnevne ekskurzije učenika u Sarajevo.

"Djeca će posjetiti Zemaljski muzej i Narodno pozorište, upoznat će se i sa drugim istorijskim i kulturnim znamenitostima glavnog grada. Ekskurziju planiramo za oktobar, a prvačići i učenici koji iz nekih razloga neće doći u Sarajevo imat će priliku da u Kotor Varoši pogledaju predstavu u organizaciji ministarstva. Osim toga, svim učenicima ćemo obezbijediti i školski pribor", najavio je Alikadić.

Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske izdvojili su za N1 najčešće davana imena djeci u 2019. godini.

Najpopularnija ženska imena u Federaciji koja su upisana u matične knjige rođenih:

Sara
Amina
Merjem
Asja
Esma
Ema
Hana
Lejla
Džejla
Lamija

Najpopularnija ženska imena u Republici Srpskoj:

Sofija
Milica
Marija
Ana
Sara

Donosimo vam i 10 najpopularnijih muških imena u Federaciji BiH u prošloj godini:

Amar
Ahmed
Daris
Davud
Adin
Hamza
Ali
Harun
Eman
Adian

Najpopularnija muška imena u Republici Srpskoj u prošloj godini su:

Luka
Lazar
Stefan
Nikola
Pavle.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 02.10.2020.(petak) i 03.10.2020.(subota) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 03.10.2020.(subota):
- PJD Tešanj
KB 10 kV odvod Jelah Sječa
Trafo stanice: Jelah škola (1100), Sječe (1222), Sječe (1131) i Mlin Dukat Sječe (1136).,
od 09:00 do 18:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

U petak će preovladavati pretežno oblačno u Hercegovini, zapadu i na jugozapadu Bosne. U Hercegovini su povremeno mogući i slabi lokalni pljuskovi. U većem dijelu Bosne umjereno oblačno.

Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu povremeno sa jakim udarima juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 11, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 25 stupnjeva.

U subotu se prije podne očekuju pljuskovi u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jače naoblačenje sa kišom u cijeloj zemlji od večernjih sati i tokom noći na nedjelju. Obilnije padavine u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Vjetar umjeren i jak južnog smjera, povremeno su mogući i olujni udari juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26, na sjeveru zemlje i do 29 stupnjeva.

U nedjelju će u Bosni i Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prolazna kiša u jutarnjim satima. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Prije podne povremeno sa jakim udarima juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 17, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24 stupnja.

Sa novim talasom epidemije virusa korona, evropske zemlje ponovo uvode neke mjere, a stručnjaci ocjenjuju da Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građanina, piše "Njujork tajms".

Nova normalnost tako nigdje nije neobičnija nego u Švedskoj koja je gotovo jedina zemlja Zapada koja je ovog proljeća odbila uvesti potpuno zatvaranje, odnosno "lockdown", a nije bilo ni drugih obaveznih restriktivnih mjera.

Tokom "crnog proljeća" Švedska nije zatvorila svoje granice, javni prevoz je nesmetano funkcionisao, a ostali su otvoreni čak restorani, kafići, javne ustanove, frizerski saloni te studiji za vježbanje joge.

Prevencija zaraze bazirala se na švedskoj solidarnosti i povjerenju, odnosno, na povjerenju vlasti u građane da će se dobrovoljno držati mjera poput održavanja distance i redovne higijene ruku. Je li to bila ispravna odluka ili ne već je mjesecima predmet rasprava u čitavom svijetu.

Mnogi naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od virusa korona, dok su libertarijanski nastrojeni političari i aktivisti tvrdili kako Švedska može svim zemljama biti uzor, a vodeći švedski zdravstveni stručnjaci kažu da je švedski model bio adekvatan te je spriječio ekonomski kolaps zemlje.

Švedska je priznala da pristup možda nije bio savršen te da je dolazilo do grešaka, naročito u domovima za starije gdje je došlo do velikoj broja smrti. Analize, naime, pokazuju da je stopa smrtnosti u takvim ustanovama u Švedskoj bila primjetno veća od one u susjednim "lokdaun" zemljama.

Ali "Njujork tajms" postavlja pitanje pokazuje li eventualno nizak rast novih slučajeva u Švedskoj, u poređenju s relativno visokim rastom u drugim evropskim zemljama, da je Švedska pronašla balans, nešto za čime ostale zemlje žude već mjesecima.

Ili se radi samo o privremenoj aberaciji koja će se svima obiti o glavu dolaskom snažnijeg novog talasa koji se predviđa, prenosi Jutarnji list.

"Situacija zasad izgleda pozitvno", kaže Anders Tegnel, glavni švedski epidemiolog koji je svjetsku slavu stekao svojim liberalnim mjerama u borbi protiv COVID-19.

Švedska ima populaciju od oko 10 miliona ljudi, a prosječno je proteklih nedjelja imala svega 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380. Ali, stopa zaraza po stanovniku niža je nego u Danskoj ili Holandiji, a značajno niža od zemalja poput Francuske i Španije koje uprkos strogim restrikcijama bilježe više od 10.000 zaraženih dnevno.

Kritičari slobodnijeg modela imaju odgovor i na tu tvrdnju - smatraju kako Švedska testira premalen broj ljudi pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog "screeninga" građana.

Opet, i te se teze mogu dovesti pod sumnju jer brojke pokazuju da je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na sjeverozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.

Njujork tajms podsjeća kako se uoči novog talasa pandemije mnoge evropske zemlje odlučuju za strože restrikcije. Ali, politički lideri koji su svjesni da bi novi lokdaun mogao izazvati neslućene probleme apeluju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mjera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi spriječili kolaps ekonomije koji bi uslijedio zatvaranjem škola, preduzeća, trgovina, barova i restorana.

Stoga, kažu stručnjaci, Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građana.

"Sve zemlje Evrope danas manje ili više kombinuju svoj pristup - testiranje, karantin i praćenje kontakata zaraženih - sa švedskim modelom, ali nijedna to ne želi otvoreno da kaže. Umjesto toga, od Švedske stalno prave karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspješnim", smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoan Flaholt.

Jedina stroža mjera koja je uvedena u Šveskoj jeste da su zabranjena okupljanja više od 50 osoba, uključujući muzeje ili sportske događaje, ali se švedski model, ističe Flaholt, bazirao na "self-lockdownu", odnosno povjerenju u građane da će se sami brinuti o zdravlju i raditi na suzbijanju zaraze, a da im to niko ne mora narediti.

Tegnel priznaje kako je moguće da je Švedska trenutno u dobrom, a mogla bi završiti u lošem razdoblju, ali ističe kako su od jedne od zemalja s najviše slučajeva došli do situacije u kojoj bilježe srazmjerno nisku stopu zaraze.

Dodao je kako bi u nekim slučajevima zemlja mogla donijeti mjere poput uvođenja obaveze nošenja zaštitnih maski, ali samo u lokalnim žarištima.

Ipak, dodao je, razmišljajući o proljeću danas bi možda ipak razmotrio mjere poput lokalnih ograničavanja kretanja ili zatvaranja nekih škola. Glavni švedski epidemiolog i dalje ističe kako se dobrovoljno održavanje distance pokazalo uspješnijom mjerom od, primjera radi, maski koje bi ljudima, kako kaže, mogle dati lažni osjećaj sigurnosti.

Situacija danas je radikalno drugačija od proljeća i u švedskim bolnicama gdje su početkom epidemije vozila hitne pomoći neprestano iskrcavala novooboljele od COVID-19.

"U aprilu se činilo da gotovo svako ima COVID. Sada je pacijenata mnogo manje", kaže Karin Hildebrand, kardiolog u jedinici intenzivne njege bolnice Sodersjuksuhet.

Tokom prvog talasa upravo je ona Šveđane upozorila da je situacija smrtno ozbiljna te da se mjere moraju poštovati. Sada je, kaže, spremna za potencijalni novi talas, piše Njujork tajms, a prenosi Jutarnji.

"Promijenili smo ponašanje. Na primjer, više ne vidim nikog da se rukuje. Život se vratio u normalu, uz male izmjene. Naravno, uvijek nam može doći drugi talas, ali mislim da smo na njega spremni", kaže.

Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.

"Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, virus korona drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbjeći visoka stopa smrtnosti, ali Švedska je sredinom aprila povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog imuniteta krda, ali možemo zaključiti da je poštovanje mjera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv virusa korona ", zaključuje Kim Snepen, profesor biodiverziteta sa Instituta "Nils Bor".

(N.N.)

Noćas oko 2.30 u Vidovdanskoj ulici u Doboju u ekspoloziji je oštećen ugostiteljski objekat, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Kako je navedeno, oštećen je i jedan automobil, a povrijeđenih nije bilo.

"Odmah po prijavi su postupili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 i pripadnici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj, koji su na ugostiteljskom objektu u Doboju uočili oštećenja", navode iz PU Doboj.

U Crnoj Gori je 63 milionera koji na računima u tamošnjim bankama imaju milion i više evra, pokazuju mjesečni podaci koje banke dostavljaju Centralnoj banci.

Kako prenosi Pobjeda, najveći depozit fizičkog lica iznosi 9,7 miliona evra, a riječ je o nerezidentu.

Broj građana koji imaju depozit u iznosu od milion i više evra je veći za tri u odnosu na kraj februara 2020. godine, pojasnili su iz Centralne banke.

Dok je broj milionera povećan, najveći pojedinačni depozit se smanjio za 900.000 evra, u odnosu na kraj aprila, kada je bio 10,6 miliona.

Posljednji podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da depozit veći od tri miliona evra ima osam fizičkih lica.

Dva fizička lica imaju depozit u iznosu većem od pet miliona, dok nema fizičkih lica koja imaju depozit veći od deset miliona evra, kažu u Centralnoj banci.

Zakon sprečava da se saopšti podatak koja osoba ima najdeblji konto u banci.

Slovenija je jučer usvojila izmjene Zakona o prodavnicama prema kojima je ukinut rad prodavnica nedjeljom i praznicima.

Slovenski portal 24uhr piše da se radi o prijedlogu zastupnika ljevice, a izmjene zakona je podržalo 72 od 88 zastupnika koji su jučer navečer bili u slovenskoj skupštini. Njihova odluka stupa na snagu 15 dana nakon objave u službenim novinama.

Navedeno je i to da su izuzeci prodavnice do 200 kvadratnih metara koje se nalaze na benzinskim pumpama, graničnim prijelazima, lukama, aerodromima željezničkim i autobuskim kolodvorima te bolnicama.

Izuzeci su i druge prodavnice manje od 200 kvadratnih metara, ali pod uslovom da vlasnici sami poslužuju kupce uz eventualnu pomoć penzionera i studenata.

Rasprava o tome trebaju li prodavnice biti zatvorene nedjeljom i praznicima u Sloveniji traje već decenijama, slično kao i u Hrvatskoj gdje je u posljednje vrijeme ponovo pokrenuta.

Ovim pitanjem se u Sloveniji bavio i Ustavni sud, a u septembru 2003. godine, građani su o tome odlučivali i na referendumu.

Zabranu rada nedjeljom tada je podržalo nešto više od 57 posto birača koji su izašli na birališta.

Međutim, odluku koju je jučer donijela Narodna skupština ne podržava i slovenska vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Simon Zajc jučer je u Skupštini izrazio zabrinutost vlade jer je riječ o odluci koja se odnosi na stratešku granu ekonomije države i to u vrijeme dok je situacija znatno teška.

Izmjenama zakona oštro se protivi i Privredna komora Slovenije iz koje također spominju i mogućnost ustavne ocjene.

(klix.ba)

Problem sa komšijama, Srbijom, u vezi dugogodišnjeg prisvajanja, otimačine električne energije iz hidroelektrana na rijeci Drini, HE "Zvornik" i HE "Bajina Bašta", traje od samog početka rada ovih hidroelektrana - istakao je u izjavi šef Kluba zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić.

Uzurpiranje hidropotencijala, dodao je on, također je prisutno i iz Buškog jezera za HE "Orlovac" u Hrvatskoj, te HE "Trebinje" i HE "Dubrovnik 1", kao nespornog prava Bosne i Hercegovine na svoj udio.

Đonlagić smatra da to nije isto što i pitanje utvrđivanja međudržavne granice na rijeci Drini ili sukcesije, nasljedstva imovine SFRJ, nego kontinuirano prisvajanje naših prava na proizvedenu energiju. Otimanje električne energije, podvukao je, i danas je na sceni.

"Na bazi hidropotencijala udio Bosne i Hercegovine je iz HE "Zvornik" 49,8 posto, a iz HE "Bajina Bašta" 67 posto. S druge strane 50 posto iz HE "Orlovac" od 1974. godine i prisvajanja kompletnog agregata u HE "Dubrovnik" od 1994. godine", tvrdi on.

Đonlagić je kazao da je aktuelizirano sa krajem 2018. godine, dug Srbije za prisvojenu bh. električnu energiju, iz navedene dvije hidroelektrane iznosi bruto oko 4,8 milijardi eura (74.000 GWh) te da to iznosi oko 88 miliona eura godišnje.

Ukupni dug Hrvatske, kazao je Đonlagić, sa 2018. godinom, iznosi bruto 1,16 milijardi eura.

"Svekupno, radi ilustracije, električna energija koju nam otimaju dvije susjedne države odgovara potrošnji električne energije u cijeloj Bosni i Hercegovini za sedam godina. Srbija i Hrvatska izbjegavaju ovu temu, jer su svjesni obaveza prema Bosni i Hercegovini, prema međunarodnim standardima za granične rijeke i hidropotencijal", kazao je Đonlagić.

Naglasio je da se ne radi o tzv. naknadama za potopljeno zemljište, što je poseban vid naknada, nego o korištenju i 'otimačini' hidropotencijala druge, suverene države, Bosne i Hercegovine.

(Akta)