Ultrazvuk srca, kolor dopler krvnih sudova, CT, mamografiju, operacije katarakte, pregled kardiologa i neurologa – usluge su na koje pacijenti u BiH čekaju i do osam mjeseci, pokazalo je istraživanje Accounta… Rezultati istraživanja ACCOUNT-a pokazali su i da više od 62 posto doktora koji rade u javnim ustanovama rade i u privatnoj praksi.

Ultrazvuk srca, kolor dopler krvnih sudova, CT, mamografiju, operacije katarakte, pregled kardiologa i neurologa – usluge su na koje pacijenti u BiH čekaju i do osam mjeseci, pokazalo je istraživanje Accounta. Zbog dugih listi čekanja pacijenti se često odlučuju da preglede rade u privatnim ustanovama. Oni koji nemaju novca za privatne ordinacije prinuđeni su na višemjesečno čekanje…

Polovinom juna 2016. godine 27- godišnjoj F.R. iz Srebrenika dijagnosticirana je aneurizma na mozgu. Odmah je operisana na UKC Tuzla. Zbog komplikacija zakazana je još jedna operacija za mjesec dana. Od tada je prošla skoro godina i po dana a F.R. još uvijek čeka na operaciju.

– Od tog augusta ja živim pored telefona. Čekam. Svaki put kad me zaboli glava mislim “eto to je to” jer aneurizma može puknut u svakom trenutku. Plan je bio da se uklone obje aneurizme, ali nakon komplikacija, jedva je uklonjena jedna. Na prvoj kontroli u avgustu 2016. godine doktor je rekao da je potreban još mjesec dana da se oporavim od prve operacije, te da će se nakon toga raditi i druga operacija. Međutim, ja sam od tada na toj famoznoj listi, ne žele mi reći čak ni koja sam na redu – kaže F.R.

Amina Ćosić iz Sarajeva kaže da kada se njen suprug prošle godine povrijedio na poslu, zbog duge liste čekanja, neophodne pretrage su radili u privatnoj ordinaciji. Isto su uradili i kada se razbolio njihov 15-godišnji sin. Preglede u privatnoj ordinaciji platili su 400 maraka.

– Muž je zadobio užasne bolove u predjelu lakta koji je udarao u zglob na šaci do te mjere da je i najmanji pokret stvarao veliki problem. Javio se svojoj doktorici koja ga je uputila fizijatru. Kada je otišao rekli su mu da oni prije marta nemaju apsolutno niti jedan termin slobodan i da nema šanse da ranije dođe na pregled. Pregled smo završili u privatnoj ordinaciji jer samo lud čovjek bi čekao 5 mjeseci na pregled u stanju bola.

Sin od 15 godina je zadobio diskus herniu i također smo čekali mjesec dana kod tog istog fizijatra ali nam je tada rečeno da je to najraniji termin i to zato što je dijete u pitanju. Strašno, a da vam ne kažem da sam magnet, kojim se utvrdilo da je riječ o ovoj dijagnozi, morala također raditi u privatnoj režiji jer termin na Kliničkom smo morali čekati mjesec i po – kaže Ćosić.

DŽ.H. iz Sarajeva kaže da nema novca za privatne preglede, njena 61-godišnja majka od jula prošle godine čeka na magnet abdomena.

– Moja majka je onkološki pacijent i trenutno je bez terapije, a uopšte ne znamo da li se rak proširio na ostale organe i da li je zračenje pomoglo. Bila je naručena u septembru za magnet abdomena i male zdjelice. Sam termin je čekala dva mjeseca. Kada je otišla na KCUS rekli su joj da aparat ne radi, da taj pregled mogu uraditi samo ležeći pacijenti te da će je zvati kada aparat proradi. Do danas je još niko nije zvao a teško da sa 109 KM mjesečno socijalne pomoći može platiti privatno taj pregled – kaže Dž.H.

Zbog straha da bi na zdravstvene usluge mogle čekati još duže, sagovornice Žurnala F.R. i Dž.H. željele su ostati anonimne.

Pacijenti na preglede čekaju i po 8 mjeseci

U okviru projekta Antikorupcijska mreža Account Srpski omladinski savez iz Brčkog u saradnji sa još četiri organizacije uradio je monitoring listi čekanja na zdravstvene usluge u ustanovama u BiH. Monitoringom je obuhvaćeno 27 zdravstvenih ustanova, od čega 4 klinička centra i 23 bolnice. U 2017. godini u 13 zdravstvenih ustanova obuhvaćenih istraživanjem postoje liste čekanja za ukupno 26 zdravstvenih usluga. Liste čekanja nema u samo tri bolnice u Općoj bolnici u Bugojnom te u bolnicama u Nevesinju i Trebinju.

Ultrazvuk srca, kolor dopler krvnih sudova, CT, mamografiju, operacije katarakte, pregled kardiologa i neurologa pacijenti u BiH čekaju u prosjeku i do osam mjeseci, pokazalo je istraživanje Accounta. Na zdravstvene usluge u 2017. godini najduže su čekali pacijenti bolnica u Zvorniku i Doboju. U bolnici Sv. Apostol Luka u Doboju 300 pacijenata je bilo na listi čekanja za ultrazvuk srca. Na ovu uslugu čekali su i do osam mjeseci kao i pacijenti bolnice u Zvorniku.

Zbog malog broja ljekara pacijenti su tako dugo čekali na preglede, kaže direktor bolnice u Zvorniku Ivan Popović. U razgovoru za Žurnal tvrdi da bi liste čekanja uskoro mogle biti u potpunosti ukinute.

– Mi imamo samo dva subspecijalista kardiologa, oni su jedini obučeni za to ali oni fizički ne mogu da stignu jer pored tih pregleda oni rade ambulantu, dijagnostiku… Pri tome imaju svoje pacijente na internom odjeljenju. Mi smo iz tih razloga angažovali još jednog ljekara i za mjesec dana uspjeli smo za 30 posto smanjiti liste čekanja. Ako nastavimo ovim tempom, za dva tri mjeseca ne bi trebali uopšte imati liste čekanja- kaže Popović.

Najviše pacijenta na listama čekanja za zdravstvene usluge bilo je u Općoj bolnici u Konjicu. Iako se u ovoj bolnici na listi čekanja za CT nalazilo 1022 pacijenta na ovaj pregled čekali su samo deset dana. Za istu uslugu najduže se čekalo u Kantonalnoj bolnici Zenica u prosjeku i do četiri i po mjeseca.

Pomoćnik direktora Opće bolnice u Konjicu Naser Macić u razgovoru za Žurnal kaže da zahvaljujući dvojici ljekara radiologa njihovi pacijenti najmanje čekaju.

– Mi imamo jedan aparat i dva ljekara koji rade i zaista završavaju hitne slučajeve odmah. Na listama čekanja su uglavnom pacijenti zakazani za kontrole, u prosjeku se kod nas čeka od 7 do 10 dana. Zaista smo zadovoljni i mi i pacijenti jer naši ljekari u prosjeku dnevno urade 7 do 15 CT nalaza. Primjera radi, u januaru smo uradili 125 CT nalaza, to je 30 snimanja sedmično- kaže Macić.

Samo u prošloj godini 300 pacijenata u bolnici “Sv. Apostol Luka” čekalo je i do šest mjeseci na operaciju katarakte. Na ovu operaciju najviše pacijenta, njih 545, čekalo je u bolnici „Dr Mladen Stojanović“ u Prijedoru. Pacijenti u ovoj bolnici nisu čekali samo na operacije. Mjesec dana čekali su i mamografiju. Samo u prošloj godini 200 pacijenata je bilo na listi čekanja.

Na zdravstvenu uslugu kolor dopler krvnih sudova pacijenti u Zvorniku i Zenici čekali su od tri do šest mjeseci. Za pregled kardiologa 200 pacijenata čekalo je i do dva mjeseca, naveli su iz bolnice „Sveti Vračevi“ u Bijeljini. Za pregled neurologa u bolnici u Konjicu čeka se oko mjesec dana.

Rezultati istraživanja ACCOUNT-a pokazali su i da više od 62 posto doktora koji rade u navedenim ustanovama rade i u privatnoj praksi.

Veliki problem predstavlja upravo privatna praksa doktora koji su zaposleni u javnim ustanovama jer ovim doktorima rad u javnim ustanovama može da služi za preusmjeravanje pacijenata u svoje privatne ordinacije. To predstavlja povoljno tlo za korupciju ali i ugrožava prava pacijenata – upozorili su iz ACCOUNT- a.

(zurnal.info)

Pogledajte Odluku o izboru najpovoljnije ponude: Izrada Zoning plana Poslovna zona Ljetinić

Tešanjsko proljeće 2018

Znameniti britanski teoretski fizičar Stephen Hawking preminuo je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova porodica u srijedu u ranim jutarnjim satima.

"Duboko smo ožalošćeni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti", poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.

"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirisale su ljude širom svijeta", stoji u objavi, prenosi Hina.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Univerzitetu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kosmologije odbranio je na Univerzitetu u Cambridgeu.

Teorije o svemiru
Godine 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Univerziteta u Cambridgeu, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler Kratka historija vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje mišića.

Potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino pomoću računarskog sintetizatora glasa.

(Al Jazeera)

Nakon što su u utorak i ponedjeljak rasli vodostaji u dijelovima Hrvatske i BiH, u srijedu ujutro bilježi se uglavnom stagnacija ili blago opadanje.

U Hrvatskoj Kostajnici još su na snazi izvanredne mjere obrane od poplava. Vodostaj je jutros blago pao na 455 centimetara.

Izlijevanje rijeka iz korita poplavilo je brojne prometnice te stambene i gospodarske objekte, a najdramatičnije je bilo u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je klizište iznad Starog puta, nedaleko od tvornice Pounja, u utorak poslijepodne potpuno uništilo šest kuća i šest ih oštetilo.

U klizištu nitko nije stradao jer su ljudi čuli tutnjavu i osjetili podrhtavanje tla pa su pobjegli iz svojih kuća.

Plenković obećao pomoć države
Sve je, kako su ispričali mještani hrvatskim medijima, krenulo odjednom blizu 14 sati i više je obitelji ostalo bez krova nad glavom.

Mnogi od njih su u kratko vrijeme pokušali najdragocjenije stvari uzeti iz kuća te su pobjegli pred klizanjem tla i gledali kako im se uništavaju kuće.

Bez kuće je ostala i četveročlana obitelj Marjanović. Perica Marjanović se spašavao skokom s balkona.

"Petnaest minuta prije rušenja štemali smo stepenice jer smo vidjeli da ih pritišću, da ih otpustimo. Vidjeli smo pukotine na cesti prije toga, vidjeli da se događa nešto. Onda je doletio susjed i rekao da je bio na brdu i da je tamo katastrofa. I krenuo sam s bratom Ognjenom spašavati što se spasiti može, uzeo sam neke gluposti, diplomu i kompjutor kad se počelo rušiti. Čujem majku kako nas zaziva, ali ne mogu do vrata i skočim s balkona, potrčim, okrenem se i vidim samo prašinu", izjavio je Marjanović za Večernji list.
A sve je,kažu mještani, počelo još u ponedjeljak navečer kada su se počeli razmicati stupovi od struje.

U vrijeme aktivacije klizišta u zgradi gradske uprave održavala se sjednica Stožera Civilne zaštite, čiji su sudionici s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem na čelu odmah obišli to područje.

Kako je rekao gradonačelnik Dalibor Bišćan, šest kuća potpuno je srušeno, četiri djelomično, a na dvjema su popucali zidovi.

"Ne vjerujem da je njihova sanacija moguća pa ćemo tražiti druga rješenja za trajno rješenje smještaja stradalih. Privremeno je njih petneastak smješteno u hotel 'Central'. Nema sumnje da je klizanje tla posljedica topljenja velikih količina snijega. Ove je godine u Kostajnici palo dosad rekordnih 80 centimetara snijega", rekao je kostajnički gradonačelnik Bišćan.

Šteta je golema jer su, osim kuća, među ostalim uništene gospodarske zgrade, automobili i traktori.

Premijer Plenković najavio je pomoć pri smještaju ljudi i u obnovi njihovih kuća.

"Dio brda otklizao je u podnožje, ali na sreću nema ljudskih žrtava. Uzrok su velike količine snijega koji je pao u Hrvatskoj Kostajnici. Topljenjem je došlo do klizišta. Hrvatska Vlada će u suradnji sa Sisačko-moslavačkom županijom učiniti napore da se pomogne ljudima koji su ostali bez svojih domova. Osigurat ćemo im smještaj i pomoći u obnovi kuća", rekao je Plenković.

Poplave i u BiH
Plenković je obišao u utorak stanovnike i poplavljena područja u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je noć prije, kada je vodostaj Une premašio 450 centimetara, proglašeno izvanredno stanje obrane od poplava, a danas se u Starom putu dogodilo veliko klizište, pri čemu je dio brda odnio nekoliko kuća.

Ne terenu su angažirane i snage Hrvatske vojske.

Što se tiče stanja kod Karlovca, u utorak poslijepodne nakon sastanka Stožera civilne zaštite zaključeno je kako Korana više neće rasti.

I u Bosni i Hercegovini u utorak su vodostaji rasli, posebno u Unsko-sanskom kantonu, gdje su Una i Sana plavile su pojedina poljoprivredna i stambena područja.

Kod Bosanske Krupe poplavljeno je više područja, uključujući i stambene objekte.

Vodostaj Sane na hidrološkoj stanici Prijedor prešao je u utorak ujutro razinu izvanredne obrane od poplava te je poplavljen dio područja.

Za sada nema izvještaja o pogoršanju stanja uz vodene tokove u BiH.

(Al Jazeera)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Poslije podne prestanak padavina u Krajini, a do kraja dana ili tokom noći i u ostatku zemlje, uz postepeno smanjenje oblačnosti. Očekivana količina padavina od 2 do 10, lokalno do 15 l/m2. Vjetar slab do umjeren, uglavnom zapadni i jugozapadni. Dnevne temperature od 9 do 15 °C.

U četvrtak 15.03.2018., u Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku Bosne pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje do kraja dana. U večernjim satima kiša se očekuje u Hercegovini, Krajini i na jugozapadu Bosne, u noći sa petka na subotu u cijeloj zemlji. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 11 do 17 °C.

U petak 16.03.2018., jutro oblačno sa kišom. Prije podne prestanak padavina u Krajini i Posavinai, a tokom poslijepodneva i u ostatku Bosne. U Hercegovini kiša veći dio dana. Očekivana količina padavina na jugozapadu Bosne i u Hercegovini od 20 do 40, na jugoistoku Hercegovini lokalno od 60 do 80 l/m2, a u ostaku zemlje od 2 do 10, lokalno do 15. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 13 do 20 °C.

U subotu 17.03.2018., oblačno vrijeme sa kišom. Obilnije padavine u Hercegovini, Krajini i jugozapadu Bosne, gdje se očekuje od 30 do 60, lokalno do 80 l/m2 kiše. U ostatku naše zemlje očekuje se od 10 do 30 l/m2. Poslije podne u Krajini prelazak kiše u susnježicu i snijeg, a u večernjim satima u većem dijelu Bosne. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 13 do 20 °C.

U nedjelju 18.03.2018., u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Bosni pretežno oblačno. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Jutarnje temperature od -9 do -2, na jugu od 5 do 10, a dnevne od -5 do 1, na jugu od 8 do 12 °C.

Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi po broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha, a u cijelom svijetu zauzima drugo mjesto, odmah nakon Sjeverne Koreje.

Poređenja radi, u Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću vazduha na 100.000 stanovnika – 32,5, a u BiH 230,6.

Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja vazduha, umre oko 8.000 stanovnika.

Ni druge zemlje regiona ne zaostaju. Albanija je četvrta u Evropi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći su izvoznici sitnih čestica (PM2,5) u atmosferu, čija koncentracija u ovim zemljama često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta.

Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za regiju Balkan iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu HEAL kazala je za “DW” da je zagađenje vazduha u ovoj regiji “strašan problem”.

“Sve zagađene termoelektrane Evrope se nalaze u ovoj regiji”, upozorava Matković Puljić i dodaje da je alarmantno na području grada Tuzle i Lukavca zbog termoelektrane Tuzla i drugih fabrika koje se nalaze na tom području.

U Tuzli je prošle godine koncentracija SO2 bila i do 14 puta viša od dopuštenog, te je zbog ovog problema bila obustavljena i nastava u školama. Situacija nije bolja ni ove godine. Emisija štetnih čestica u jednoj zemlji, znači da će te iste štetne čestice završiti i u drugim zemljama.

“Ako Hrvatska, koja je u Evropskoj uniji i koja među ovim zemljama ima najčistiji vazduh, želi nešto napraviti u borbi protiv zagađenja, ona to ne može, jer Srbija i BiH u njenom susjedstvu nemilice zagađuju vazduh”, upozorava Matković Puljić.

Ona naglašava da je neophodna saradnja među zemljama, kao i konkretni koraci ugrađivanja filtera ili zatvaranja termoelektrana, ali za početak bi bilo dovoljno napraviti i bolji sistem nadzora i praćenja kvaliteta vazduha.

“Najtransparentnije podatke ima Srbija. U BiH postoje mjerenja kvaliteta vazduha, ali podatke je jako teško dobiti i nisu dostupni javnosti, dok u Makedoniji često mjerne stanice ne rade”, objašnjava Matković Puljić i upozorava da je prvi korak za sve države da imaju transparentne i redovne podatke o kvalitetu vazduha, da bi se problem počeo rješavati.

Matković Puljić je istakla da bi sve države Balkana trebalo od 2018. godine da počnu drastično smanjivati zagađenje iz termoelektrana na ugalj.

Međutim, ni jedna država nije počela raditi na tome. Ona dodaje da volje među nadležnim institucijama za poboljšanje već godinama nema.

Ukoliko se to uskoro ne uradi, države neće moći pristupiti globalnom energetskom tržištu, a nijedna država ne može funkcionisati samostalno.

“Crna Gora ima obavezu da za 5 godina ugasi termoelektranu Pljevlja. Druge termoelektrane nema, što znači da će se morati odlučiti da li će graditi neki novi energetski projekat, sa potrebnim filterima, ili će morati uvoziti struju”, upozorava Matković Puljić.

U BiH je prema podacima IPI Instituta za privredni inženjering Zenica, oko 70 odsto vozila starije od 10 godina, a od ukupnog broja uvezenih auta samo prošle godine, 80 odsto ima EURO 4 kategoriju, koja će u njemačkim gradovima biti zabranjena.

(akta.ba)

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je, kako smo već informisali javnost, u proteklom periodu intenzivirala aktivnosti iz svoje nadležnosti, na kontroli vozača i vozila, te dokumentovanju i sankcionisanju prekršaja iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH. Cilj naznačenih aktivnosti je smanjenje broja saobraćajnih nezgoda i prekršaja u saobraćaju, kako bi se zadržali pozitivni trendovi i rezultati koji su zabilježeni u proteklih nekoliko mjeseci, te postigao visok stepen bezbjednosti saobraćaja na putevima na području Zeničko-dobojskog kantona.

Naznačene aktivnosti se poduzimaju sa posebnim akcentom na dokumentovanje i sankcionisanje nedozvoljene brzine kretanja vozila, koja je jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa teškim i tragičnim posljedicama. Tako su, u vremenskom periodu od 01.02. do 28.02.2018. godine, mobilni radarski sistemi na putevima na području Zeničko-dobojskog kantona evidentirali i zabilježili 2002 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, a stacionarni radarski sistemi 2529 prekršaja, što ukupno iznosi 4531 prekršaj.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona će nastaviti sa aktivnostima na postizanju visokog stepena bezbjednosti odvijanja saobraćaja na području Zeničko-dobojskog kantona, te u tom smislu sprovoditi pojačane akcije, u kojim će se sankcionisati svi nesavjesni vozači i drugi učesnici u saobraćaju, zbog kršenja saobraćajnih propisa.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala – rekao je direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH Predrag Kovač.

Kovač je prije početka okruglog stola “Prelazak s analognog na digitalno zemaljsko emitiranje – kako dalje?”, koji su organizirali Vanjskotrgovinska komora BiH i RAK, rekao novinarima da je Savjet ministara osigurao novac za završetak digitalizacije s aspekta uspostavljanja “multipleksa A” i “multipleksa B”, gdje su trebali svoje mjesto naći, kako javni tako i privatni emiteri, ali to nije završeno.

– Multipleks A i B su u nadležnosti odbora sistema, odnosno tri javna servisa, i duže od godinu dana nema pomaka koji se odnose na formiranje tijela koje će upravljati multipleksom u BiH, a kojem bi RAK dao dozvolu da bude multipleks operator i da krene digitalno emitiranje makar na tri lokacije na kojima u ovom trenutku postoji digitalni signal – pojasnio je Kovač.

On je dodao da se u Strategiji za digitalizaciju, koju su svojevremeno usvojili svi u BiH, kaže da šest mjeseci prije gašenja analognog signala RAK može raspisati konkurs za dodjelu “multipleksa C” multipleks operateru i to je mogućnost da se ovaj proces otkoči i da komercijalne televizije ne trpe zastoj koji u ovom trenutku postoji kada je riječ o digitalizaciji.

Prema njegovim riječima, ako komercijalne televizije iskažu spremnost da uzmu aktivnu ulogu u rješavanju ovog problema, taj proces niko ne može zaustaviti, a komercijalne televizije bi dobile svoj multipleks.

Pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH Vlatko Drmić podsjetio je da je u BiH u junu 2015. godine trebao biti završen proces digitalizacije, što do danas nije učinjeno jer u cijelom procesu ima administrativnih prepreka prilikom nabavke same opreme.

Drmić je naglasio da je Ministarstvo, zajedno sa javnim RTV servisima, pokrenulo proces javne nabavke, ali da sada vode borbu sa žalbama.

On je naglasio da su multipleksi A i B namijenjeni i za javne i za komercijalne servise, kapacitet je proširen na 32 kanala, što znači da je 29 slobodnih kanala za komercijalne televizije.

Drmić kaže da je sada problem formiranje mrežnog operatera kao tijela koje bi upravljalo tom opremom i dostavilo cjenovnik RAK-u koji bi poštovale komercijalne stanice.

Generalni direktor RTV BiH Belmin Karamehmedović rekao je da je prva faza digitalizacije provedena i da su digitalnim signalom pokrivena područja Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

– Opredijeljeni smo da što prije dođe do formiranja mrežnog operatera na način kako to predviđaju odluke Savjeta ministara i RAK-a – istaknuo je on.

Vlasnik Televizije “OSM” Mirko Despić ističe da su kočnica digitalizaciji različiti interesi, iako bi prelaskom na digitalni sistem građani imali bolju uslugu.

On je naveo da privatne emitere interesuje cijena, jer se digitalizacijom mijenjaju finansijski uslovi koji nisu ni približno isti sadašnjim.

Prema njegovim riječima, neki pokazatelji govore da će privatne emitere to koštati toliko koliko 90 odsto medija nema budžet.

(tuzlanski.ba)