Međunarodni fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) pozvao je međunarodnu zajednicu da uloži hitan napor kako bi se ispunile potrebe 720.000 djece iz Arakana koja su izložena nasilju ili se nalaze u Bangladešu u kojem nastupa sezona ciklona, javlja Anadolu Agency (AA).

Manuel Fontaine, direktor UNICEF-a za hitne programe, u novom izvještaju upozorio je da će trenutna kriza trajati godinama ukoliko se ne nađe rješenje temeljnog arakanskog problema.

Prema njegovim riječima, oko 185.000 djece u bijegu od strašnih događaja u Arakanu spas je pronašlo kod rodbine ili komšija.

Samo u kampovima u Bangladešu nalaze se 534.000 arakanske djece. Ukazali su i na veliku opasnost koja može doći sa nadolazećom sezonom ciklona u Bangladešu.

Fontaine je istakao da sezona ciklona, koja počinje početkom marta, dovodi do poplava i klizišta koje će samo pogoršati već lošu situaciju u kampovima gdje su privremeno smještene izbjeglice iz Arakana.

Arakanski muslimani Rohingye su već godinama najugroženija etnička manjina u svijetu, a od 25. augusta se suočavaju s novim valom nasilja u mijanmarskoj regiji Arakan.

Pod izgovorom borbe protiv militantnih grupa, mijanmarska vojska je porušila najmanje 350 muslimanskih sela iz kojih je najmanje 688.000 mještana primorano na bijeg ka susjednom Bangladešu.

Porodilište Kantonalne bolnice Zenica jedno je od najvećih u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje se rodi više od 3.000 beba godišnje. Međutim, porodilje osim novorođenčadi kući iz zeničke bolnice ponesu i loša iskustva u komunikaciji i odnosu s ljekarima. Nadležni su svjesni navedenog problema te ističu da za svaku utvrđenu krivnju, nakon žalbe pacijenta, osoblje bude adekvatno sankcionisano.

Porodiljski odjel Kantonalne bolnice Zenica do prije nekoliko godina bio je neuslovan za normalno obavljanje poroda, ali i boravak porodilja prije i nakon poroda. Prije tri godine izvršena je prva rekonstrukcija odjela koja je donekle poboljšala uslove boravka porodilja.

S obzirom na to da ni tada uslovi nisu bili na potpuno zadovoljavajućem nivou, početkom 2016. godine donacijom Općine Kartepe iz Turske, u iznosu od 490.000 eura, u potpunosti je obnovljena Služba za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju Kantonalne bolnice Zenica.

Zbog nedovoljnog ulaganja u osnovne potrebe Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica, porodilje iz zeničke bolnice izlaze s lošim iskustvom.

Direktor zeničke bolnice Rasim Skomorac ističe kako navodi nisu tačni te da je Vlada ZDK u posljednje tri godine uložila blizu sedam miliona KM u nabavku nove opreme, a samo prošle godine uloženo je tri miliona KM u opremanje Kantonalne bolnice Zenica potrebnim materijalom.

"Posljednjih nekoliko godina povećali smo ulaganje u ovu ustanovu. Nemamo problema sa snabdijevanjem materijalom, ali sigurno da ima prostora za napredovanje. Dosta novca smo uložili u posteljine i sve ono što treba pacijentima. Najmanje smo ulagali u naše osoblje i iskreno, ne sjećam se kad smo im posljednji put kupili uniforme jer smo ulagali u pacijente i njihov ugođaj u bolnici", kazao je Skomorac.

Majke koje se porađaju u zeničkoj bolnici uglavnom se žale na neljubaznost ljekara, što ostavlja mrlju na njihov najljepši dan u životu. Zeničanka čiji identitet je poznat redakciji portala do sada je imala dva poroda. Prvog se nerado sjeća, ali poučena iskustvom, nije dozvolila da joj se iste stvari dešavaju i prilikom drugog poroda.

"Zbog odnosa ljekara prema porodiljama, porodi postaju noćna mora"

"Prvi porod je bio grozan, sjećam se neljubaznosti sestara i nesposobnosti ljekara. Jednostavno, ne ponovilo se. Drugi put sam došla s drugačijim stavom i bilo je drugačije. Istina, uslovi u kojima se žene danas porađaju su puno bolji nego prije deset godina, ali neljubaznost pojedinih ljekara i sestara je ostala. Majke tu dolaze sretne jer na svijet donose novi život, a neko vam svojim ponašanjem i neljubaznošću napravi noćnu moru od tog dana", izjavila je naša sagovornica te dodala da već 12 godina želi zaboraviti dan kada joj je dijete moglo umrijeti zbog bahatosti ljekara.

Razlog za neljubaznost i nesavjesnost prilikom obavljanja dužnosti nije poznat ni drugoj sagovornici našeg portala čija je sestra više od devet sati čekala da pedijatrica pregleda novorođenče.

"Hvala Bogu samo da je s bebom sve bilo uredu. Ne smijemo ni pomisliti šta bi bilo da je beba imala neke probleme nakon poroda. Trudnice nose poderane spavaćice, bebe umotavaju u poderane krpe, a u predrađaoni žene ostaju same u sobama, iako se radi o ženama koje su hitni slučajevi", dodala je naša sagovornica.

Svakodnevna svjedočenja o lošim iskustvima boravka u zeničkoj bolnici postavljaju pitanje da li je problem manjak stručnog kadra ili druge okolnosti koje ne omogućavaju normalno odvijanje poroda i boravak porodilja u zeničkoj bolnici.

"Najgore je što se tako ponašaju prema ženama koje se prvi put porađaju. Nešto što bi trebalo biti jedno od najdivnijih iskustava u životu jedne žene, oni pretvore u horor. Ženama bebu ne donesu ni 12 sati nakon poroda, samo kažu da je beba u inkubatoru pa majka tada neka razmišlja šta je s bebom i da li je sve uredu”, pojašnjava naša sagovornica.

Načelnik Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica Nihad Ribić u izjavi za Klix.ba je pojasnio kako su rekonstrukcije odjela poboljšale uslove te da porodilje u zeničkoj bolnici sigurno imaju jedan od najboljih komfora i ugodnosti u BiH.

"Većina majki nakon poroda u Kantonalnoj bolnici Zenica su prezadovoljne i odnosom ljekara prema njima i uslovima u kojima su boravile one i njihove bebe. Naše ljudstvo zaista daje sve od sebe, a dobili smo i certifikat 'Bolnica prijatelj beba' te bebe mogu biti uz majke prilikom boravka. Svjesni smo da postoje i majke koje su nezadovoljne odnosom ljekara prema njima, ali mi imamo Komisiju za žalbe i svi mogu napisati prigovor, pohvalu ili kritiku. Nakon toga, komisija zasjeda, upoznaje o svemu nadležno ministarstvo koje zaista poduzima konkretne mjere u tim slučajevima", kazao je Ribić.

Kredit će popraviti uslove, ali ljekari moraju promijeniti pristup pacijentu

Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Dragoljub Brenjo pojašnjava kako osim porodilišta u Kantonalnoj bolnici Zenica postoje i stacionari u Žepču i Olovu te da se nije razmatralo proširenje kapaciteta. Za sada, veći broj poroda se obavlja u zeničkoj bolnici, a hitni slučajevi u stacionarima.

U izjavi za Klix.ba je dodao kako će Kantonalna bolnica Zenica kreditom od EBRD-a u iznosu od 10 miliona eura ući u proces rekonstrukcije i obnove KBZ.

"Planirana je gradnja trećeg sprata u Kantonalnoj bolnici Zenica te obnova ustanove s ciljem postizanja energetske efikasnosti. Sve će to poboljšati uslove za rad. Istina je da smo sve ove godine improvizovali bez dugoročnih rješenja, a ovaj kredit će dovesti do boljih uslova i materijalno-tehničkog napretka za pacijente i ljekare. Mi imamo stručan kadar, ali bolnica je u lošem stanju", kazao je Brenjo.

Obnovom Kantonalne bolnice Zenica neće se poboljšati odnos ljekara prema pacijentima, konkretno, porodiljama u zeničkoj bolnici, a Brenjo pojašnjava da je komunikacija ljekar - pacijent problem u čitavom zdravstvenom sektoru.

"Pacijentu treba pristupiti drugačije od trenutnog načina i svi ljekari moraju poštovati kodeks ponašanja. Međutim i svi pacijenti imaju pravo da se žale komisijama koje potom upoznaju nadležno ministarstvo ili vas upute ka pokretanju sudske parnice. Mi takvih slučajeva imamo sve više, a doći ćemo u situaciju da ćemo morati osigurati naše ljekare. Kako posmatramo reakcije advokata koji se specijaliziraju za medicinu, brojni postupci učinjeni iz nehata, svjesno ili nesvjesno, će se morati naplatiti. Oštete su velike, a bolnice, kao u Hrvatskoj, su prinuđene da osiguravaju svoj kadar. Sudovi donose odluke u korist pacijenata, a osiguranjem ljekara jedino ćemo moći izaći nakraj. Ovo je zakonski put, a ljekari moraju promijeniti svoj pristup pacijentima", zaključio je Brenjo.

U protekla 24 sata na području općine evidentirano je:

• 1 krivično djelo,
• 2 saobraćajne nezgode u kojima je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede i 7 prijava građana. 

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je zabrinjavajući podatak da se prošle 2017. godine u Republici Hrvatskoj rodilo najmanje djece u posljednjih sto godina. Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva sa ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja, javlja Anadolu Agency.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Republici Hrvatskoj u 2017. godini rodilo se 36.647 djece, gotovo 900 djece manje nego u 2016. Podatak je alarmantan, jer je to prvi put u sto godina da se na prostoru današnje Hrvatske rodilo manje od 37.000 djece. Ako se stanje danas usporedi sa stanjem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 1950. godine, kada je u godinu dana rođeno preko 95.500 djece, uočava se dramatičan pad nataliteta.

Stjepan Šterc, demograf sa Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

„Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije je da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

- Interes europskog gospodarstva sebičan -

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju sa prirodnim padom, a i sa negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija.

Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

„Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati sa jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je vrlo velik i poprilično sebičan, a na koncu nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc.

Vijećnik BPS-a u Općinskom vijeću Visoko Mirnes Fatić uputio je vijećničko pitanje Institutu za zdravlje i ispravnost hrane Zenica o dostavljanju podata o broju oboljelih od karcinoma u ZDK. Portal Visoko.co.ba je objavio te podatke, sa akcentom na podatke o oboljelim iz Visokog.

Prenosimo tekst kolega sa portala.

-Odgovor na ovo pitanje donosi užasne i poražavajuće statističke podatke za Visoko. Nakon Zenice kao najmnogoljudnije opštine u ZDK, Visoko je na drugom mjestu po broju oboljelih, ali ako se uzme broj oboljelih na ukupan broj stanovnika onda Visoko prednjači po broju oboljelih od karcinoma u ZDK sa 729 evidentiranih bolesnika.

Evo kakva je situacija i u ostalim gradovima:

Zenica – 1810
Visoko – 729
Kakanj – 511
Tešanj – 449
Zavidovići – 409
Maglaj – 214
Žepče – 214
Breza – 185
Olovo – 126
Vareš – 121
Doboj jug – 47
Usora – 43
U ovom trenutku u ZDK evidentirano je 5.178 oboljelih od ove bolesti.

Iako smo zemlja sa više od 470 hiljada nezaposlenih, poslodavcima je sve teže da nađu kvalifikovanu radnu snagu.

Međunarodne institucije u tome su vidjele priliku da pomognu nezaposlenim osobama, ali i obrazovnom sektoru da zajedničkim snagama nastupe na poslovnom tržištu. Međunarodna organizacija rada, uz pomoć Evropske unije, pokrenula je projekt da se u lokalnim zajednicama zajedničkim snagama pomogne nezaposlenim osobama da se prekvalifikuju za zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada, ali i obrazovnom sektoru da stvori praktične uslove da bi mogao educirati generacije koje dolaze.

Plan je da kroz procese prekvalifikacije prođe 2000 osoba a za njih minimalno 627 siguran je posao.

“U nekim školama smo nabavili opremu za kuhare i konobare, kao što smo radili u Čapljini. U nekim školama nabavljamo opremu za savremeni proces zavarivanja, također i za poljoprivredne aktivnosti. Ali osim tog hardverskog procesa, postoji i softverska komponenta, gdje se ta lica obučavaju”, objašnjava Džemal Hodžić, koordinator u ILO-u.

Drvoprerađivački, metalski i IT sektor su samo neka zanimanja za koja postoji veća potražnja nego što ima kvalificirane radne snage.

Primjerice, za drvoprerađivački sektor trenutno postoji veliko zanimanje. U toku je postupak stečaja i prodaja imovine Konjuha iz Živinica, što otvara mogućnost za zapošljavanje postojećeg i dodatnog kadra.

Poduzetnici vide priliku i u Zavidovićima pa se i očekuje rješavanje pitanja Krivaje u ovom gradu. Poslodavci ističu da ih država mora pratiti kroz rasterećenje nameta da bi kvalificiranoj radnoj snazi omogućili veću zaradu, a time ih zadržali u našoj zemlji.

“Imamo puno slabiju tehnologiju, zastrajelu tehnologiju. Ukoliko nemamo još stručne i kvalifikovane radnike, onda mi nemamo nikakvu šansu da se sa jeftinim proizvodom plasiramo na tržište Evrope. Nema više tržišta kantona ili entiteta. Svakom ozbiljnom privredniku je tržište BiH, pa čak i bivše Jugoslavije – malo”, upozorava Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Srbija uvodi dualno obrazovanje, u Hrvatskoj je reforma obrazovanja postala prvorazredno političko pitanje – gdje HNS, članica vladajuće koalicije, uslovljava učešće u Vladi reformom i unapređenjem obrazovanja.

U našoj zemlji, o tome se malo ili nimalo ne govori – preče su neke druge teme, koje nas, umjesto naprijed, vraćaju u prošlost.

(Federalna.ba)

Odgovornost značajnog dijela poslanika prema obavezama koje proističu iz povjerenja koje su im građani dali na izborima, u najmanju ruku je – nedovoljna.
Samo jedna skupština – Skupština Zeničko-dobojskog kantona – u 2017. godini imala je zasjedanja u svakom mjesecu. Ostalih 9 je imalo „pauze“ od 2 (TK i KS), 3 (USK i BPK), 4 (PK i HNK), 5 (SBK i ZHK), pa sve do čak 6 mjeseci bez održanog zasjedanja (Skupština Kantona 10).

I pored ove činjenice, i generalno malog broja održanih sjednica i vremena provedenog na njima ni u jednoj skupštini nemamo situaciju da su svi poslanici prisustvovali svim sjednicama. Od ukupno 289 poslanika kantonalnih skupština, njih 132 (ili 46%) su bili odsutni bar sa jedne u ovom periodu održane sjednice.

U svakoj od kantonalnih skupština ima i poslanika koji, za 12 mjeseci, u 2017. godini, nisu postavili ni jedno poslaničko pitanje ili podnijeli inicijativu. Procentualno ih je najviše u ZHK (57%), Kantonu 10 (56%) i PK (52%), koji su i jedini kantoni sa preko 50% poslanika koji nisu postavili nijedno poslaničko pitanje. A najmanje, u tom smislu neaktivnih poslanika, bilo je u ZDK (6%), KS (9%) i BPK (12%).

U 2017. godini, 19% poslanika kantonalnih skupština nisu učestvovali u diskusiji ni po jednoj tački dnevnog reda. I ima ih u svakoj skupštini. Najviše u ZHK (48%, odnosno 11 od 23), te u PK (43% ili 9 od 21), a najmanje u ZDK (6%, tj. svega 2 od 35 poslanika ove skupštine), te, KS (11%) i USK (13%).

Amandmanska aktivnost poslanika takođe je na vrlo niskom nivou – čak 75% poslanika nisu, u 2017. godini, podnijeli, u svojoj skupštini, nijedan amandman na neko zakonsko rješenje.
A što se tiče zakona, iako imaju tu mogućnost, poslanici kantonalnih skupština se vrlo rijetko odlučuju da predlažu zakonska rješenja. U 2017. godini usvojeno je samo 11 zakona kojima predlagač nije bila vlada ili organizacije pod njenom upravom – 7 su individualni prijedlozi poslanika (u skupštinama USK, TK i BPK), jedan je prijedlog stranačkog kluba (u Skupštini ZHK), dva skupštinskih komisija (u Skupštini USK), a 1 neformalne grupe od 24 poslanika (u Skupštini TK).

Učestalost održavanja sjednica skupštine, vrijeme koje se provodi u radu na njima i oko njih, te, rezultati tog rada, ozbiljno dovode u pitanje opravdanost (svrsishodnost i moralnost) plaćanja tog rada. No, za sada samo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, zahvaljujući principijelnoj odluci svojih poslanika funkcioniše tako da nijedan njen član (s izuzetkom novog Predsjedavajućeg Skupštine, izabranog 12.4.2017.) nije na platnom spisku Skupštine, odnosno, nije zaposlen u njoj. Za razliku od ovog čina socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti, poslanika Skupštine ZDK, u skupštinama PK, BPK, SBK, HNK, KS i K10 preko 50% poslanika je profesionalizovalo svoj status i primaju redovnu mjesečnu platu od skupštine. Uključujući i mjesece u kojima skupštine tih kantona ne održavaju sjednice.

Centri civilnih inicijativa se pridružuju inicijativi poslanika Skupštine ZDK, koju su, usvajajući Zakon o platama i naknadama u institucijama vlasti u ZDK, uputili svim drugim kantonalnim skupštinama u FBiH, da slijede njihov primjer i, kroz zakonsku proceduru, ukinu profesionalizaciju poslaničke dužnosti i privilegije kao što su „bijeli hljeb“, da bi, i na taj način, pokazali da se politikom ne bave zbog ličnog interesa, nego zbog dobrobiti građana.

U drugoj polovini dana slab snijeg se prognozira za Krajinu, zapad, sjever i dio centralne Bosne. U ostalim područjima prestanak padavina. U Hercegovini djelomično smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -1 i 4°C, na jugu zemlje između 7 i 12°C. 

U petak, 23.02.2018., u Bosni oblačno. Slab snijeg se prognozira u Krajini, zapadu i dijelu sjevera Bosne. Na jugozapadu Bosne prije podne kiša ili susnježica. U Hercegovini veći dio dana oblačno. Od večernjih sati do kraja dana u Hercegovini razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 1°C, na jugu zemlje između 3 i 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 6°C, na jugu zemlje između 9 i 13°C.

U subotu, 24.02.2018., u Bosni oblačno sa slabim snijeg ili susnježicom i to uglavnom u Krajni, sjevernim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini i jugozapadu Bosne pretežno vedro. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka u Bosni uglavnom između -1 i 4°C. U Hercegovini jutarnja temperatura zraka između 3 i 6°C, a najviša dnevna temperatura zraka na između 9 i 14°C.

U nedjelju, 25.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno. U većem dijelu zemlje će padati snijeg. Na zapadu, jugu i jugoistoku Hercegovine prije podne kiša koja će od poslijepodnevnih sati preći u snijeg. Prognozirana visina novog snijega je 5 do 15 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -6 i -3°C. Na jugu zemlje temperatura zraka prije podne između 3 i 6°C, a u drugoj polovini dana temperatura zraka opada prema 0°C.

U ponedjeljak, 26.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno sa snijegom. Prognozirana visina novog snijega je 10 do 20 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -9 i -4°C, na jugu zemlje između -2 i 2°C.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas o održavanju tematske panel diskusije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“, koja će se održati u petak, 23. februara, u Konferencijskoj sali JU „Opća biblioteka“ Tešanj (sala u prizemlju), sa početkom u 18:00 sati. Nakon panel diskusije, u 19:20 sati, biće upriličena i Konferencija za medije.

Ova panel diskusija je organizovana povodom početka realizacije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“,  koji se implementira u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD)“ finansiranom od Europske unije a kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Projekat realizuje Sportski savez općine Tešanj, u saradnji sa partnerima na projektu: Udruženje pedagoga fizičke kulture Tešanj, Plesni klub „Win“ Tešanj, Stonoteniski klub „Nec“ Tešanj, Sportsko udruženje Trepče i Udruženje sportskih ribolovaca „Blinker“ Kalošević-Tešanj. Direktni korisnici projekta su djeca sa posebnim potrebama i djeca sa normalno razvijenim sposobnostima, mladi, invalidna licima, ženska populacija i drugi građani.

Cilj ove panel diskusije je predstavljanje projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“. Panelisti: dr.sc. Jasmin Zahirović (kineziologija), dr.sc. Almir Atiković (gimnastika), dr.sc. Amra Nožinović Mujanović (ples) i mr. Emina Turalić, psiholog, će nam ukazati opravdanost ovog projekta, te potrebu okupljanja, podsticanja i aktivnog učešća predstavnika jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, javnih ustanova/institucija, medija i drugih relevantnih aktera na lokalnom nivou, ka zajedničkom djelovanju u podizanju javne svijesti i jačanju senzibiliteta lokalne zajednice prema ugroženim kategorijama društva.   

Ovim putem Vas pozivamo da se odazovete na tematsku panel diskusiju.

PROGRAM I SATNICA:

Svjetski ekonomski forum objavio je rezultate Indeksa globalne konkurentnosti 137 država u svijetu za period od 2017 do 2018. godine, a Bosna i Hercegovina smjestila se na 103. mjesto.

Naša zemlja napredovala je za četiri pozicije u odnosu na 2016. godinu kad je bila na 107. mjestu. Međutim, i dalje su nas određeni ekonomski parametri smjestili na kraj liste.

Na primjer, Bosna i Hercegovina je 135. u svijetu po sposobnosti da zadrži talente ili radnu snagu zbog čega je dobila ocjenu 1,8. S druge strane, BiH je dobila ocjenu 1,6 po sposobnosti da privuče talente, što je našu zemlju smjestilo na predzadnje ili 136. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti.

Zanimljivo je kako je BiH na 134. mjestu po sposobnosti zaštite interesa manjina, a među zadnjima na listi smo i kada su u pitanju sofisticiranost kupaca, broj zaposlenih žena, inovativnost, saradnja između poslodavaca i radnika te kvalitet obrazovnog sistema.

Najbolje ocjene imamo kada je riječ o bilansu državnog budžeta po kojem smo 15. na listi te ukupnoj poreskoj stopi koja nas je smjestila na 19. mjesto.

Zemlje iz našeg okruženja ostvarile su bolje rezultate, ali su skoro u istom rangu s BiH po sposobnosti privlačenja i zadržavanja talenata.

Popevši se sa 68. na 78. mjesto, Srbija je zauzela najbolju poziciju na listi u posljednjih deset godina. Crna Gora smjestila se na 88. mjesto, dok Hrvatska drži vodstvo u regiji na 74. mjestu.

Srbija je za sposobnost zadržavanja talenata dobila istu ocjenu kao i BiH, 1,8, što je smjestilo na 134. mjesto. Hrvatska je prema ovom parametru na 131. mjestu, a Crna Gora je 100. na listi s ocjenom 3,0.

Najbolje ocjene po svim ekonomskim parametrima od 137 država ima Švicarska, a najgore Jemen.

(tuzlanski.ba)