Nakon Dieselgatea, najveće afere u povijesti Volkswagena, Evropska Unija se oštro postavila prema dizelašima i propisima vezanim uz emisiju ispušnih plinova. Drastične mjere tek dolaze.

Evropski parlament je ove sedmice glasao za prijedlog novog zakona, koji će dopustiti drastično kažnjavanje proizvođača čiji automobili neće udovoljiti emisijskim standardima. Kazne će ići i do 30.000 eura po svakom automobilu. Proizvođači automobila više neće direktno vršiti uplate agenciji za testiranje, već će članice EU morati financirati centre za testiranje ispušnih plinova. Vjerovatno je kako će u konačnici članice uvesti nove namete.

Prema mišljenju povjerenice EU za industriju, Elżbieta Bieńkowska, ove mjere će ukloniti dizelaše s ceste, javlja Technology Review. “Dizelaši neće nestati preko noći, ali sam sigurna da će otići u historiju puno prije nego što smo očekivali”, komentirala je Bieńkowska.

Podsjetimo, gradonačelnik Londona, Sadiq Khan, je prije nešto više od mjesec dana predložio uvođenje nove takse za zagađivače koji žele ući u centar grada. Tako bi veliki zagađivači poput dizelskih SUV-ova plaćali dodatnih 10 GBP za ulaz u strogi centar Londona, čime će ukupna dnevna naknada za ulazak u središnju zonu stajati čak 21,5 GBP.

Britanska vlada je na korak da u svoje eko planove ubaci sličnu proceduru za još 35 gradova, a vrlo skoro i da zabrani pristup dizelašima u urbana područja.

Prošle godine gradonačelnici Pariza, Madrida i Atene najavili su da će dizelašima od 2025. godine zabraniti ulaz u centar grada, a sve s ciljem smanjenja onečišćenja.

(fokus.ba)

Županijski sud u Zagrebu je utvrdio kako je Sanader kriv jer je tražio proviziju od milijun eura, što je potvrdio suokrivljeni Stjepan Fiolić.

Županijski sud u Zagrebu jutros je proglasio krivim bivšeg premijera Ivu Sanadera i dvojicu suoptuženih za slučaj Planinska, javlja Anadolu Agency (AA).

Sanader je nepravomoćno osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora, a Stjepanu Fioliću i Mladenu Mlinareviću dosuđena je godina dana, što se zamjenjuje radom za opće dobro.

Nakon četiri godine suđenja, u obrazloženja presude vijeća zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem sutkinje Jasne Smiljanić, je utvrđeno kako je Sanader kriv jer je tražio proviziju od milijun eura, što je potvrdio suokrivljeni Stjepan Fiolić. Krivim je proglašen i Mladen Mlinarević.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, od kojih se najveći broj nalazi u Sarajevu i Banjaluci, te Mostaru i Zenici.

Broj novoosnovanih firmi u BiH u zadnje tri godine je u porastu, pa je tako od početka 2016. do 1. marta ove godine osnovano 1.056 firmi više nego ranije u istom razdoblju..

Prema podacima LRC-a u od januara 2016. do marta 2017. osnovano je 16.882 novih preduzeća, dok je od početka 2016. do marta 2016. taj broj iznosio 15.826.

Od početka 2014. do marta 2015. godine broj novoosnovanih firmi iznosio je 13.463.

Najveći broj firmi registriran je u Sarajevu i Banjaluci, ali je u Sarajevu registrirano gotovo duplo više preduzeća nego u najvećem gradu RS.

U Sarajevu su u proteklih 14 mjeseci osnovane 3.044 nove firme, a u Banjaluci 1.158. Slijede Mostar i Zenica sa 546 odnosno 516 novoosnovanih firmi.

Najveći broj novih firmi, njih 1.462, je u oblasti ugostiteljstva, dok je 279 firmi registrovano u oblasti održavanja i popravke vozila.

(slobodna-bosna.ba)

Savjet NHU “OSLONAC” je dogovorio da se primopredaja objekta za Hadžikadunić Melihu, Šije izvrši u ponedjeljak, 10.04.2017 godine u 16,30 sati. Izvođač na ovom projektu je bila firma Nedjing Tešanj, a pored članova NHU “Oslonca” su u finansiranju učestvovali i HU “20 kruna za čovjeka” sa donacijom od 8.000 KM, Općina Tešanj sa 5.000 KM, Nuraga Fojnica sa 2.000 KM, a u materijalu Cementara Lukavac, Stolar Kantić i Radijus Gračanica. Dogovoreno je da sekretar udruženja na primopredaju obavezno pozove i najveće donatore.

Pozivaju se članovi, simpatizeri NHU “OSLONAC” na primopredaju te da zajedno podijelimo radost porodice Hadžikadunić.

Napomena: kuća se nalazi u zaseoku Adžići, Šije.

(Oslonac.org)

Akne su jedan od najčešćih problema stanja kože za koje naučnici nisu znali uzrok. Sve do sada.
Upale kože i akne bi uskoro mogle postati prošlost jer su naučnici izumili vakcinu koja ih liječi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 80 posto ljudi između 11 i 30 godina imaju poremećaje vezane za kožu, a u Velikoj Britaniji je 20 posto osoba razmišljalo o samoubistvu upravo zbog akni.

Za one koji se bore s ovim problemom, akne nisu samo tačkice.

Srećom, naučnici s Univerziteta California su radili naporno kako bi došli do rješenja.

"Akne uzrokuje bakterija Propionibacterium acnes koja je u nama cijeli život i nismo mogli kreirati vakcinu protiv jer je na neki način ta bakterija dobra za nas. Ali pronašli smo antitijelo za toksični protein koji stvara sekret na koži, odnosno dovodi do upale koja stvara akne", rekao je Eric C Huange, lider projekta.

Vakcina bi trebala blokirati efekte bakterije koji uzrokuju akne, a da ne uništi potpuno bakteriju. Iako je formula tek napravljena, testirana je na uzorcima kože koji su uzeti od pacijenata koji su imali akne, a rezultati su bili dobri. Sada slijedi testiranje na ljudima, a naučnici se nadaju da će ova vakcina biti dostupna ljudima u sljedećih nekoliko godina.

(klix.ba)

Evropski parlamentarci su glasanjem u četvrtak otklonili i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja roaminga za građane Evropske unije, javlja Anadolu Agency (AA).

Andrus Ansip, potpredsjednik Evropske komisije u četvrtak je kazao da će od 15. juna “ljudi moći da koriste mobilne usluge, a posebno prenos podataka, bez straha od visokih računa prilikom putovanja u Evropskoj uniji“.

Evropski parlament je usvojio tekst, već neslužbeno dogovoren s Vijećem, s 549 glasova za, 27 protiv i 50 suzdržanih.

Nacrtom uredbe utvrđuju se granične vrijednosti iznosa koje operateri mogu naplatiti jedni drugima za upotrebu svojih mreža radi pružanja usluga roaminga. Tim gornjim granicama obuhvaćeni su govorni pozivi, SMS poruke i korištenje podataka. Veleprodajne cijene roaminga neposredno utječu na konačne račune potrošača.

Do sada, građani EU morali su plaćati pozamašne troškove za korištenje roaminga tokom posjete ili rada u drugim državama članicama evropskog bloka.

Zemlje Zapadnog Balkana bilježe brži ekonomski rast nego u 2015. godini, s projekcijom regionalnog rasta od 2,8 posto u 2016. i 3,2 posto u 2017. godini, navodi se u najnovijem redovnom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Ubrzani ekonomski rast zabilježen je u Albaniji i Srbiji, dok je nešto usporeniji rast u Crnoj Gori i Makedoniji. Kosovo ostaje najbrže rastuća ekonomije regije i pored usporenog rasta u 2016. godini.

U izvještaju, koji je danas predstavljen u Podgorici, navodi se da su nova radna mjesta i niže cijene pomogle da dođe do smanjenja siromaštva u regiji, pri čemu su u 2016. godini prosječne stope siromaštva smanjene za skoro dva odsto u Albaniji, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Danas je u Općini Tešanj potpisan Sporazum za priključak MZ Žabljak na primarni kolektor B1. Sporazum su potpisali načelnici općina Tešanj i Usora, te istakli da je primarni cilj očuvanje okoliša, prije svega rijeke Usore.

Priključkom MZ Žabljak na primarni kolektor bit će rješen problem oko hiljadu stanovnika koji žive na prostoru ove mjesne zajednice. Nadam se da će radovi biti završeni u naredne dvije godine, kazao je Načelnik općine Usora Zvonimir Anđelić.

Općine Tešanj, Usora i Doboj Jug već 2012. godine načelno su se dogovorile da će zajednički raditi na jednom sistemu odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, tako da danas finaliziramo jedan dio tog dogovora. Kroz ovaj projekat Općina Tešanj će graditi primarnu mrežu i prostorom općine Usora, da bismo spojili ranije izgrađene dijelove, a Općina Usora će graditi svoj dio sekundarne mreže i to će biti spojeno na jednu jedinstvenu mrežu, istakao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) navedeno je kako će neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH i zakona o osiguravanju depozita će imat će implikacije na mobiliziranje vanjskog finansiranja za prijeko potrebne infrastrukturne projekte i na napore koje vlasti ulažu u modernizaciju regulative bankarskog sektora, javlja Anadolu Agency (AA).

Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Nadeem Ilahi rekao je danas u Washingtonu da je MMF primio na znanje da Parlamentarna skupština BiH nije usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama kao ni novi zakon o osiguranju depozita na sjednici održanoj 5. aprila.

“Oba zakona predstavljaju ključne parametre programa vlasti koji MMF podržava u obliku Proširenog aranžmana (Extended Fund Facility-EFF). Mi očekujemo značajna kašnjenja u zaključivanju prvog pregleda programa”, naveo je Ilahi.

Naglašeno je da su u proteklim mjesecima vlasti ostvarile dobar napredak u provedbi ekonomskih reformi koje su podržane EFF-om, posebno u pogledu jačanja fiskalne discipline, očuvanja finansijske stabilnosti i poboljšanja poslovnog okruženja. Spremni su pomoći vlastima da i dalje provode strukturalne reforme kako bi potaknuli potencijal rasta i održali makroekonomsku stabilnost, uključujući i kroz savjete MMF-a i tehničku pomoć.

“Vlastima je, međutim, potrebno više vremena da ostvare napredak u nekoliko ključnih oblasti svog programa, kao npr. da obezbijede finansiranje za ključni infrastrukturni projekat, modernizuju regulativu iz bankarskog sektora te unaprijede upravljanje u kompanijama u državnom vlasništvu. Mi ćemo u narednom periodu održavati stalni dijalog sa vlastima i odlučni smo pružiti im pomoć u njihovim naporima“, naveo je Ilahi.

Izvršni odbor MMF-a je 7. septembra 2016. godine odobrio trogodišnji Prošireni aranžman sa BiH u iznosu od oko 563,3 miliona eura kako bi podržao ekonomski reformski program BiH.

(fokus.ba)

U Doboju je ukraden automobil “golf četiri”, a u Tesliću vozilo “golf pet”, saopšteno je iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

“Golf” u Doboju ukraden je sa parkinga u Ulici cara Dušana u noći između 4. i 5. aprila, a vlasnik D.M. iz Modriče kaže da je materijalna šteta veća od 5.000 KM.

“Golf” u Tesliću ukraden je u istom periodu sa parkinga u Ulici Jovana Dučića, a prema izjavi vlasnika S.S. materijalna šteta je oko 12.000 KM.

Policija traga za počniocima.