Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas se na sjednici izjasnilo o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.

N1 saznaje da su se ministri izjasnili za povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru, što je bio jedan od uvjeta za nastavak aranžmana s MMF-om.

Podsjećamo, nakon što je 24. marta istekao redovan rok za ispunjavanje obaveza za nastavak aranžmana, MMF je taj rok produžio do 31. marta.

Na održanom sastanku, u uvodnom dijelu, je ukazano na značaj poduzimanja završnih aktivnosti u postupanju i preduzimanju mjera i radnji iz Plana obezbjeđenja navedene utakmice, te finalizacije svih priprema i provjera koje se poduzimaju u okviru  operativnog, saobraćajnog, fizičkog i KDZ obezbjeđenja. 
Nakon detaljnog izvještavanja svih članova Štaba o toku realizacije izdatih obaveza i zadataka, tačnim pozicijama policijskih službenika i timova, rasporedu snaga, sredstava veze, opreme i materijalno-tehničkih sredstava, izdate su određene naredbe i zaduženja nosiocima zadataka, u kontekstu daljnjeg postupanja po Planu obezbjeđenja.  

Kako je planirano, pored ostalih predviđenih aktivnosti, u okviru saobraćajnog obezbjeđenja će biti poduzimane aktivnosti u skladu sa usvojenim izmjenama režima saobraćaja u gradu a usljed povećane frekvencije saobraćaja u gradu.
Sutra će na snazi biti izmjena režima saobraćaja u gradu, što podrazumjeva blokadu određenih područja i zabranu odvijanja saobraćaja u ulicama u neposrednoj blizini stadiona.
Izmijenjeni režim saobraćaja će biti na snazi od 15,30 do 21,00 sati, a 15 minuta prije završetka utakmice policijski službenici će na određenim pozicijama postupati u skladu sa usvojenom izmjenom režima u saobraćaju kako bi se omogućio bezbjedan i bez većih zastoja izlazak iz grada putničkih motornih vozila i autobusa sa ranije određenih parking mjesta, sve do uspostave normalizacije saobraćaja u gradu.
Na svim značajnijim raskrsnicama u gradu bit će raspoređeni policijski službenici sa zadatkom usmjeravanja učesnika u saobraćaju koji dolaze sa magistralnog puta M-17 i koji ulaze u grad.
Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona poziva sva građane i goste da poštuju naredbe policijskih službenika izdate u skladu sa izmijenjenim režimom saobraćaja u gradu, te postupaju u skladu sa istim, kako bi se izbjegle gužve i zagušenja u saobraćaju.
Pored saobraćajnog obezbjeđenja poduzimaju se i mjere fizičkog, operativnog i KDZ obezbjeđenja utakmice. U okviru planiranih aktivnosti policijski službenici Odsjeka za kriminalističku tehniku i KDZ će izvršiti kontradiverzioni pregled stadiona Bilino polje kao i okolnog prostora i objekata.

Službenici policije će protiv svih onih koji ne budu postupali u skladu sa izdatim naredbama ovlaštenih službenih lica, kao i u skladu sa odredbama Zakona o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, poduzimati zakonom predviđene mjere i radnje. U cilju dosljedne primjene navedenih zakonskih odredbi, prvenstveno kada su u pitanju nedozvoljeni predmeti i protivpravna ponašanja, podsjećamo navijače na odredbe Člana 4. Zakona o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojem su definisani svi prekršaji iz naznačenog Zakona, opisane protivpravne radnje i ponašanja prije, za vrijeme i nakon održavanja utakmice, te sankcije za utvrđene prekršaje.
Naznačenim zakonom je zabranjeno unošenje na stadion:
bilo kakvih oštrih i tvrdih predmeta pogodnih za bacanje,
pirotehničkih sredstava (petardi, baklji i sl.) i
alkoholnih pića i drugih flaširanih napitaka.
Pored naznačenih predmeta neće biti dozvoljeno unošenje na stadion bilo kakvih transparenata.

Na ulazima u stadion, vršit će se detaljan pregled svih lica radi sprječavanja unošenja u stadion navedenih predmeta, a osobama koje i pored upozorenja pokušaju unijeti u stadion takve predmete, neće biti dozvoljen ulazak u stadion.
Takođe, navedenim zakonom, kao prekršaj između ostalog smatra se i:
unošenje ili isticanje transparenata ili drugih predmeta sa tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojim se vrijeđaju nacionalna, vjerska, rasna i moralna osjećanja građana ili potiču mržnja i nasilje,
pjevanje pjesama ili uzvikivanje poruka, ili na drugi način vrijeđanje vjerskih, nacionalnih, rasnih i moralnih osjećanja građana koje potiču na mržnju i nasilje,
prijetnje, pozivanje ili poticanje na tuču ili napad na druge gledaoce, redare, službene osobe ili druge učesnike u sportskom takmičenju.
Kako bi se izbjegle nepotrebne gužve na ulazima u stadion, pozivamo navijače da ranije planiraju dolazak na naznačenu utakmicu, jer će se sa ciljem zabrane unošenja nedozvoljenih predmeta na ulazima vršiti detaljni pregledi lica. Također, bit će spriječen ulazak lica koja se budu ponašala nasilnički, kao i lica koja su pod uticajem alkohola ili narkotičkih sredstava. Ulazak će biti dozvoljen samo licima koja budu posjedovala važeće ulaznice za utakmicu. U slučaju pronalaska krivotvorenih ulaznica iste će se oduzeti a prema licima će se poduzeti zakonom predviđene mjere i radnje. Veliki broj operativnih službenika će, u okviru operativnog obezbjeđenja, biti angažovan na prikupljanju svih operativnih podataka i obavještenja, te na vršenju operativnog praćenja dolaska, boravka i odlaska svih gostiju, službenog osoblja i navijača.
Obzirom da će na prostoru oko stadiona biti ograničeno parkiranje putničkih motornih vozila, pozivamo građane da parkiranje svojih vozila izvrše na drugim prostorima i u skladu sa usvojenim izmjenama režima saobraćaja u gradu, te da u vozilima ne ostavljaju predmete koji bi mogli biti predmet izvršenja krivičnih djela.

Podsjećamo navijače na njihovu obavezu da postupaju u skladu sa naredbama izdatim od strane policijskih službenika, kao i uputama predstavnika zaštitarskih agencija i drugih službenih lica.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona poziva građane da ukoliko raspolažu bilo kakvim bezbjednosno interesantnim informacijama kao i informacijama o uočenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim nezakonitim pojavama, da o tome odmah informišu nadležnu policijsku stanicu pozivom na broj 122 ili direktnim obraćanjem policijskim službenicima na terenu.

Odsjek za odnose s javnošću,
      analitiku i planiranje

U cilju poboljšanja sigurnosti pješaka-učesnika u saobraćaju i obaveza vozača prema pješacima, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama i stvaranje visokog stepena bezbjednosti saobraćaja na svim putevima na području općine Tešanj, Policijska stanica Tešanj će sprovesti preventivno-represivnu akciju pojačane kontrole saobraćaja sa akcentom na kretanje pješaka i obaveza vozača prema pješacima.

Akcija pojačane kontrole će trajati do 10.04.2017. godine i biće realizovana kroz dvije faze:

U prvoj fazi do 01.04.2017.g. policijski službenici Policijske stanice Tešanj preventivno će djelovati za učenike u saobraćaju i sprovesti akciju podjele upozorenja za pješake i vozače motornih vozila u vidu letaka sačinjenih od strane Uprave policije MUP-a Ze-Do kantona.

Druga faza bit će realizovana od 01.04. do 10.04.2017. godine, gdje će policijski službenici pojačano vršiti kontrolu kretanja pješaka ma kolovozu, kao i drugih obaveza koje se odnose na pješake učesnike u saobraćaju i pojačanu kontrolu vozača o njihovog poštivanja obaveza prema pješacima. Tom prilikom policijski službenici će vršiti sankcionisanje počinjenih prekršaja od strane učesnika u saobraćaju pješaka i vozača u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini.

  KOMANDIR

Viši inspektor

 Katica Jusuf

Policijski službenici Federalne uprave policije, Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala, su u prethodnom periodu zaprimili više prijava fizičkih i pravnih lica sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na zloupotrebu informacionih sistema, prvenstveno pravnih subjekata, upotrebom tehnika napada na internetu koje imaju za cilj prevare korisnika u smislu promjene instrukcija za plaćanje roba i usluga, instaliranja malicioznih kodova u informacioni sistem korisnika i preuzimanje sesija internet bankarstva, te kriptovanja računara korisnika i zahtijevanja uplate otkupnine u svrhu deskripcije sadržaja. Na opisani način je fizičkim i pravnim licima sa teritorije Bosne i Hercegovine, pričinjena do sada neutvrđena materijalna šteta koja se ogleda u nedostupnosti podataka.
U navedenim primjerima, u dijelu koji se odnosi na tzv. “e-mail prevare”, napadač vrši istu na način da metodama “phisinga” ili kompromitacije e-mail servera, obavlja nadzor nad e-mail korespondencijom njemu interesantnih osoba, najčešće pravnih subjekata koji vrše poslovnu korespondenciju sa inostranstvom, a potom predstavljajući se kao ino dobavljač, koristeći obilježja istog, u fakturama vrši promjenu načina plaćanja, odnosno pod izgovorom navodnih promjena banke, navodi nove instrukcija za plaćanje i korespondentnu banku koja ne odgovara stvarnim podacima, nakon čega oštećeni ne sumnjajući izvrši uplatu na dostavljeni račun, kojom prilikom je fizičkim i pravnim licima sa teritorije Bosne i Hercegovine pričinjena materijalna šteta u novčanom iznosu od više stotina hiljada konvertibilnih maraka.
Nadalje, u drugom primjeru preuzimanja kontrole nad on-line bankarstvom, napadač uz korištenje metoda tzv. “phisinga”, šalje e-mail žrtvi, najčešće pravnom licu, predstavljajući se kao npr. Porezna uprava, u konkretnom primjeru @poreznauprava.com umjesto poreznauprava.ba, a potom aktiviranjem priloga uz e-mail poruku, npr. pdf dokumenta, žrtva u svoj sistem instalira maliciozni program koji za svrhu ima preuzimanje udaljene kontrole nad računarom, što naposljetku za posljedicu ima, u određenom trenutku obavljanje neovlašteno preuzimanje sesije internet bankarstva, nakon čega izvrše neovlaštene novčane transakcija u ime legalnog korisnika na prethodno pripremljene bankovne račune kriminalnih lica, “finansijske mule”, kom prilikom je u prethodnom periodu, pravnim licima sa teritorije Bosne i Hercegovine, gradova Posušje, Tomislav Grad, Tuzla, Orašje, Banja Luka, u vremenskom periodu od sredine 2016. godine, pričinjena materijalna šteta u novčanom iznosu više od 900.000,00 KM.
U primjeru enkripcije računara, žrtva najčešće zaprima e-mail poruku sa malicioznim programom u prilogu iste, nakon kojih radnji se vrši enkripcija podataka sa informacionog sistema, uz zaprimanje poruke o plaćanju otkupnine podataka u virtualnoj valuti “BitCoin”.
U svim naprijed navedenim primjerima od strane napadača, osim lakovjernosti legalnog internet korisnika iskorišteni su i sigurnosni propusti tipa, korištenja nelicenciranih operativnih sistema, korištenja neodgovarajućih ili nepostojanje antivirusnih programa, slabe ili nepostojanje sigurnosne politike korištenja informacionih tehnologija u firmama, ne postojanje permanentne edukacije uposlenika o opasnostima na internetu/kompjuterskoj sigurnosti i dr.
U cilju preventivnog djelovanja, odnosno smanjenja mogućih zloupotreba informacionih sistema fizičkih i pravnih lica u Bosni i Hercegovini, policijski službenici Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala ove Uprave, smatraju da bi slijedeće preporuke uveliko doprinijele smanjenju krivičnih djela iz oblasti kompjuterskog kriminala:
procjena rizika i kreiranje pravilnika/sigurnosne politike u vezi sa korištenju informacionih sistema u firmama,
korištenje licenciranih operativnih sistema, redovan update istih,
korištenje antivirusnih programa i redovan update istih,
kontinuiran nadzor mrežnih događaja od strane administratora i prijavljivanje anomalija na istom,
obraćanje pažnje na instalaciju računalnih programa,
poštivanje protokola upotrebe elektronskog bankarstva,
prilikom “on-line” plaćanja, uključivanje dodatnih mjera autentikacije, ( npr. novi klijent, prva transakcija, obavezna dodatna autentikacija ),
redovna provjera analitičke kartice kretanja po računu, provjera sumnjivih transakcija,
pažnja prilikom ostavljanja ličnih podataka na internetu,
provjera izvora pošiljaoca e-mail poruka, redovno ažuriranje postavki e-mail korisničkog računa, servera,
kreiranje tzv.”back-up” podataka u skladu sa politikom sigurnosti firme, ( na trećim lokacijama i si.),
redovna edukacija privatnih korisnika i uposlenih u firmama u vezi sa mogućnostima zloupotrebom informacionih tehnologija, odnosno prijetnjama na internetu.
Naprijed navedeni sadržaj ima za cilj preventivno djelovanje i podizane svijesti kako kod pravnih tako i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini.

FEDERALNA UPRAVA POLICIJE

Građani Bosne i Hercegovine odlučuju se na brak, u prosjeku, u 28. godini. Žene u našoj državi, gledajući prosjek, udaju se sa 26, a muškarci sa 29 godina, navodi se na internetskom portalu World Atlas, koji se društvenim istraživanjima bavi od 1997. godine.
Da su Bosanke i Hercegovke u potpunosti u pravu kada su u pitanju godine u kojima su spremne na udaju, potvrđuje i istraživanje koje je objavljeno u knjizi “Algoritmi za život prema kojima treba donositi odluke” novinara Brajana Kristijana (Brian Christian) i kognitivnog psihologa Toma Grifitsa (Griffiths).
Društveni status
Prema njihovom istraživanju, ako ste u potrazi za ljubavlju, optimalna dob za biranje supružnika je kada napunite 26 godina. U matematičkom žargonu, potraga za potencijalnim partnerom poznata je kao “optimalna teorija zaustavljanja”. Istraživanjem koje je proveo sociolog Nikolas Volfinger (Nicholas Wolfinger), pokazalo se da je najbolje vrijeme za stupanje u brak između 28. i 32. godine.
Kako se navodi u istraživanju portala World Atlas, brakovi se najranije zaključuju u zemljama Istočne Evrope, gdje se mladenkina dob kreće između 22 i 26 godina, dok mladoženja ima između 24 i 27 godina. U Moldaviji, većina muškaraca se oženi u 26. godini, dok žene stupaju u brak sa 24 godine. U većini zemalja Srednje Evrope žene se udaju, u prosjeku, u 27. godini, dok većina muškaraca u brak stupa u 30. godini života.
Stanovnici zemalja Sjeverne, Južne i Zapadne Evrope imaju najvišu prosječnu dob kod zaključivanja prvog braka. Žene u tim državama udaju se, u prosjeku, sa 30 godina, a muškarci nešto kasnije. Švedska ima najviši prosjek godina stupanja u prvi brak (34,6). Žene u ovoj državi udaju se, u prosjeku, sa 33,3, a muškarci sa 35 godina.
Prema ovim podacima, nije teško zaključiti da je u većini bogatijih država Evrope prosječna dob za stupanje u brak viša nego u zemljama u razvoju. Većina muškaraca i žena odgađa brak u zemljama u kojima uživaju viši društveni status, imaju bolji sistem obrazovanja i zapošljavanja.
Sociolog Srđan Vukadinović smatra da razvijenost države ili njene ekonomije nije najbitniji faktor zbog kojeg se mladi odlučuju ili ne odlučuju za brak.
Bogati i siromašni
– U bogatijim zemljama mnogo je liberalniji odnos prema braku nego u siromašnijima i zbog toga najviše dolazi do razlika. Riječ je o sudaru tradicionalnog naspram modernog doživljavanja institucije braka. Poznato je da je danas granica za sklapanje bračne zajednice pomaknuta u srednje godine, dok je to ranije bilo nezamislivo. Pomaknuta je, između ostalog, i zbog ekonomskih razloga, ali to nije presudno – pojasnio je Vukadinović.
Dodao je da se BiH svrstava među države koje gaje tradiciju stupanja u brak te da kod nas postoji viđenje da, ako neko nije u braku, onda mu nešto fali ili ima manjkavosti.
– No, danas mladi, jednostavno, ne vide značaj tog formalnog ugovora kojim se zaključuje bračna veza. To dokazuje primjer sve većeg broja mladih parova koji žive zajedno a da nisu sklopili brak – zaključio je Vukadinović.
Države s najvišom prosječnom dobi stupanja u brak
34,6 – Švedska
33,7 – Island
33,4 – Španija
33,2 – Danska
33 – Norveška
Države s najnižom prosječnom dobi stupanja u brak
25 – Moldavija
25,7 – Azerbejdžan
25,9 – Turska
26 – Ukrajina
26 – Bjelorusija

(avaz.ba)

Statistički ured Evropskih zajednica (Eurostat) objavio je podatke koliko iznose minimalci u Evropskoj uniji (EU) u ovoj godini. Naša zemlja nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem iako se, poređenja radi, najniži evropski minimalac isplaćuje u Bugarskoj i iznosi 235 eura. No, i najniži evropski minimalac, prema statistikama, viši je onog u BiH, koji iznosi 208 eura.
Od 28 zemalja članica EU, samo njih pet nema propisanu minimalnu plaću. Kako se navodi u istraživanju Eurostata, zemlje koje nemaju propisane minimalne plaće su Švedska, Danska, Finska, Italija i Kipar.
U deset zemalja EU minimalna primanja niža su od 500 eura u bruto iznosu. Te zemlje su Bugarska, gdje su ta primanja 235 eura, Rumunija sa 275 eura, Latvija i Litva 380 eura, Češka 407, Mađarska 412 eura, Hrvatska 433 eura, Poljska 453 eura i Estonija sa 470 eura.
U grupu zemalja, njih pet, u kojima najniža primanja iznose od 500 do 1.000 eura su Portugal 650, Grčka 684, Malta 736, Slovenija 805 i Španija 826 eura.
Najmanja mjesečna primanja koja prelaze 1.000 eura isplaćuju se u sedam zemalja sjeverozapadne Evrope, Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ona iznose 1.397 eura, Francuskoj 1.480 eura, Njemačkoj 1.498 eura, Belgiji 1.532 eura, Nizozemskoj 1.552 eura, Irskoj 1.563 eura i Luksemburgu 1.999 eura.
Iz tabele koju je izradio Eurostat vidljivo je da su sve zemlje posljednjih godina bilježile porast minimalnih plaća. Izuzetak je Grčka, gdje je evidentan njihov pad za 14 posto.
Od 2008. godine najveći porast najnižih propisanih primanja imala je Bugarska, gdje je zabilježen rast od 109 posto, slijedi je Rumunija sa porastom od 99 posto, zatim Slovačka 80 posto, Estonija 69, Latvija 65 i Litva 64 posto.
Prema općem kolektivnom ugovoru koji su potpisali predstavnici Udruženja poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH u većem bh. entitetu najniža plaća iznosi 406 KM ili 208 eura, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike FBiH.
– Opći kolektivni ugovor obavezuje samo potpisnike. Dakle, samo članove Udruženja poslodavaca, odnosno Saveza samostalnih sindikata. Ostali ostvaruju to pravo ako pristupe ili ako ministar rada proširi primjenu Općeg kolektivnog ugovora na druge – kaže Enis Imamović, rukovodilac Odjela rada i zapošljavanja Ministarstva rada i socijalne politike FBiH.
Dodaje da zapravo svi poslodavci posežu za tim da svoje pravilnike i akte kojima se regulira minimalna plaća usklade s odredbama općeg kolektivnog ugovora.
Topli obrok
Ukoliko uporedimo najniža primanja kod nas i u EU, lako bismo mogli krivo zaključiti da neko ko je na minimalcu treba raditi devet i po mjeseci da bi zaradio, naprimjer, minimalac od 1.999 eura koji se isplaćuje u Luksemburgu.
Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić kaže za „Avaz“ da je nemoguće porediti minimalac propisan u BiH s minimalcima iz EU. To je, kaže, velika greška. Pojašnjava da je u Rumuniji, naprimjer, u minimalnu plaću uključen topli obrok, prijevoz i sve ostalo, a kod nas to nije slučaj.
– Minimalna cijena rada je čisto obračunska jedinica. U Evropi više nema takvih plaća, dakle, plaća uz topli obrok, prijevoz… Sada je plaća – plaća. Tu sada ima dosta manipulacija od političara, a posebno sindikata koji tu nisu iskreni. Taj minimalac kod nas je odobren bez ikakve metodologije – kaže Hurtić.
Napominje da je minimalna plaća vrlo bitna kao način obračuna, ali i da investitori prate njenu visinu, jer idu u zemlje gdje je najniža.
Treba uporediti i cijene, a ne samo iznos plaća
– Kada se porede plaće, treba se uzeti u obzir i kolika je renta stana, naprimjer, u Rumuniji, a koliko u Luksemburgu. Isto tako, 406 maraka u Sarajevu nije isto što i 406 u Bihaću. Ukoliko se pogriješi u obračunu minimalne plaće ili ako se postavi prenisko ili previsoko, to ima utjecaja na onoga koji odlučuje hoće li investirati ili ne. U BiH niko nikada nikome nije predstavio zašto je odlučeno da minimalac bude baš 406 maraka. Vrlo je ozbiljna stvar u pitanju – naglasio je Hurtić.

(T. Ro./avaz.ba)

Sjedinjene Američke Države upozorile su u četvrtak vladu Južnog Sudana da bi se sprječavanje humanitarnih radnika da dođu do dijelova ove ratom razorene države koji pate od gladi moglo izjednačiti sa "taktikom namjernog izgladnjivanja", izvještava Reuters.
Građanski rat u Južnom Sudanu izbio je 2013. godine kada je predsjednik Salva Kiir, pripadnik naroda Dinka, razriješio dužnosti svog zamjenika Rieka Machara, pripadnika naroda Nuer, koji je pobjegao iz zemlje i nalazi u Južnoj Africi. Ujedinjeni narodi saopćili su da je najmanje jedna četvrtina stanovnika Južnog Sudana raseljena.

Ujedinjeni narodi objavili su da u dijelovima Južnog Sudana vlada glad, te se skoro polovina stanovništva, oko 5,5 miliona ljudi, suočava sa manjkom hrane.

Međutim, ova zemlja je nedavno drastično povećala visinu naknade za radne dozvole stranim humanitarnim radnicima, te radna dozvola sada košta 10.000 dolara.

"Glad nije rezultat suše, ona je rezultat lidera koje više zanima politička moć i lična korist nego zaustavljanje nasilja i dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći", kazala je Vijeću sigurnosti zamjenica američkog ambasadora u UN-u Michele Sison.

Zamjenik ambasadora Južnog Sudana Joseph Mourn Majak Ngor Malok odbacio je optužbe da je vlada kriva za glad, kazavši da će vlada "uraditi sve što može da pomogne u rješavanju ove situacije i poziva međunarodnu zajednicu da pomogne u rješavanju ovog hitnog pitanja."

"Vladino uporno beskrupulozno onemogućavanje dolaska humanitaraca do stanovništva pogođenog glađu može se izjednačiti sa taktikom namjernog izgladnjivanja", izjavila je Sison.

(FENA)

Danas u Bosni i Hercegovini veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne umjereno povećanje oblačnosti. Vjetar slab, prije podne jugo. U drugoj polovini dana vjetar postepeno mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 25°C.

U subotu, 25.03.2017., u Bosni veći dio dana pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u noći na nedjelju. U Hercegovini više oblačnosti prije podne. U drugoj polovini dana u većem dijelu Hercegovine se očekuje smanjenje oblačnosti, osim u sjevernim područjima. Prije podne u Bosni rijetko može pasti malo kiše. U planinskim područjima Bosne i Hercegovine od sredine dana prema poslijepodnevnim satima se očekuju slabiji pljuskovi. Vjetar slab, veći dio dana sjevernog smjera. U noći na nedjelju vjetar mijenja smijer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni između 12 i 17°C, a u Hercegovini između 20 i 25°C.

U nedjelju, 26.03.2017., u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje koje će od sredine dana usloviti kišu i pljuskove. U Hercegovini je moguća grmljavina. Od večernjih sati na planinama će pasti malo snijega. Padavine nisu obilne, očekuje se između 5 i 10 litara po metru kvadratnom, uz jači pljusak u Hercegovini do 20 litara. U noći na ponedjeljak prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Ujutro slabo jugo. Od sredine dana vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 7 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C.

U ponedjeljak, 27.03.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. Prije podne više naoblake u istočnim područjima. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera, u Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -1 i 3°C, na jugu zemlje od 3 do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 7 i 12°C, na jugu zemlje od 13 do 17°C.

Međunarodni aerodrom Tuzla do kraja ovog mjeseca uvodi pet novih aviolinija, najavljeno je iz ovog javnog preduzeća.

Uz nove linije, kompanija Wizz Air, koja je glavni partner tuzlanskog aerodroma, uvodi i drugi bazni avion. Rukovodstvo aerodroma će o novim destinacijama u Evropi i uvođenju novog aviona, govoriti u ponedjeljak na konferenciji za medije.

Kada su u pitanju nove destinacije, od marta ove godine, ova kompanija će pružati svoje usluge iz Tuzle za Köln, Friedrichshafen i Nürnberg u Njemačkoj, za Bratislavu u Slovačkoj i Växjö u Švedskoj.
Novi avion će omogućiti Wizz Airu i povećanje broja sedmičnih letova na postojećim rutama iz Tuzle za Eindhoven, Gothenburg, Malmo i Frankfurt Hahn.

Prvi WIZZ let obavljen je iz Tuzle u maju 2013.godine i od tada je ovaj avio prijevoznik postao najveći avio prijevoznik u Bosni i Hercegovini, pri čemu je konstantno širio svoju mrežu niskotarifnih ruta. Naglašavajući svoju posvećenost ovoj zemlji, samo dvije godine nakon pokretanja svojih operacija u Bosni i Hercegovini, Wizz Air je uspostavio bazne operacije u Tuzli.

U 2015.godini Wizz Air je prevezao više od 250.000 putnika na svojim niskotarifnim rutama u Bosni i Hercegovini pružajući tako podršku za više od 200 lokalnih radnih mjesta.

Međunarodni aerodrom Tuzla će i u 2017. godini nastaviti intenzivno da se razvija, najavio je Rifet Karasalihović, direktor ovog javnog preduzeća, najavljujući da će broj prevezenih putnika u ovoj godini biti oko 480.000. To je u odnosu na 2016. godinu, dodao je on, kada je prevezeno 311.000 putnika, veliko povećanje.

(Nezavisni.ba)