Poslodavci u cijeloj Bosni i Hercegovini na sve načine pokušavaju da ne plate novcem, što država mora zaustaviti.

Zamislite da vam bivši poslodavac kaže da sami uplatite radni staž, a da vam zauzvrat ponudi čarape po principu uzmi ili ostavi.

Upravo to je slučaj sa jednom bivšom zaposlenicom sarajevske fabrike čarapa Ključ, koja je, po ispovijesti njenog sina na društvenoj mreži Facebook, tamo radila 19 godina.

“Nakon 19 godina rada u fabrici čarapa "Ključ", mojoj mami, naravno kao i mnogima, nije uplaćeno tri godine i šest mjeseci radnog staža. Nakon mjesec dana trčanja od šaltera do šaltera, od kancelarije do kancelarije, uspjela je dobiti da plati od svojih/naših para staž, da bi mogla u penziju. Za ono što je uplatila dobila je čarapa koje se naravno najslabije prodaju i to na principu 'uzmi ili ostavi'“, navodi se u statusu na Facebooku.

'Prodajte čarape'
Direktor "Ključa" je, kako je navedeno, prvo rekao da ne može platiti staž jer je račun "Ključa" blokiran, da bi tokom sljedeće posjete bivše uposlenice pristupio drugačije.

Taj razgovor, kako je napisao na Facebooku sin zaposlenice "Ključa", išao je ovako:

Direktor: Možete upatiti svoj staž na naš račun!

Mama: Kako, ako je blokiran račun!???

Direktor: Eto, nije više blokiran!

Mama: Ja ću pokrenuti tužbu!

Direktor: Slobodno, to će trajati 10 godina, a Vi trebate riješiti ovo u narednih nekoliko dana!

Mama: Pa dobro, šta da radim?

Direktor: Uplatite svoj staž, a mi ćemo Vam dati čarapa!

Mama: Pa šta ću ja sa čarapama??

Direktor: Pa prodajte!

Za razliku od ove zaposlenice, neki ovaj primjer plaćanja u 'naturi', smatraju - pozitivnim, jer, kako kažu, neke firme u BiH ne nude ni čarape ili drugu robu kao nadoknadu, dok drugi vele kako su, zahvaljujući "Ključu", neki zaposlenici uspjeli kupiti stan i ne žele govoriti loše o toj kompaniji.

Sve ovo smo željeli provjeriti kod rukovodstva kompanije. Tako smo prvo pokušali telefonski stupiti u kontakt s direktorom preduzeća Jasminom Seferovićem, da bi nam u Centrali rekli da on trenutno nije u kancelariji i da ne znaju kada će doći. Pitali smo da li postoji PR služba preduzeća kojoj bi se mogli obratiti i rečeno nam je da pokušamo na drugi broj.

Kada smo nazvali, javila se ženska osoba, koja se predstavila imenom Ljiljana, a koja je na naše pitanje da li postoji PR služba ili neka osoba kojoj se možemo obratiti za izjavu, odgovorila: “Nemamo, nismo mi došli dotle“.

Kompanija nakon rata privatizirana
Nakon toga smo otišli u centralu fabrike čarapa "Ključ" u Sarajevu, gdje nam je rečeno da "ne znaju da li će direktor htjeti sići i da trenutno ima važan sastanak, pa da bi nas kontaktirali ako bude želio dati izjavu".

Na kraju nam je rečeno da direktor ima sastanke i ide na put, pa da ne može trenutno dati izjavu, te da moramo čekati do naredne sedmice.

Ekonomski analitičar Damir Miljević tvrdi da je to što radi kompanija "Ključ" na neki način i - zloupotreba radnika.

“Mi imamo opštu pojavu u BiH da poslodavci to rade. To imate i u trgovačkim lancima, imate to i kod isplate toplih obroka u vidu bonova. Poslodavci na sve načine pokušavaju da ne plate novcem. U ovom konretnom primjeru, umjesto da oni prodaju čarape, oni se ustvari, da bi došli do svog novca, pretvaraju u trgovačke putnike za prodaju čarapa, gdje na to moraju imati još trošak“, kaže Miljević.

Ističe da je kranje vrijeme da država stane ukraj takvim pojavama.

Naveo je primjer Elektroprivrede RS-a, gdje dio radnika topli obrok dobijaju kroz bonifikaciju struje.

“Time se remete tržišni odnosi. Nije to samo ogledalo stanja u državi, imate tu jako puno i zloupotreba“, ističe on.

Jedno pišu, drugo rade
Sarajevsku tvornicu čarapa “Ključ“ je osnovao 1896. godine Avram Levi Sadić. Iza rata u BiH 1992-1995. tvornica je privatizirana.

Nedavno je objavljeno da tvornica traži stranog investitora radi zajedničkog investiranja u proširenje proizvodnje i plasman proizvoda na međunarodnom tržištu.

Fabrika, koja je prije rata ostvarivala godišnju proizvodnju od 23 miliona pari čarapa, trenutno proizvede i plasira na tržište oko šest miliona pari godišnje, prenijeli su bh. mediji.

Na stranici preduzeća se navodi da se "Ključ“ svrstava među “primarne kompanije koje svojom hronikom razvitka najobjektivnije izražavaju stranice istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine“.

Navodi se da bilježi “zavidnu liniju svoga materijalnog uspona, povećanja proizvodnih kapaciteta, produktivnosti rada, osvajanja kvalitativnosti proizvodnje i plasmana svojih proizvoda na domaće i strano tržište“.

(Al Jazeera)

Znanstvenici nastoje odrediti izvor malih količina nuklearnog zračenja koje se pojavilo iznad Europe tijekom siječnja, prenose mediji.

Francuski Institut za radiološke i nuklearne rizike IRSN naime objavio je 13. veljače da je u nižim slojevima atmosfere kontinentalne Europe pronađen radioaktivni Jod-131.

U tragovima je ovaj radioaktivni element pronađen u Norveškoj, Finskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Češkoj, Francuskoj i Španjolskoj.

Stručnjaci pretpostavljaju da je do onečišćenja zraka trebalo doći početkom ove godine.

Vlasti u Norveškoj i Francuskoj, gdje je izmjerena veća količina radijacije, potvrdile su da nema opasnosti po zdravlje ljudi. Količine koje su došle u atmosferu su jako male, pišu  njemački mediji.

Stručnjake ipak zabrinjava to što se događa te je iz SAD-a u Europu stigao specijalni avion koji mjeri radijaciju u zraku.

Razlog pojačanoj radijaciji se još ne zna. Britanski mediji nagađaju da su možda Rusi izvodili tajne nuklearne pokuse na Arktiku. Geolozi i seizmolozi se pak ne slažu. Kažu da nisu utvrdili nikakve seizmološke aktivnosti koje bi potkrijepile nagađanja o nuklearnom pokusu.

Jedna od vjerojatnijih teorija je ta da su radioaktivne supstance iscurile s neke od brojnih olupina ruskih podmornica.

Na dnu Barentsovog mora nalazi se, naime, nekoliko ruskih nuklearnih podmornica. Norveške vlasti kažu da je u vrijeme prvog mjerenja more bilo uzburkano zbog oluje pa je moguće da je došlo do pomicanja neke od podmornica što je moglo rezultirati dodatnim oštećenjem i curenjem radioaktivnih supstanci.

(FENA) M.K.

Trumpova administracija objavila je nove oštre mjere o borbi protiv ilegalne imigracije, stavljajući u tešku situaciju skoro sve od 11 miliona nedokumentiranih stranaca u zemlji.

Naređenje je izazvalo strahovanja širom američkih imigrantskih zajednica, u kojima su milioni ljudi koji su proveli godine stvarajući porodice i zarađujući za egzistenciju, od kojih su većina iz Meksika i Centralne Amerike, pod ozbiljnom prijetnjom deportacije po prvi put u više decenija.  

Grupe za ljudska prava nazvale su naređenje administracije "lovom na vještice", upozoravajući da bi masovne deportacije naškodile porodicama koje su se duboko ukorijenile u Sjedinjenim Državama i štetile bi ekonomiji zemlje.

John Kelly, ministar domovinske sigurnosti, koji je objavio nova naređenja u dva memoranduma,  izjavio je, međutim, da su ona neophodna za bavljenje problemom koji je "preopteretio" vladine resurse.

- Bujanje ilegalne imigracije na južnim granicama preopteretilo je savezne agencije i stvorilo je značajnu ranjivost nacionalne sigurnosti u Sjedinjenim Državama - navodi on u jednom od memoranduma.

Senator Ben Cardin, vodeći Demokrata iz senatskog Komiteta za vanjsku politiku, upozorio je da će nove smjernice "naškoditi nacionalnoj sigurnosti i javnom redu".

Gradonačelnik New Yorka Bill De Blasio kazao je da će one rezultirati "bespotrebnim cijepanjem porodica i širenjem straha među imigrantskim zajednicama".

Nova pravila olakšala bi graničnim patrolama i imigracijskim službenicima da brzo deportuju ilegalne imigrante koje nađu, sa samo nekoliko izuzetaka, prvenstveno djece. 

Prioritet će ostati nedokumentirani imigranti osuđeni za krivična djela, kao i svi koji su optuženi ili se suočavaju s potencijalnim optužbama za krivična djela.

Ipak, ljudi koje je smatrala niskim prioritetom za deportaciju prethodna administracija Baracka Obame - generalno oni koji nisu povezani s kriminalom - nisu više zaštićeni, prenosi AFP.

(FENA) B.D.

Fabrika namještaja ''Konjuh'' Živinice, poput ''Dite'' iako u stečaju, nastavlja proizvodnju. Od oktobra prošle godine su u stečaju, a 27 preostalih radnika pravi namještaj koji puni učionice, kancelarije i domove u BiH i inostranstvu.

Mašine su očuvane, a narudžbe dolaze i van BiH.

Jedini problem, kako navode, predstavljaju odredbe Ustavnog suda na Zakon o stečaju u FBiH. Iz ''Konjuha'' očekuju i brzi sastanak s potencijalnim strateškim partnerom iz Njemačke.

Stečajni upravnik Fabrike namješaja ''Konjuh'' Živinice Hajrudin Kunalić kaže da pokušavaju s pojedinačnim narudžbama, te da rade za nekoliko školskih ustanova.

- Radimo i 350 stolica za Inženjering iz Zagreba, javljaju se firme iz Srbije - rekao je Kunalić dodajući da sve potencijalne kupce muči sigurnost rada i mogućnost isporuke.

Očekuje se brzi sastanak s potencijalnim strateškim partnerom.

- Razgovore nastavljamo s predstavnikom iz Njemačke. Nastali su problemi oko viza za njegove poslovne partnere, ali bi se trebali sastati početkom idućeg mjeseca - naveo je Kunalić.

Dodatan problem, ističe Kunalić, je presuda Ustavnog suda na Zakon o stečaju, a čime je po njemu, najveći dio odgovornosti stavljen u ruke stečajnog upravnika. Sudovi u Zenici i Sarajevu su nove odluke već uručili stečajnim upravnicima, dok u Tuzli to još nije slučaj.

Kunalić navodi da ''Konjuh'' ima potencijala, mašine i tehnologiju koja prati savremene trendove, a veliki je i broj potencijalnih saradnika koji bi namještaj kupovali iz ove fabrike. Očekuje se da u narednim danima, a nakon sastanka sa strateškim partnerom, bude poznato više detalja o sudbini ovog preduzeća.

(FENA) L.A.

Obavještavamo vas da će se dana 24.02.2017.godine (petak) održati svečanosti  povodom završetka radova na objektima "Mješovita srednja škola"  Žepče u 11,00 sati i  "Prva osnovna škola" Zavidovići u 13,00 sati.

 Radovi su realizovani putem Federalnog ministarstva prostornog uređenja - implementaciona jedinica projekata "Energetska efikasnost u BiH" za Federaciju BiH, finansirani iz kredita Svjetske banke preko Međunarodne asocijacije za razvoj .

Svečanosti će prisustvovati: ministar Federalnog ministarstva prostornog uređenja Josip Martić, koordinator projekta za Federaciju BiH Mustafa Čopelj, premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević, ministar Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mensur Sinanović, ministar Ministarstva finansija Andrej Kajić, ministar Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu životne sredine Fahrudin Brkić, načelnik Općine Žepče Mato Zovko, načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović i Nedžad Muminović, izvođač radova "ITC"doo Zenica.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK

Firma Agrona d.o.o. Živinice, poziva sve zainteresovane koji se bave uzgojem kornišona da nam se pridruže na edukacijskim sastancima koji će se održati u subotu 25.02. sa početkom u 10 sati u Zavidovicima u velikoj sali Doma Kulture, i u Maglaju u 13.30 u sali Doma Kulture.

Pozivamo sve zainteresirane da postanu naši kooperanti i iskoriste poslovnu priliku jer nudimo:

- Zagarantovan otkup i sigurnu isplatu tokom cijele sezone

- Konstantnu obuku o uzgoju kornišona i

- Nadzor stručnog tima agronoma.

Firma Agrona se bavi organizacijom, otkupom i preradom kornišona i namjerava ojačati proizvodnju i otkup kornišona u Bosni i Hercegovini.

Najnoviji prijedlog Federalne vlade za oporezivanja plaća u FBiH predviđa rast poreza na dohodak i uvođenje takozvane diferencirane stope.

Vlada u prednacrtu novog zakona o porezu na dohodak predviđa da se mjesečna osnovica plate do 800 KM oporezuje sa 13 posto, dok će iznos plate iznad 800 KM biti oporezovan sa čak 20 posto, piše Dnevni avaz.

To znači da će, naprimjer, plata od 1.000 KM biti oporezovana sa dvije stope. Iznos od 800 KM oporezovat će se stopom od 13 posto, a preostalih 200 KM bit će oporezovano sa 20 posto.

To znači da porez koji se mora plaćati na ovu visinu plate iznosi ukupno 170 KM, odnosno 130 KM na 800 KM plus dodatnih 40 KM na preostalih 200 KM.

Time bi plaća od 1.000 KM bila opterećena s dodatnih 70 KM, s obzirom na to da se ona trenutno oporezuje s deset posto, odnosno 100 KM.

BiznisInfo je došao do nešto drugačije računice, s ozbirom na to da 13 posto od 800 KM iznosi 104 KM, plus 40 KM na preostalih 200 KM. To znači da bi se izdvajanja povećala za 44 KM, a ne za 70 KM. Osim toga, treba uzeti u obzir i neoporezivi dio plate koji trenutno iznosi 300 KM.

U svakom slučaju, ovim se znatno više nego do sada opterećuje srednji sloj stanovništva. Jedinstvena stopa ovog poreza sada iznosi 10 posto.

Kada je riječ o oporezivanju doprinosa, u prednacrtu zakona navodi se da će stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji idu na teret obveznika iznositi 18,5 posto.

Kao takva, ona je za 1,5 posto viša nego sada.

I stopa za zdravstveno osiguranje se povećava, sa sadašnjih 12,5 na 13,5 posto.S druge strane, stopa doprinosa za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti smanjuje se sa 1,5 na jedan posto.

(tuzlanski.ba)

U prvoj sveobuhvatnoj procjeni takve vrste ustanovljeno je kako je evropska populacija cvrčaka i skakavaca ugrožena, odnosno čak četvrtini vrsta tih insekata prijeti izumiranje.

Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) ta skupina insekata najugroženija je od svih dosad promatranih u Evropi. Evropa je stanište za više od 1000 vrsta skakavaca i cvrčaka, koji su važan izvor hrane za ptice i reptile, a njihov bi nestanak mogao ugroziti cijeli ekosustav, prenosi portal croenergo.eu.

Staništa cvrčaka i skakavaca ugrožavaju požari, intenzivna agrikultura i razvoj turizma.

Jean-Christophe Vie, zamjenik direktora Programa za globalne vrste IUCN-a, rekao je da treba učiniti više kako bi se zaštitila njihova staništa.

"Ne počnemo li odmah djelovati, glasanje cvrčaka moglo bi uskoro postati prošlost", upozorio je.

(FENA) E.F.

Južnoafrički sud u srijedu je presudio protiv vladine odluke da se povuče iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), nazivajući je neustavnom.

Sudac u višem sudu Sjeverni Gauteng preporučio je vladi da poništi  obavijest o povlačenju iz suda s univerzalnom jurisdikcijom koji se bavi slučajevima kršenja ljudskih prava i ima sjedište u holandskom gradu Den Haagu.

Vodeća južnoafrička opozicijska stranka pokrenula je sudski postupak, navodeći da je vladina obavijest nelegalna jer južnoafrički parlament nije konsultiran o njoj.

Južnoafrička objava povlačenja uslijedila je nakon spora iz 2015. godine oko posjete sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, koga traži ICC zbog navodnih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida u Darfuru.

Al-Bashiru je dopušteno da napusti Južnu Afriku čak i pored naređenja lokalnog suda vlastima da ga zaustave, prenosi Associated Press.

(FENA) B.D.

Kina je skoro dovršila gradnju dvadesetak građevina na vještačkim otocima u Južnokineskom moru koje izgledaju namijenjene raketama dugoga dometa, rekla su dva američka dužnosnika agenciji Reuters.

Te gradnje će vjerojatno izazvati pitanja hoće li i kako reagirati Sjedinjene Države imajući na umu njihovo obećanje čvršćeg odnosa prema Kini u Južnokineskom moru.

Kina tvrdi da ima pravo na skoro cijelo Južnokinesko more kroz koje se odvija trećina svjetskog pomorskog prometa. Brunei, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam isto tako polažu svoja prava. Trumpova je administracija nazvala ilegalnom kinesku izgradnju otoka u Južnokineskom moru.

Gradnja betonskih građevina s krovom koji se može uvući na grebenima Subi, Mischiefu i Fiery Crossu, dijelu lanca otoka Spratly gdje je Kina već izgradila piste vojne dužine, moglo bi se smatrati vojnim zaoštravanjem, rekli su zadnjih dana američki dužnosnici govoreći pod uvjetom da ostanu neimenovani, prenosi Hina.

"Nije da Kinezi grade bilo što u Južnokineskom moru samo gradnje radi, a ove građevine sliče drugima u kojima su baterije SAM pa je logičan zaključak da su one namijenjene tome", rekao je američki obavještajni dužnosnik.

Drugi je dužnosnik rekao da su građevine izgleda duge 20 metara i 10 metara visoke.

Glasnogovornik Pentagona je rekao kako su Sjedinjene Države predane "nemilitarizaciji u Južnokineskom moru" i pozvao sve koji polažu pravo na teritorij da poduzmu mjere u skladu s međunarodnim pravom.

U svom senatskom saslušanju za potvrdu prošli mjesec je američki državni sekretar Rex Tillerson izazvao bijes Kine rekavši kako bi se Pekingu trebao uskratiti pristup otocima koje gradi u Južnokineskom moru.

Tillerson je kasnije ublažio retoriku a Trump je dalje smanjio napetosti obećavši da će poštivati dugogodišnju američku politiku  "jedne Kine" u telefonskom razgovoru s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom 10. februara.

Greg Poling, stručnjak za Južnokinesko more u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, rekao je u decembru u izvještaju kako je Kina izgleda postavila oružje, među kojim i protuzračne i proturaketne sisteme, na svih sedam otoka koje je izgradila u Južnokineskom moru.

Dužnosnici su rekli kako su nove građevine vjerojatno za smještaj raketa zemlja-zrak koje će ojačati kineski odbrambeni kišobran nad otocima. Nisu rekli kada bi po njihovom mišljenju Kina mogla rasporediti rakete na otoke.

Američki obavještajni dužnosnik je rekao kako građevine ne predstavljaju bitnu vojnu prijetnju američkim snagama u regiji, imajući na umu njihovu vidljivost i ranjivost.

Njihova gradnja izgleda da je više politički ispit kako će Trumpova administracija reagirati, rekao je.

"Logičan odgovor bi isto tako bio politički, nešto što ne bi trebalo voditi vojnom zaoštravanju u vitalnom strateškom području", rekao je dužnosnik.

(FENA) B.D.