Nedavno, tačnije 16. oktobra 2014. godine, u Sarajevu je promovisana knjiga „KO JE KO U BiH“ Izdavačke kuće Planjax iz Tešnja, čiji je jedan od promotora bio i akademik Abdulah Sidran. Akademik je knjigu apostrofirao kao izdavački poduhvat jedinstven u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsni kulturološki, izdavački fenomen koji se, eto, može pojaviti samo u tešanjskom izdavaštvu, u kojem se tešanjski čovjek odvažio da uradi knjigu velikih gabarita, kvantitativnih i kvalitativnih smislova.

Tim povodom uvaženi akademik je nastavio da govori o tešanjskom kulturološkom fenomenu koji datira iz daljine, pominjući 1865. godinu kada je u Tešnju izvedena prva pozorišna predstava u BiH; zatim 1968. godine, Tešnjaci otkupljuju privatnu biblioteku Hamida Dizdara i u jednom danu obogaćuju se velikim bibliotečkim fondom (nisu to učinili ni Sarajevo, ni Mostar, ni Tuzla i sl.) i tada se pisalo u štampi kako je tešanjska općina jedina u Jugoslaviji u prilici da njen svaki stanovnik uzme po knjigu u svaku ruku; zatim je jedan Tešnjak svom gradu darovao 27,840 kg zlata da se napravi Dom kulture; opet, u nedavnom ratu kad su se rušila i palila kulturna dobra, gotovo svuda, uglavnom Bošnjaka, u Tešnju su ostale netaknute i katolička i pravoslavna crkva i još sačuvane kulturne vrijenosti tešanjske ikone iz pravoslavne crkve; zatim Tešanj ima i Rječnik tešanjskoga kraja, kakvo bi to leksičko i leksografsko bogatstvo bilo bosanskog jezika da svoj rječnik ima svaki bosansko-hercegovački kraj; i napose Tešanj danas gradi novu zgradu biblioteke, a koji to grad danas u BiH pa i u regionu gradi novu zgradu za potrebe biblioteke, pa je i to tešanjski kulturološki fenomen. Naravno, sve je ovo parafrazirana forma govora akademika Sidrana.

Gradnja nove zgrade Biblioteke i njeno opremanje po savremenim informatičkim tehnologijama povod je za nuđenje javnosti sadržajnije i cjelovitije slike o Biblioteci u Tešnju.

Osvrt na razvoj bibliotekarstva u Tešnju

Bibliotekarstvo u Tešnju ima dugu povijest ispunjenu brojnim značajnim datumima koji su je obilježili. Za začetke bibliotekarstva tešanjskoga kraja značajne su sljedeće godine, i ne samo te:

    1842. godina kada je (tešanjski kraj) Sivšu posjetio fra Ivan Frano Jukić, radi ustrojstva knjižnice;

    1868. godina kada je muftija Mustafa Šefki Užičanin uvakufio Tešnju vrijednu biblioteku;

    zatim tu je i biblioteka Mesuda ef. Smailbegovića, (1837-1904) posljednjeg muftije i muderisa Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju;

    1870. godina kada je u Tešnju ustanovljena kiraethana (čitaonica).

Dakle, bibliotekarstvo u tešanjskom kraju datira iz sredine 19. stoljeća, a u posljednjem kontinuitetu egzistira od 1946. godine, dakle, nagodinu će biti sedamdeset godina.

Današnja Biblioteka u Tešnju je osnovana kao institucija neposredno po završetku Drugog svjetskog rata, sa početnim fondom od 500 knjiga, dobijenih na dar od građana i ostatkom fonda Hrvatsko-muslimanske čitaonice…

Podatak iz 1957. godine, kada je ujedno i donesen Zakon o bibliotekama, kazuje da Biblioteka u Tešnju već ima oko 2500 knjiga.

Od posebne važnosti za rad i razvoj ove Biblioteke je godina 1968. kad se knjižni fond znatno obogatio. Naime, Općina Tešanj je izdvojila sredstva za kupovu privatne biblioteke novinara i književnika Hamida Dizdara (1907-1967), koja čini zasebnu cjelinu u Biblioteci kao “Fond Hamida Dizdara”. Čine ga: 17.237 knjiga pretežno iz oblasti humanitarnih znanosti i umjetnosti, te zbirke ugašene periodike od 898 naslova, uglavnom nekompletnih časopisa i listova, od kojih je dobar dio iz 19. stoljeća.

Posebnu vrijednost fonda čine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i u inostranstvu počev od druge polovine 18. stoljeća pa na ovamo.

Zbirka rariteta broji 1218 knjiga. Od toga broja 321 sveska se odnosi na bosansku knjigu, 813 na “jugoslaviku”, a 84 sveska na stranu literaturu.

Na policama Biblioteke našla se i orijentalna zbirka knjiga (arapski, turski, persijski), od 592 bibliotečke jedinice mahom štampanih, ali i rukopisnih, te drugi privatni fondovi zavičajnog karaktera od oko 850 bibliotečkih jedinica.

U fond na orijentalnim jezicima spada i zaostavština tešanjskog učitelja, jednog od osnivača Pozorišta u Tešnju, člana raznovrsnih kulturno-umjetničkih društava, a riječ je o Mehmedu Bajraktareviću Mehi (1927-1993). Pored ovih dobrotvora, u bogaćenju bibliotečkog fonda učestvovale su bibliotečke ostavštine još i Edhema Pobrića, Dragutina Tanasića, književnika Kasima Derakovića, te jedan dio biblioteke Amaterskog pozorišta Tešanj, zatim pisca za djecu i grafičkog poduzetnika Bajruzina Hajre Planjca i dr.

Godine 2009. otkupljena je privatna biblioteka Adila Alića, knjižni fond od oko 2600 bibliotečkih jedinica, sa bogatom arhivom.

Biblioteka je 1986. godine dobila dva najveća duštvena priznanja, a riječ je o nagradi Drušva bibliotekara SR Bosne i Hercegovine “Najbolja Biblioteka u Bosni i Hercegovini za 1986. godinu” i “Septembarska povelja” – najveće priznanje Općine Tešanj.

Osim toga, ova biblioteka je 1988. godine bila domaćin jugoslovenske manifestacije “Mjesec knjige 1988. godine” i pri tom ugostila brojne poznate ličnosti iz sfere kulture i umjetnosti.

Da je tešanjska Biblioteka prava riznica blaga svjedoče nam i prepiske i rukopisi pojedinih djela brojnih stvaralaca, kao: Muse Ćazima Ćatića, Hamida i Maka Dizdara, Bore Stankovića, Antuna Gustava Matoša, Hamze Hume, Adem-age Mešića, Mustafe Ćemana i drugih. Ovdje je neophodno navesti i prva izdanja djela: Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Jovana Dučića, Ive Andrića i dr. koja se nalaze u vlasništvu tešanjske Biblioteke i zajedno sa ostalim raritetima (ukupno oko 2500), čine bogatstvo od neprocjenjive vrijednosti. U vlasništvu Biblioteke postoje i dvije najstarije štampane knjige sa početka 17. stoljeća, tačnije iz 1603. i 1605. godine, kao i najstariji rukopis iz 1417. godine.

Danas cjelokupni fond Biblioteke sadrži nešto više od 63.000 knjiga, 6000-7000 bibliotečkih jedinica, periodičnih publikacija i druge bibliotečke građe, i kao takav stoji na raspolaganju čitaocima.

U susret knjizi i čitatelju

“S obzirom na broj knjiga, broj korisnika i fondove koje posjeduje, Biblioteka ima nedovoljan broj uposlenih. Broj korisnika knjige iz godine u godinu varira, ali vrijedno je pomenuti da je 2006. godine Biblioteka imala 1315 upisanih čitalaca. Naša Biblioteka po značaju seže u sami vrh biblioteka Bosne i Hercegovine, ako ne i među prvih pet biblioteka“, kazao je direktor Esmir Bašić

Opća biblioteka Tešanj, osim što nudi knjigu čitatelju, posljednjih godina nudi i druge kulturne događaje kao što su promocije knjiga – bilo da ih je izdavač ili su to knjige drugih izdavača a značajne su za bosanskohercegovačku pisanu riječ, te okrugle stolove, omaže, izložbe, literarne natječaje, radionice i kvizove za osnovce i srednjoškolce i sl. a posebno je aktivna u razmatranju bibliotekarskih tematika i u tom pravcu Biblioteka je organizirala šest konferencija bibliotekara regionalnog, federalnog i državnog nivoa. Tako Biblioteka u Tešnju daje značajan doprinos unapređenju bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.

Treba reći da je Biblioteka u posljednjih pet godina, kako je u svoj opus rada dobila i izdavaštvo, izdala oko 40 knjiga i uz to poticala i podržavala pisanu riječ a posebno mlade autore. Dakle, treba kazati da je vođstvo Biblioteke, u teškom vremenu za knjigu, sa svojom bibliotekom, krenulo ka knjizi, a kampanjama kao što su Tešanj čita, Tešanjski salon knjige i sl. ide i ka čitatelju knjige.

Također, Biblioteka je ustrojila 2007. godine Nagradu Mustafa Ćeman za doprinos razvoju bibliotekarstva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. To je jedina nagrada u ovoj oblasti u Federaciji BiH.

Tešanjska Biblioteka je najbogatija biblioteka u Zeničko-dobojskom kantonu, a spada u red najbogatijih biblioteka u Bosni i Hercegovini.

Biblioteka je uspostavila veoma dobru saradnju sa Goethe-Instituts iz Njemačke i sa Institutom Junus Emre iz Turske i plodovi te saradnje se već očituju u unapređenju i osavremenjavanju rada Biblioteke.

Posvećuje se velika pažnja informatičkoj tehnologiji i edukaciji kadrova, kao npr. digitalizaciji bibliotečkog fonda, odnosno u procesu je digitalizacija i katalogizacija Orijentalne zbirke koju posjeduje.

Biblioteka je, s obzirom na svoju prirodu uvijek bila mjesto kulturnih događanja, ali treba kazati da je to intenzivirala posljednjih godina i postala ozbiljna kulturna spirala koja žiteljma tešanjskoga kraja i šire nudi kulturne sadržaje u prigodama i redovnim općinskim manifestacijama tokom cijele godine.

Prva novoizgrađena zgrada za biblioteku u BiH poslije 40 godina

U svom trajanju Biblioteka u Tešnju je često mijenjala svoju adresu, četiri-pet puta je preseljavana iz objekta u objekat, uglavnom u nenamjenski objekat, i svako seljenje je ostavljalo svoje rane na knjižnom fondu i bibliotečkom ustroju.

Osjećala se potreba da biblioteka treba da dobije stalnu adresu i da nađe svoj smiraj. Tako je nakon, domalo, sedam decenija sazrela ideja i došlo vrijeme da se počne nešto konkretno i raditi na tom planu. Tako je, prilikom radova na Strategiji razvoja općine koji su trajali u 2007. godini, od strane direktora Bilblioteke, Esmira Bašića, predloženo Općini kao nosiocu izrade Strategije da se u Strategiju razvoja općine Tešanj 2008-2015. uvrsti i gradnja nove zgrade Biblioteke. Na svu sreću to je i prihvaćeno.

Poslije usvajanja Strategije uslijedila je izmjena Regulacionog plana „Musala“ 2008. godine u okviru kojeg je Biblioteka dobila svoju lokaciju.

Već naredne godine 11.7.2010. godine načelnik Općine Tešanj Fuad Šišić je potpisao ugovor sa firmom Farex d.o.o. Tešanj za izradu projektne dokumentacije i pripreme za radove u suterenu. I konačno 28.6.2010. godine položen je i kamen temeljac koji je ozvaničio početak nicanja nove zgrade Biblioteke. Također, 4.10.2010. godine načelnik Općine Fuad Šišić, u prisustvu direktora Biblioteke Bašića, potpisuje ugovor sa firmom Inter d.o.o. Tešanj za obavljanje druge faze radova na objektu. Zatim su zamjenik koordinatora Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) Omer Aykan i općinski načelnik Suad Huskić, u prisustvu direktora Biblioteke Bašića i predstavnika izvođača radova Osmana Kovača, potpisali su 23.12.2014. godine Sporazum o početku završne faze radova na zgradi Biblioteke u Tešnju vrijedan 265.000 eura. Isti dan izvođač radova Džekos d.o.o. Srajevo uveden je u radove, a završetak radova je predviđen za pet mjeseci.

Prema riječima direktora Bašića:“Put do potpisivanja sa TIKA bio je dugotrajan i veoma zahtjevan. Bilo je potrebno mnogo strpljenja, upornosti i zalaganja. Biblioteka je podnijela apelaciju prema TIKA prije dvije godine. U tom periodu bilo je nebrojeno poziva prema uredu TIKA, presretanja predstavnika TIKA po bosanskohercegovačkim gradovima i pisanja dopisa istim.

Konačno, sve dileme u vezi realizacije našeg zahtjeva desile su se ljetos (2014) kada je u posjetu Bosni i Hercegovini došao direktor TIKA za Jugoistočnu Evropu Mahmut Čeviz. Po protokolu posjeta Tešnju nije bila planirana, ali je na molbu direktora Bašića gosp. Čeviz se odazvao prijateljskom pozivu i posjetio gradilište Biblioteke. Tom prilikom, direktor Čeviz, nakon što je obišao gradilište, dao je čvrsto obećanje da će se projekat početi realizirati do kraja tekuće godine. Kada je Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA), obavijestila menadžment Biblioteke, da su odobrena sredstva za završetak radova na novoj zgradi niko nije bio sretniji od nas. Obećanje koje smo tada dobili ovih dana se ispunjava. Realizacija ovog projekta imat će veliki značaj za razvoj naše biblioteke, lokalne zajednice i bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.“

Prema nekim saznanjima novoizgrađena zgrada Biblioteke u Tešnju biće prva nova zgrada za potrebe biblioteke u BiH u posljednjih 40 godina. I to niče u, kako državnom tako i u reginalnom, kontekstu opće društvene i ekonomske krize i zapostavljenosti kulture i u tome je i veći ovo kulturološki tešanjski fenomen. To će biti najmodernija biblioteka u Bosni i Hercegovini i postat će komparativna mjera za druge biblioteke i cilj stremljenja.

Biblioteka Tešanj je i dosad bila svojevrsna bibliotečka matica svih školskih biblioteka kako u njihovom razvoju tako i u unapređivanju njihovog rada, a sa unapređivanjem standarda rada gradske Biblioteke u tom pravcu će moći činiti i više.

Davno su rekli: „Napraviti biblioteku u kući, znači podariti joj dušu.“ Poznato je da je tešanjski kraj imao, i da i danas ima, svoje bibliofile koji su imali svoje privatne biblioteke u svojoj kući, koji su ranije a tako će to biti, nadamo se, i u buduće, poslije njihovog odlaska sa ovoga svijeta, darivali svoje biblioteke Biblioteci Tešanj ili ih je zajednica otkupljivala. Također, tešanjska Biblioteka bi svojom poviješću, svojim bibliotečkim blagom i svojim novijim zbivanjima mogla biti zanimljiva za bibliologiju i tematski istraživački opservirana u postdiplomskim studijima bibliotekarstva. U naučnim krugovima Tešanj je posebno glasovit zbog vrijednosti koje krije njegova Biblioteka. Bibliotečka je tradicija u Tešnju vrlo duga, jer tu zapravo postoji kult knjige. U zemljama u kojima postoji kult knjige biblioteke su najmoćnije i najljepše zgrade u centru grada, tako će to biti uskoro i u Tešnju.

Kemal Ljevaković

Tešanj, 3. februar/veljača 2015. godine