A.A.
Policijski službenici Policijske stanice Doboj u utorak su uhapsili osobu inicijala H.D. iz ovog grada, zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo "Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Prilikom pretresa automobila marke Ford, koji je u vlasništvi H.D., pronađena je i oduzeta automatska puška marke "Kalašnjikov“.
Puška je posjedovala i okvir u kojem se nalazilo 19 metaka.
Ova osoba je istog dana u Vidovdanskoj ulici u Doboju sa navedenim putničkim automobilom prouzrokovalo saobraćajnu nezgodu sa materijalnom štetom.
Nakon toga su policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj prilikom vršenja uviđaja uočili automatsku pušku u putničkom automobilu.
U povodu novogodišnjih praznika, svim građanima općine Tešanj želimo dobro zdravlje, te sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINSKI NAČELNIK
Amir Kurtić, dipl.ing.el. Mr.sci. Suad Huskić
Poštovani korisnici naših usluga, poslovni partneri, građani Općine Tešanj,
SRETNA NOVA 2023 GODINA
Koristimo ovu priliku da vam se zahvalimo na jako dobroj saradnji, razumijevanju i interakciji koju smo imali tokom 2022.
U 2023. godini želimo vam mnogo zdravlja, poslovnih uspjeha, sreće i međusobnog uvažavanja!
Napomena: 2. i 3. Januar su neradni dani u preduzeću zbog državnog praznika Nove godine.
Dežurne ekipe za kvarove, odvoz otpada i zimske službe radit će prema redovnom rasporedu.
Prijava kvarova/primjedbi na uslugu odvoza otpada ili zimske službe isključivo na dole navedene brojeve tel:
Neradnim danima:
0-24 h, na tel. 032 652-098, 663-619 ili 061 132-204, 062 993-085
"Tešanj sredina ekološke svijesti, čistoće i pouzdanog partnerstva"
JP RAD d.d. Tešanj
Skupština Zeničko-dobojskog kantona danas je sa 30 glasova "Za" usvojila rebalans budžeta Zeničko-dobojskog kantona kojim je planirana isplata jednokratne pomoći u iznosu od 1.080 KM zaposlenicima na budžetu kantona.
Na današnjoj sjednici na raspravi o rebalansu budžeta Zeničko-dobojskog kantona ministrica finansija Dženana Čišija je kazala da nema zamjerki na ovu tačku dnevnog reda jer je donesena od prošle vlasti, dok je premijerka Amra Mehmedić kazala da će se kanton zadužiti za isplatu novčanih sredstava, odnosno, rebalans budžeta kantona.
Zastupnica NiP-a Amra Babić je kazala da se rashodi povećavaju za više od 14 miliona KM te da je ovo drugi rebalans budžeta u ovoj godini.
"Vlada FBiH donosi uredbu 13. jula kojom kaže da poslodavci u FBiH mogu, ne kaže moraju, s ciljem ublažavanja posljedica inflacije, isplatiti uposlenicima bez oporezivanja iznos 'do' 1.080 KM. Naravno, mogu, ne moraju. Uredu. To je bilo 13. jula. Skupština i bivša Vlada ZDK, 29. jula, 15 dana nakon ove odluke donose rebalans, zašto to tada nisu uključili? Gdje su tada bili predstavnici sindikata?", izjavila je Babić.
Dodala je da je kao kukavičko jaje 22. decembra novoj skupštinskoj većini dostavljen dokument rebalansa budžeta.
Predsjednik kluba SDA Alija Ogrić, u raspravi oko tačke rebalansa budžeta, je izjavio da se vodilo činjenicom da je budžet bio stabilan te da su institucije dale saglasnost za rebalans budžeta te da će dati podršku isplate 1.080 KM.
Ivo Tadić (HDZ) je u obraćanju prisutnima je kazao da je ova tačka previše ispolitizirana.
"Mislim da se ta sredstva, većina njih u FBiH, pa i ZDK isplaćena. Postavljam pitanje, zašto uopće raspravljamo o ovome? Rebalans radimo isključivo zbog ove stavke, sigurno ga ne bi radili da nisu u pitanju ova sredstva. Vlada je donijela odluku na kraju mandata, spominje se juli, ali sa 1. septembrom smo povećali plaće u obrazovanju. Trenutno mislim da u obrazovanju imamo najveće plaće u BiH i mnogo se uradilo kada je u pitanju bivša vlast", kazao je Tadić.
Dodao je prvi put čuje da je budžet u minusu te da sada na budžetu ima 85 miliona KM. Istakao je da se puno uradilo te da se po prvi put ima vlada sa novim ministrima koja budžet ima u suficitu te da se budžet puni bolje od očekivanja.
"Ne vidim razlog za strah. Moramo prihvatiti odgovornost kada su u pitanju plaće i sredstva. Svi imamo niske plaće, a ovo bi bio stimulans za budžetske korisnike. Mislim da možemo ovo isplatiti i ne vidim nijedan razlog da ne možemo to uraditi. Nije ovo nikakvo kukavičko jaje. Klub HDZ će podržati ovu odluku", kazao je Tadić.
Zastupnik Mirnes Bašić (SDA) je izjavio da prema izvještaju Ministarstva finansija ZDK ovu godinu budžet ZDK završava u suficitu.
"Sufcit je pokazatelj da se štedilo i radilo i da se došlo do rebalansa da se može isplatiti i ova jednokratna naknada", izjavio je Bašić te odgovorio zastupnici Babić da je ispoštovana sva procedura te da politiku ostavi sa strane.
Babić je ipak na kraju popustila i kazala da nema ništa sporno u isplati sredstava te da joj nije jasno ko je doveo ljude bez razloga pred zgradu kantona. Nedugo zatim je okrivila SDA te pitala što oni to nisu usvojili i zašto su čekali?
Odgovor na to dao je zastupnik Isak Ramo (NES) koji je kazao da aktuelna vlada još nije trebala biti formirana s obzirom na stav Kluba Bošnjaka, da su aktuelnu vladu mogli osnovati poslije te da bi s tim prošli saziv vlade sve završio i isplatio novčana sredstva.
Damir Memić (SDP) je kazao da su stavovi SDP-a jasni od ranije te da će podržati rebalans budžeta, što nikada nije dovedeno u pitanje s njihove strane jer im je, kako je kazao, stalo do građana.
Goran Bulajić (DF) je u obraćanju prisutnima kazao da će sredstva biti isplaćena te da će biti teško sve vratiti.
Nakon rasprave sa 30 glasa "za" usvojen je prijedlog rebalansa budžeta čime su se stvorile sve okolnosti za isplatu novčane pomoći u iznosu od 1.080 KM korisnicima budžeta nakon čega je Skupština ZDK nastavila s daljim aktivnostima i tačkama dnevnog reda koje se tiču finanijskih planova za 2023. godinu.
REAKCIJA NA POSKUPLJENJA Sindikati pozivaju na bojkot preskupe robe jer se marža određuje špekulativno
28 Dec 2022Udruženi sindikati Srbije “Sloga” pozvali su građane Srbije na bojkot i smanjenu kupovinu hrane, posebno mesa i pšenice, zbog, kako su naveli, brutalne pljačke trgovaca koji nekontrolirano podižu cijene.
Dvostruko skuplji
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS, smatra da bi jedna ovakva akcija trebala biti provedena i u BiH.
- U BiH je najgora inflacija u Evropi, što znači da postoji velika količina robe koja je poskupjela špekulativno, odnosno roba je poskupjela jer neko tu vidi šansu za zaradu i tu vrstu robe definitivno treba bojkotirati - kazao je Pašić.
Pokazatelj da nešto nije uredu, dodaje, jeste cijena putera, koji je dvostruko skuplji u BiH nego u Hrvatskoj. Mišljenja je da ovakve akcije mogu uroditi plodom.
Pomoć vlasti
- Ako smo godinama radili akcije “kupujmo domaće”, pa sada zaista kupujemo domaće, možemo reći “nemojte kupovati od nepoštenih trgovaca i nemojte kupovati nepošteno zacijenjenu robu” - istakao je Pašić.
Kako je dodao, mogućnosti udruženja potrošača da nešto promijene vrlo su ograničena, ali da svakako mogu pozivati na akcije.
- Ja bih pozvao i da se izvrši pritisak na vlasti, jer one mogu promijeniti stvari koje nam mogu promijeniti život, prije svega ukidanjem akciza i izmjenom diferencirane stope PDV-a. Kad bi se to uradilo, značajno bi nam pomoglo - rekao je Pašić
Pitanje vremena
Ekonomski analitičar Admir Čavalić ipak smatra da ovakva vrsta bojkota neće dati značajniji rezultat.
- Poslat će jednu simboličnu poruku, što možda i jeste cilj - kazao je Čavalić za “Avaz”.
Zastupnici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona danas će na sjednici razmatrati potrebna finansijska dokumenta za narednu godinu te po skraćenom postupku prijedlog izmjena i dopuna budžeta ZDK-a za 2022. godinu.
Bit će razmatrani prijedlozi odluka o privremenom finansiranju ZDK-a za period januar-mart 2023. godine, odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan JU Služba za zapošljavanje ZDK sa odlukom o izvršavanju Finansijskog plana prihoda i izdataka JU Služba za zapošljavanje za 2023. godinu te odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja sa odlukom o izvršavanju Finansijskog plana tog zavoda za 2023. godinu.
Na dnevnom redu je i Prijedlog odluke o dopuni Odluke o obrazovanju Kolegija Skupštine.
Mada je prethodna Vlada 22. decembra ove godine usvojila rebalans budžeta za ovu godinu čime su se, kako su tada isticali bivši premijer Mirnes Bašić (SDA) i ministar finansija Josip Lovrić (HDZ BiH), stekli uslovi i za isplatu jednokratne pomoći zaposlenim koji primaju plaću iz budžeta ZDK-a, a po Uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od po 1.080 KM, dolaskom nove Vlade ZDK i premijerke Amre Mehmedić (BHI-KF) ta je isplata postala nizvjesna.
Vlada ZDK se, međutim, o tom problemu zvanično još nije oglašavala, a sindikalni predstavnici koji su jučer imali i sastanak s novom premijerkom, za danas u 10 sati, kada treba početi sjednica SZDK, najavili su protest ispred zgrade Vlade i Skupštine.
SDA insistira da se ta pomoć isplati, a prije 10-ak dana saopćenjem za javnost, isto su tražili i iz Socijaledmokratske partije BiH, koja je članica nove koalicije u ZDK-u.
Za usvajanje prijedloga rebalansa budžeta potrebna je natpolovična većina od 18, od ukupno 35 zastupnika Skupštine.
Federalna vlada, poslodavci i sindikalci traže prihvatljiv način usklađivanja plata zbog inflacije, što će biti danas na dnevnom redu sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Sindikalci i dalje traže minimalac u iznosu od hiljadu maraka, a ekonomisti upozoravaju da, ukoliko rast plata ne prati ekonomska kretanja, može doći do veće inflacije, javlja BHRT.
Građani su nezadovoljni, a to potvrđuju i protesti, najavljeni danas ispred zgrade Vlade Zeničko-dobojskog kantona zbog neisplaćene jednokratne novčane pomoći.
Bh. građani sa prosječnim primanjima svakodnevno se iz srednjestojećeg staleža prelivaju u kategoriju onih koji jedva preživljavaju. Uprkos padu cijene goriva u svijetu, cijene svih proizvoda u našoj zemlji i dalje divljaju. Građani kažu da ni minimalac od hiljadu maraka nije dovoljan za preživljavanje.
Federalna Vlada, poslodavci i sindikat još traže svima prihvatljiv mehanizam usklađivanja plata zbog inflacije. Minimalac trenutno iznosi 543 marke, a potrošačka korpa prije dva mjeseca iznosila je 2.905 maraka. Sindikalisti insistiraju na zahtjevu da minimalac iznosi hiljadu maraka. Pred sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća poručuju da je sramotna priča Vlade i poslodavaca o minimalnom iznosu plate od 630 maraka.
– Treba da bude priča gdje ćemo pustiti članove Vlade i Udruženja poslodavaca da mjesec dana žive od 630 KM. Od stare Vlade očekujemo da što prije odu jer njihov rezultat se može svesti da su nas osam godina unazadili i da su nam osam godina napravili pakao od života. Činjenica je da svako normalan, ko ima mogućnost da ode van BiH, odlazi, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
– To se priča o tome već pet, šest godina. Ja bih rekao da ova Vlada ova oba mandata priča o smanjenju doprinosa, nažalost još se nije desilo. Zaista je to prostor koji bi otvorio da kažem prostor da se te plate značajno povećavaju, poručuje Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Ekonomist Željko Rička upozorava na lošu sliku inflacije, ali i na još veći rast cijena u slučaju povećanja minimalca.
– Ukoliko nastavimo sa pritiscima na povećanju ličnih dohodaka što lično mislim da je pozitvno, ali i sam rast ličnih dohodaka ukoliko se ne prati ekonomskim kretanjima ova faza proizvodnje onda dovodimo samo do veće inflacije jer su veći troškovi plata. Ušli smo u fazu gdje pokušava Sindikat da sustigne inflaciju što ne može da se desi bez kvalitetnih ekonomskih mjera na proizvodnji i tamo gdje nastaje dohodak, mišljenja je Rička.
Nezadovoljni neisplaćenom jednokratnom novčanom pomoći, budžetski radnici u ZDK najavljuju proteste. Da li su to jedni u nizu ili će odgovorni pronaći rješenja, poštujući ekonomske mjere i pomoći stanovništvu da prevaziđe krizu do stabilizacije situacije, vidjet ćemo u narednoj godini.
Regija u 2022.: Približio se Šengen, Slovenija dobila predsjednicu, blokade na Kosovu....
28 Dec 2022Za većinu država na prostoru jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana, protekla godina bila je u znaku integracija, prvenstveno ka cjelovitom i punopravnom članstu u Evropskoj uniji.
Najznačajniji uspjeh u regiji napravila je Hrvatska koja je tokom 2022. godine dobila zelena svjetla za dvije veoma važne stvari - pristupanje Schengenu i uvođenje eura. Time će Hrvatska od 2023. godine biti država koja će u potpunosti biti integrisana u sve sisteme koje ima i većina drugih članica Evropske unije.
Pristupni pregovori
Veliki napredak nakon nove višegodišnje blokade na evropskom putu, sredinom godine desio se i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ove dvije države konačno su otvorile proces pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Krajem godine pozitivna vijest nakon gotovo sedam godina čekanja stigla je i u Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija je našoj državi konačno dodijelila status kandidata na koji je osim Kosova jedina čekala u Evropi od zemalja koje su iskazale opredijeljenost punopravnog članstva u EU-u.
Nekako istovremeno i samo Kosovo je predalo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, iako nije jasno kako će teći taj proces s obzirom na to da nije priznato pet članica EU-a - Španije, Rumunije, Slovačke, Grčke i Kipra.
No, vjeruje se da je proces bržih integracija zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godini posebno ka Evropskoj uniji kao posljedica uzrokovan februarskom invazijom Rusije na Ukrajinu i strahovima od širenja ruskog uticaja na Balkan.
I dok su pozitivni procesi zabilježeni kod većine država u regionu, u Crnoj Gori i Srbiji evidentirane su uglavnom krizne situacije.
Tako je u Crnoj Gori na proljeće došlo do pada Vlade koju je vodio Zdravko Krivokapić, nakon čega je izabrana manjinska Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem. Ljetos je i njoj izglasano nepovjerenje, ali iako je na jesen dogovoreno da novi premijer bude Miodrag Lekić zbog duboke političke krize nije došlo do izbora nove Vlade, već manjinska i to u tehničkom mandatu još uvijek obnaša dužnosti.
Naime, zbog toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da imenuje za mandatara Lekića, nova parlamentarna većina je usvojila izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore koje su uzroko0vale višemjesečne proteste na ulicama širom Crne Gore, jer se nove zakonske odredbe iz te oblasti smatraju protuustavnim i nedemokratskim.
Kriza u Crnoj Gori
Ni krovna institucija Ustavni sud Crne Gore ne može da djeluje jer nije imenovana većina sudija kojim je istekao mandat, pa je tako na sceni i kriza pravosuđa u Crnoj Gori.
Više kriza zadesila je i Srbiju tokom 2022. godine. Prvo je tokom ljeta izbila kriza oko registarskih oznaka između Beograda i Prištine, da bi odmah nakon što je ona privremeno bila okončana uslijedila nova i to zbog hapšenja bivših srpskih policajaca na Kosovu. Ta kriza uzrokovala je ostavkama srpskih predstavnika u Skupštini i Vladi Kosova, ali i četirima opštinama na sjeveru Kosova sa srpskom većinom - Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan.
Iako su vlasti Kosova odložile izbore koje su prvobitno bili planirani za drugu polovinu decembra, a april 2023. godine Srbi na sjeveru Kosova su postavili barikade nakon čega je uslijedilo i blokiranje graničnih prelaza na sjeveru Kosova.
Naime, Srbi sada traže da se na sjeveru Kosova uspostavi Zajednica srpskih opština. Očekuje se da će novu krizu u odnosima Srbija - Kosovo proizvesti kosovska predaja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji.
Iako je 2022, nakon dvije godine, bila prva u kojoj se veoma malo ili gotovo nikako nije govorilo o koronavirusu, jer je pandemija znatno oslabila, region je zahvatila i velika inflacija, a najgore stanje je u Bosni i Hercegovini gdje vlasti tokom godine nisu učinile gotovo ništa kako bi se stanje sa povećanjem cijena bar ublažilo.
I dok su vlasti Hrvatske, Srbije i Crne Gore ograničavali maržu na osnovne životne namirnice, a u pojedinim slučajevima (Hrvatska) i cijene goriva u Bosni i Hercegovini građani su bili prepušteni na milost i nemilost (vele)trgovaca koji su iz dana u dan mijenjali cijene.
Ni smanjenje ili ukidanje akciza niti poreza na dodanu vrijednost (PDV) na naftu i naftne derivate, kao i osnovne životne namirnice također nije provedeno u Bosni i Hercegovini, a vlasti nisu izradile ni adekvatne socijalne programe za pomoć radnicima, penzionerima i socijalnim kategorijama stanovništva. U slučaju radnika vlasti su smanjenje udara na njihov standard prepustili volji poslodavca, dok su penzionerima minimalno povećavali mirovinu te samo jednom isplatili jednokratnu novčanu pomoć, što je bio slučaj i sa nezaposlenim i osobama u stanju socijalne potrebe, odnosno korisnicima socijalnih davanja.
Zbog krize uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu tokom 2022. godine u regionu su najviše poskupjeli energenti, i to prvenstveno gas, ali i električna energija, kao i čvrsta goriva - ugalj, drva i pelet.
Izbori
Slovenija je prvi put nakon proglašenja samostalnosti 1991. godine za predsjednicu dobila ženu - pravnicu Natašu Pirc Musar, koja je u utrci pobijedila kao nezavisna kandidatkinja.
Tokom godine Slovenija je imala parlamentarne izbore na kojima je došlo do značajnije promjene na političkoj sceni zemlje. Tako je Slovenska demokratska stranka Janeza Janše otišla u opoziciju, a premijersku poziciju je preuzeo potpuno novi čovjek iz Pokreta "Sloboda" Robert Golob.
Opći izbori održani su i u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom prve žene u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, te izborom socijaldemokrate Denisa Bećirovića za bošnjačkog i potvrdu novog-starog člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda u liku Željka Komšića.
Nakon višesedmičnih pregovora prvo je u entitetu Federacija BiH uspostavljena nova grupacija nazvana "osmorka" predvođena SDP-om, koja je na razini tog entiteta dogovorila vlast sa HDZ-om BiH, a zajedno sa SNSD-om su postigli dogovor i oko uspostave vlasti na razini Bosne i Hercegovine.
Neizvjesnost oko Doma naroda
Neizvjesnost oko popune Doma naroda Parlamenta FBiH, zbog odluka visokog predstavnika za BiH Cristiana Schmidta kojim su izmijenjene odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH trajala je sedmicama, a to zakonodavno tijelo nije popunjeno ni nakon dva kruga - raspodjele mandata po kantonima u skladu sa novim odredbama i preraspodjele iz kvote nedostajućih delegata. Još četiri delegata i to tri iz ostalih i jedan iz srpskog naroda tražio se u trećem krugu i to iz reda neizabranih delegata.
Ovakav proces uzrokovao je da su pojedini kantoni dobili veliki broj delegata i da je većina u Domu naroda Parlamenta FBiH skoncentrisana na mali broj kantona unutar entiteta Federacija BiH.
Za razliku od entiteta Federacija BiH, u entitetu RS nije bilo promjena, pa će na vlasti ostati stara-nova koalicija predvođena SNSD-om.
I Srbija je na proljeće imala vanredne parlamentarne izbore, a vladu je dobila na ljeto. No, u Srbiji, kako se i očekivalo, na vlasti je ostala koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom, sa premijerkom u liku Ane Brnabić.
(akta.ba)
Bivša Vlada Zeničko-dobojskog kantona, donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći svim zaposlenim koji plate primaju iz kantonalnog budžeta. Potrebna sredstva biće obezbijeđena rebalansom Budžeta ZDK koji je u skupštinskoj proceduri.U međuvremenu je imenovana nova Vlada ZDK iz koje je problematizirana isplata pomoći zaposlenim zbog čega, ukoliko ne dođe do dogovora, su mogući protesti prosvjetnih radnika pred zasjedanje Skupštine Zeničko-dobojskog kantona.
Zaposlenim u organima uprave i javnim ustanovama, koji plaću dobijaju iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona, odlukom kantonalne vlade, a na zahtjev sindikata, do kraja godine trebala bi biti isplaćena jednokratna novčana pomoć u iznosu 1.080 KM. Ovakvu odluku Vlade ZDK pozdravljaju u sindikatima.
"Obzirom da je cilj ove pomoći ublažavanje negativnih posljedica uzrokovanih poskupljenjima cijena u svim segmentima života onda je ona u potpunosti opravdana i svrsishodna tako da će svima dobro doći", kazala je Adisa Ibrulj, uposlenica JU OŠ "Mak Dizdar" Zenica.
Odluka Vlade ZDK uslijedila je nakon zahtjeva sindikata koji su, kako navode, iste zahtjeve uputili i ostalim kantonalnim vladama koje nisu opredijelile novac za isplatu jednokratne pomoći shodno Uredbi Vlade Federacije BiH.
"Sindikati su podnijeli i prije 3-4 mjeseca inicijative prema kantonima koji nisu uvažili zahtjeve radnika i sindikata, nije dakle do sindikata, do vladajućih struktura je i ovo neka bude apel da se donesu takve odluke i da se takva pomoć isplati do 31.12 svim prosvjetnim radnicima u FBiH", istakao je Selvedin Šatorović, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja FBiH.
Za 8 .200 zaposlenih, koji plate primaju iz Budžeta ZDK, sredstva za isplatu jednokratne pomoći od oko 9,3 miliona KM nisu mogla biti obezbijeđena unutarnjom preraspodjelom. Iz tog razloga kantonalna vlada je pokrenula druge zakonske aktivnosti koje bi trebale biti okončane u narednih desetak dana.
"Sada su aktivnosti da Ministarstvo finansija napravi rebalans i ja očekujem da ćemo u narednim danima imati rebalans na vladi i uputit ćemo ga u skupštinsku proceduru", naglasio je Mirnes Bašić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.
Ovom odlukom Vlade ZDK nisu obuhvaćeni zdravstveni radnici koji plate primaju putem vanbudžetskih fondova. Svoje nezadovoljstvo zbog neisplaćivanja jednokratne pomoći već su u nekoliko navrata protestnom šetnjom iskazali zdravstveni radnici zaposleni u Kantonalnoj bolnici Zenica.U ovom trenutku niko od nadležnih nije mogao potvrditi, niti negirati da će izdravstveni radnici u ZDK do kraja godine dobiti jednokratnu pomoć u iznosu do 1080 KM.
"Prljavi" porez čuva novac privredi u BiH
28 Dec 2022Dobavljači iz Srbije koji svoju robu plasiraju na njemačko tržište, od 1. januara 2023. godine moraće da dokažu da nisu zagađivači životne sredine kako bi mogli nastaviti plasiranje robe i usluga u Njemačku.
Ovaj zahtjev, poručuje struka, bio bi dobar i za BiH, zbog postupka njene dekarbonizacije, jer bi donio benefite poput punjenja državnog budžeta kroz porez na "prljavu energiju" te proizvodnju obnovljivih izvora energije.
Kada je u pitanju Srbija, dobavljači za kompanije u Njemačkoj koje imaju više od 3.000 zaposlenih, moraće da naprave procjenu rizika u proizvodnji, a po osnovu zaštite životne sredine moraće zadovoljiti čak tri konvencije: zagađujuće supstance, upotrebu žive i prekoračeno kretanje opasnog otpada i njegovo odlaganje.
Procjene kažu da oko 3.000 kompanija iz Srbije izvozi na njemačko tržište, a srbijanski privrednici kažu da će nova pravila već za dvije godine pokazati koliko će kompanija biti pogođeno, naročito prevoznika sirovina.
Njemačka je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera i BiH, koja, podsjetimo i to, više od 70 odsto svoje robe izvozi na tržište Evropske unije (EU). Upravo zbog toga, BiH će se morati aktivno uključiti u evropski sistem trgovanja, u kome je ključna cjelina - dekarbonizacija, odnosno smanjenje proizvodnje goriva i energije iz štetnih materija, poput uglja i sličnog. Proces smanjenja/ukidanja karbonskog uticaja predviđen je do kraja 2040. godine, podsjećaju iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
U vezi s pitanjem zahtjeva Njemačke, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik STK BiH, kaže da sve kompanije unutar EU plaćaju porez na zagađujuće materije, koji iznosi 100 evra po jednoj toni karbona. S obzirom na to da BiH svoju energiju u najvećem obimu proizvodi putem uglja i drugih zagađujućih čestica, logično bi, ističe Vuković, bilo da se i BiH uključi u proces plaćanja poreza, jer to trenutno nije slučaj.
"Industrija u BiH, čelik, aluminij, đubrivo, električna energija koja se proizvodi u termoelektranama, zapravo bi trebalo da plaća takvu jednu vrstu poreza. S obzirom da ne plaćaju porez na takvu vrstu goriva, na prvu se čini da su konkurentni. Međutim, kada Njemačka, jer o njoj pričamo, uveze takvu vrstu aluminija ili čelika iz BiH, njemački kupac će kupiti taj porez odmah na granici i taj porez koji je platio ide u proračun poreza Njemačke", pojašnjava Vuković i nastavlja:
"Ali, ukoliko bh. kompanije uđu u taj sistem trgovine, odnosno projekat dekarbonizacije, sukladno zakonima i pravilima EU, onda taj porez koji će platiti ostaje u proračunu BiH. Benefiti su da se puni vlastiti proračun, dobijamo obnovljive izvore energije, on prečišćava okolinu", naglašava Vuković.
Taj novac, kaže on, investirao bi se u obnovljive izvore energije, putem kojih se pravi zelena energija, od koje se proizvodi struja za čelik, aluminij itd.
"Automatski bi ta struja trebalo njima da bude jeftinija i ona se vraća zemlji u kojoj ostaje. Na primjer, kvota za izvoz čelika na tržište EU za BiH je dva odsto. Međutim, ukoliko biste oplemenili taj čelik i proizveli ga iz zelene energije, onda tu kvotu možete podići na 2,5-3 odsto", navodi Vuković.
Prema njegovim riječima, koliko god čelik u BiH bio jeftin, jer ne plaćamo porez na karbon, problem će imati oni koji ga uvezu u Njemačku.
"Onda će se njemačke kompanije okrenuti Poljskoj, Rumuniji, jer oni rade kako treba. Ali ako kod nas neko gleda iz principa šta me briga, ja ću iz uglja naraditi visoke peći, pa ću praviti čelik koji je prljav, pa ću prodavati Indiji, a ne Evropi, onda dobro. Ali, onda to poskupljuje transportne troškove i slično", kaže Vuković.
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, ističe da će BiH kad-tad morati da dođe u situaciju da više ne može prolongirati zelenu agendu.
"Već sada imamo situaciju da pojedine multinacionalne kompanije od naših firmi koje izvoze na njihovo tržište traže zelene sertifikate. Zato su neke firme iz BiH bile prinuđene da na svojim postrojenjima urade solarne panele, kako bi dokazale da je energija iz obnovljivih izvora", kaže Račić.
On podsjeća da se BiH obavezala da će uvesti zelenu taksu za zagađivače.
"Karakteristično za BiH jeste da mi uvijek čekamo 'minut do 12' dok se to ne uvede, a kada dođe do toga, onda ćemo se žaliti. Ali kod nas se koristi što duže da se to ne uvede i da proizvodimo po istom principu. Zato smatram da bi bilo mnogo bolje da mi učinimo taj prvi korak, a ne da nam naplaćuje EU", poručio je Račić.
(akta.ba)
