Radnici zavidovićkog preduzeća “Krivaja Mobel” u stečaju okupili su se pred kapijom nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta s namjerom da, kako kažu, pošalju upozorenje nadležnim da je njihovo strpljenje pri kraju i da će, ukoliko ne dođe do bržeg penzionisanja radnika, biti prisiljeni organizirati proteste pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu, javlja BHRT.

Prema tvrdnjama radnika, u ovom momentu njih 100 ispunjava uvjete za penzionisanje, ali zbog neuvezanog staža nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava zbog čega su dovedeni na rub egzistencije.

Poseban problem imaju nekadašnje radnice Krivaje koje su zbog zakonskih izmjena stekle, a nedugo zatim zbog neuvezivanja staža izgubile pravo za odlazak u penziju.

Od 1.050 radnika nekadašnjeg IP Krivaja u stečaju, koliko ih je ostalo u preduzeću 2014.godine kada je funkcionalne dijelove Krivaje kupila Ortačka grupa koja je formirala preduzeće “Krivaja Mobel” u kojem je tada angažovano 800 radnika, devet godina kasnije ukupno 250 radnika Krivaje i dalje na evidenciji Službe za zapošljavanje čeka rješavanje svog statusa.

Jedan od najliberalnijih gradova u Njemačkoj, univerzitetski grad Frajburg koji se nalazi u južnoj Njemačkoj, suočava se s velikim valom trerosianja kriminalom koji su počinili migranti iz Sjeverne Afrike, kao i s masovnim neredima u glavnom gradskom prihvatnom centru za azilante.

Nasilje u prihvatnom centru zahtjevalo je od policije pokretanje velikih operacija u pet odvojenih navrata. Policijske snage u Frajburgu bile su preopterećene tokom incidenata i bile su prisiljene pozvati pojačanje iz susjednih mjesta i njemačke savezne policije da kontrolišu haos, piše njemački list "Stern".

Samo u nedjelju oko 40 stranaca, većinom Sjevernoafrikanaca i Sirijaca, napadalo su jedni druge noževima, palicama i drugim predmetima.

Policajci su uhapsili tri osobe, ali samo nekoliko sati kasnije izbila je još jedna masovna tuča koja je uključivala noževe, a 300 stranaca se borilo ili gledalo kako se tuča odvija. Kasnije, u ponoć, izbila je treća pobuna u kojoj je učestvovalo 40 muškaraca koji su se međusobno napadali raznim predmetima, prema policiji.

Sljedećeg su dana štićenici azilantskog doma uključili vatrogasne alarme, a zatim nožem prijetili vatrogascima i policajcima. Kada je policija otišla obaviti hapšenje, suočili su se sa značajnim otporom.

Nekoliko sati kasnije, osoblje je reklo da su im prijetili stanovnici Sjeverne Afrike unutar centra, što je zahtjevalo veliku reakciju policije.

Osam migranata povrijeđeno je u samo dva dana. Nasilje u prihvatnom centru crpi policijske resurse upravo u trenutku kada se policija suočava s ozbiljnim problemima s migrantskim kriminalom u centru grada, prenosi "RMX".

Novoformirana vlast u Bosni i Hercegovini uskoro će odobriti izvoz peleta, dok će zabrana izvoza trupaca ostati na snazi, saznaje portal CAPITAL.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH spremilo je odluku kojom se to definiše, a koju treba da potvrdi Savjet ministara BiH.

Nakon usvajanja ona će biti na snazi do kraja maja ove godine.

“Savjet ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka roka njenog važenja, u slučaju ispunjenosti ciljeva njenog donošenja”, stoji u prijedlogu odluke.

Goran Ivanović iz Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta vijest o ukidanju zabrane za izvoz peleta ocjenjuje kao dobru ali zakašnjelu.

„Odluka je kasno stigla. Mi već dva mjeseca nemamo nikakvu prodaju na domaćem tržištu, a struja i sirovina nam je poskupila, tako da je neisplativo prodavati po ograničenim cijenama. Firme su dovedene do ruba propasti“, kaže Ivanović.

On kaže da su zabranom izvoza u tešku situaciju dovedeni i njihovi stalni kupci u inostranstvu.

„Imamo narudžbe i primljene avanse iz prošle godine i tu ćemo pokušati da ispregovaramo da im ne vraćamo novac već da im isporučimo pelet“, rekao je Ivanović.

Zaključio je da je proizvođačima nanesena ogromna šteta, zbog čega bi trebali razmisliti o tužbama.

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za CAPITAL da bi bilo dobro da se ovaj prijedlog što prije usvoji navodeći da su proizvođači peleta bili neopravdano zakinuti za prihode iz izvoza.

„Zabranom su najviše bili pogođeni proizvođači peleta iz RS koji proizvode mnogo više nego što je potrebno našem tržištu, a nije im dozvoljeno da to izvoze, a ogrevu jeste, što je jedan nonsens koji ne postoji nigdje u okruženju. Moglo bi se dosta govoriti o tome kako se Savjet ministara u prethodnom sazivu ponašao po ovom pitanju“, rekao je Šinik.

Podsjećamo, proizvođači peleta u Republici Srpskoj nedavno su uputili dopis premijeru RS Radovanu Viškoviću u kojem su naveli da je domaće tržište u potpunosti snabdjeveno peletom te će da svako dalje produženje zabrane izvoza dovesti do uništenja ove industrije u RS.

Podsjećamo, Vlada RS je početkom decembra prošle godine zatražila od Savjeta ministara BiH da na 60 dana dozvoli izvoz peleta, ali se od tada ništa nije promijenilo i zabrana je i dalje na snazi.

Mjesec dana prije toga Vlada je donijela odluku da do kraja marta 2023. ograniči cijenu peleta na 480 KM plus PDV.

Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.

Skoro i nema pješaka kojeg, za vrijeme kišnih dana, automobil nije zalio vodom. U periodu kišnih i snježnih dana, vozači se muče sa gužvama na cestama, a pješake nerijetko nesavjesni vozači zaliju vodom.

Prema članu 112. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama BiH, vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju dužan je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili trotoara.

Kazna za ovaj prekršaj je 30 KM, javlja BIHAMK.

Iz Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo kazali su nam da ne vode posebne evidencije o pješacima koji su poprskani na ulici. Pitali smo ih, također, na koji način se ovaj prekršaj može prijaviti ukoliko u blizini nema policijskog službenika, a iz MUP-a Kantona Sarajevo navode:

“Ako se dogodi da pješaka vozač namjerno ili slučajno poprska u vožnji, potrebno je da se pješak obrati u najbližu policijsku stanicu i navedeno prijavi s napomenom da zapiše registarski broj tablica”.

U nekim državama, prskanje pješaka vodom je ozbiljan prekršaj. U Velikoj Britaniji propisana je kazna do 5000 funti za čin nekompetencije, sebičnosti i agresivnosti u saobraćaju. Najčešći oblik kazne za nekulturne vozače je 100 funti i čak tri kaznena boda.

Savjet vozačima

Brzi prelazak automobilom preko lokvi možde potaknuti i opasan aquaplaning, gubitak kontrole nad vozilom, a nikad ne možete znati šta je ispod lokve – mogu to biti kamen ili rupa koji će oštetiti gumu ili naplatak.

Svakako se savjetuje vozačima da vožnju prilagode uvjetima na putu i poštuju saobraćajnu signalizaciju, ali i da se pridržavaju saobraćajne kulture.

Glavni uzrok nastanka karcinoma grlića maternice je Humani papilloma virus (HPV).

Humani papiloma virusi su grupa DNK virusa i svi su vrlo infektivni (zarazni). Poznato je više od 100 različitih tipova HPV-a, od kojih se preko 40 tipova prenosi spolnim putem te mogu inficirati genitalne dijelove muškaraca i žena te sluznicu usta i grla, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Iako većina HPV infekcija ne izaziva simptome i povlači se spontano, može doći do trajne infekcije HPV-om. Kod žena, trajna infekcija sa specifičnim tipovima HPV-a (najčešće HPV-16 i HPV-18) može dovesti do prekanceroznih lezija koje, ako se ne liječe, mogu napredovati u karcinom grlića maternice.

Tipovi HPV-a

Tipovi HPV-a su kategorizirani u dvije grupe - HPV niskog rizika koji ne uzrokuje karcinom, ali mogu uzrokovati spolne bradavice i HPV visokog rizika, koji mogu uzrokovati karcinom.

Do sada je identificirano desetak visokorizičnih tipova HPV-a. Dva od njih, tip 16 i 18, su odgovorni za oko 70 posto karcinoma grlića maternice, 75-80 posto slučajeva karcinoma anusa; 70 posto prekanceroznih lezija stidnice i rodnice povezanih s HPV-om, te 75 posto prekanceroznih lezija anusa povezanih s HPV-om.

HPV je toliko uobičajen i raširen virus da će skoro svaka spolno aktivna osoba bar jednom u životu biti zaražena nekim od tipova HPV virusa. HPV se prenosi seksualnim putem i naročito je raširen među mladim ljudima u dobi do 25 godina.

Osoba koja se vakciniše prije nego što postane seksualno aktivna bit će zaštićena od najčešćih i najopasnijih tipova virusa te ujedno neće prenositi virus drugima, kažu iz INZ-a.

Vakcinacija štiti djevojčice od tipova HPV-a koji su odgovorni za 70 posto slučajeva raka grlića maternice u bilo kojoj dobi života, kažu u Institutu.

Međutim, treba istaknuti da su redovni PAPA skrininzi izuzetno bitni, kako za nevakcinisane tako i za vakcinisane žene, zato što HPV vakcina štiti od većine oblika karcinoma grlića materice, ali ne od svih. Vakcinacija i redovni pregledi u kombinaciji daju pouzdanu zaštitu od raka grlića materice.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBiH) u toku 2022. godine pokrenuo je proceduru nabavke vakcina protiv HPV-a, na osnovu postojećih sredstava za nabavku vakcina iz Programa obveznih imunizacija, s ciljem provođenja Pilot programa imunizacije protiv HPV infekcije u 2022./2023. godini.

U Bosni i Hercegovine registrirano je četverovalentna vakcina koja pruža zaštitu od bolesti uzrokovanih HPV-om tipa 6, 11, 16 i 18.

Vakcine protiv HPV infekcije

Zeničko- dobojski kanton dobit će 300 doza vakcine protiv HPV infekcije za 150 djevojčica sa područja grada Zenice, a vakcinacija će Pilot programom biti dostupna djevojčicama u osmom razredu (do navršene 14. godine života) osnovne škole u 2022/2023. godini.

Osobe u dobi od 9 do 13 godina (uključujući i 13 godina) starosti primaju dvije doze vakcina u razmaku od 6 mjeseci.

Nakon četrnaestog rođendana, primaju se tri doze vakcine, i to preporučuje se druga doza dva mjeseca nakon prve doze, i treća doza šest mjeseci nakon prve doze.

Drugu dozu treba primijeniti najmanje mjesec dana nakon prve doze, a treća doza se mora primijeniti najmanje tri mjeseca od druge doze.

Budući da se pokazalo da rizik od HPV infekcije raste neposredno nakon početka seksualne aktivnosti, vakcina ima veoma važnu ulogu u zaštiti adolescentica.

Široka primjena samo HPV vakcine ima potencijal da smanji smrtnost od karcinoma grlića maternice za 50 posto tokom nekoliko decenija, a po nekim procjenama čak i veću stopu prevencije, od 71 posto, ovisno o pokrivenosti imunizacijom, navode iz INZ.

Iako se očekuje da će HPV vakcine značajno smanjiti učestalost karcinoma grlića maternice, ona ne djeluje terapeutski, odnosno ne koristi ženama koje su već zaražene HPV-om niti štite od karcinoma uzrokovanog nekim tipovima HPV-a koji nisu uključeni u trenutnu formulaciju vakcine.

HPV vakcina kao primarna prevencija mora biti dio sveobuhvatnog pristupa borbi protiv karcinoma grlića maternice, koji podrazumijeva vakcinaciju skupa sa skriningom, čime će se povećati efikasnost kontrole i prevencije ove maligne bolesti.

Primarna prevencija, edukacija i primjena vakcine, uz nastavak sekundarne prevencije putem skrininga te odgovorno spolno ponašanje, najbolji su put sprječavanja zaraze HPV-om, a samim time i smanjenje stope incidencije i smrtnosti od karcinoma grlića maternice.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Prozivka i početak priprema za igrače kadetske i juniorske selekcije FK „BORAC“ Jelah zakazana je za nedjelju (29.01.) u 17,00 sati.

Pozivaju se svi igrači ovog kluba, ali i svi oni koji bi htjeli nastupati ovaj klub u ove dvije selekcije da obavezno dođu u nedjelju u 17,00 sati na stadion Šibove u Jelahu, navedeno je na službenoj stranici FK „BORAC“ Jelah .

Od 5. januara hrvatski Državni inspektorat je obavio 1.458 inspekcija u kojima je u 305 utvrđeno neopravdano povećanja cijena nakon 31. decembra 2022.

U 211 inspekcijskih nadzora u toku je utvrđivanje činjenica o mogućim neopravdanim poskupljenjima u Hrvatskoj.

Izuzevši nadzore u kojima je utvrđivanje činjenica u toku, u 24,5 odsto obavljenih nadzora utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. decembra 2022. godine. 70 odsto maloprodajnih objekata je nakon utvrđivanja neopravdano podignitih cijena, vratilo cijene na visinu maloprodajnih na dan 31. decembra 2022. godine.

“Ove brojke jasno nam pokazuju kako su inspekcijski nadzori Državnog inspektorata te mjere koja je Vlada donijela u cilju zaštite prava potrošača, urodile plodom“, rekao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

Od ukupnog broja obavljenih nadzora (1.458) nad uslužnim djelatnostima obavljeno je 382 inspekcijska nadzora, 328 nadzora u trgovini na malo, 108 inspekcijskih nadzora u trgovini na malo pekarskim proizvodima i 640 nadzora ugostiteljske djelatnosti.

Prema preliminarnim podacima prosječno povećanje cijena je do 30 odsto dok je povećanje cijena u trgovini na malo pekarskim proizvodima, prosječno, 15 odsto.

Utvrđeno je povećanje cijena pojedinih ugostiteljskih usluga od 10 do 29 odsto.

U pogledu cijena u delatnosti trgovine na malo utvrđeno je prosječno neopravdano povećanje za pojedine kontrolisane proizvode do 17 odsto nakon 31. decembra 2022. godine i to za mlijeko, pileće meso, pivo…

Okončan je i značajan broj inspekcijskih nadzora u trgovini na malo u trgovačkim lancima. U tim lancima tržišna inspekcija je obavila 93 nadzora. Nadzori su obavljeni po službenoj dužnosti, kao planirani nadzori i povodom prijava građana.

Do sada je kod četiri trgovačka lanca utvrđeno neopravdano povećanje maloprodajnih cijena za deset proizvoda; hrana za mačke (29,18 %), kakao napitak 800 g (18,91 %), pečenica (20,52 %), kiseli krastavci (9 %), hrana za pse (38 %), čokolada za kuvanje (13 %), jogurt (24,47 %), maslac (19,87 %) i keks (41,24 %). Iz Inspektorata napominju kako je u nekoliko trgovačkih lanaca utvrđivanje činjenica u toku.

U toku je izricanje novčanih kazni svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. decembra 2022. godine odnosno od 1.januara 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.

Zaključno s 25. januarom 2023. godine, u okončanim inspekcijskim nadzorima izrečene su ukupno 272 novčane kazne, u ukupnom iznosu od 457.357,96 evra.

(Tportal.hr)

Inflacija u Njemačkoj nastaviće sa popuštanjem i ove će godine pašće na šest odsto, sa 7,9 odsto prošle godine, rekao je u Bundestagu ministar ekonomije Robert Habeck dan nakon objave godišnjeg izvještaja o stanju privrede.

Habeck je rekao da je ključ prekinuti spiralu rasta cijena energije i smanjiti osnovnu inflaciju – mjeru rasta cijena robe u maloprodaji koja nije sklona eksplozivnim promjenama.

Njemačka vlada sada očekuje krhki ekonomski rast od 0,2 odsto ove godine u odnosu na prethodne prognoze o recesiji.

“Brojke koje smo juče iznijeli nisu dobre”, priznao je Habek, ali je dodao da su bolje od ranijih strahovanja.

Kako je istakao, Njemačka plaća visoku cijenu za posljedice rata u Ukrajini i suočava se sa sve većim problemom nedostatka kvalifikovane radne snage.

Habek je pozvao na otvaranje vrata punom zapošljavanju većeg broja žena, kao i jednostavnijem zapošljavanju imigranata.

(SEEbiz)

Usvojen jučer amandman kojim je federalni budžet za poljoprivredu uvećan za 4 miliona KM umjesto obećanih i usvojenih na Odboru za poljoprivredu 42 miliona je ništa drugo nego šamar svim poljoprivrednicima. U najtežoj godini nakon rata, usred inflacije i rasta cijena, Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije ispoštovao zakon prema kojem izdvajanja za poljoprivredu treba da iznose najmanje 3 posto od ukupnog budžeta. U budžetu za 2023. godinu podrška za poljoprivrednike iznosi 2,44 posto što je manje nego prošle godine kad je iznosila 3,2 posto.

Nova većina je obećavala da će biti bolje – i možda hoće biti bolje njihovim zastupnicima i budućim ministrima. Sudeći po izhodu jučerašnjeg glasanja poljoprivrednicima bit će sve gore.

Ovakav odnos prema poljoprivredi će dovesti do neminovnog pada proizvodnje i izazvati rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Kad do toga dođe građani treba da se obrate kreatorima ovakvog nakaradnog budžeta: HDZ-u, NiP-u, SDP-u, Našoj stranci, SBiH, NES, PDA, BHI Fuada Kasumovića i POMAK-u.

Poljoprivrednici će o svojim dalnjim koracima obavijestiti javnost u narednom periodu.

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH

Novi Savjet ministara BiH tek je stupio na dužnost, a već bi se mogao suočiti s prvim izazovom… Naime, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u Sarajevu, EU od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije.

“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidata, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU. Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom”, rekli suoni u četvrtak.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH sprovode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvještaju, objavljenom u decembru 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na nivou države.

EU od BiH, takođe, traži da BiH osigura da sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita imaju efikasan pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Osim po pitanju viza, EU očekuje od BiH da primjenjuje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na nivou Savjeta EU u proteklih desetak mjeseci. Jedan evropski zvaničnik nam je nedavno rekao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne sprovodi.

U posljednjim zaključcima Evropskog savjeta iz decembra prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvještaju o napretku Evropske komisije ističe se da BiH treba da uvede vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sistem migracija koji dobro funkcioniše u sigurnom okruženju, zemlja mora da se uskladi s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju.