Hanifa Mujezinović (59) iz Doboja, koja je osumnjičena da je kuhinjskim nožem u nadlakticu ubola supruga Hasana (55) pogodivši krvne sudove, usljed čega je on nasmrt iskrvario, provešće mjesec dana u pritvoru.

"Sudija za prethodni postupak odredio joj je pritvor, a tereti se za tešku povredu sa smrtnim ishodom", naveli su iz Okružnog suda u Doboju.

Pritvor može trajati najduže mjesec, a teče od 2. januara u 20 časova, kada je uhapšena.

Podsjetimo, nakon što je Hasan iskrvario, ona je očistila kuću, presvukla supruga i postavila nove tepihe. Potom je nazvala policiju i rekla im da se posvađala sa suprugom i da je on sam sebi nanio povrede od kojih je umro.

(N.N.)

Kantonalna bolnica Zenica, zbog pogoršane epidemiološke situacije, do daljnjeg je ukinula posjete na Odjelu pedijatrije – potvrdio je u izjavi za Fenu pomoćnik direktora za medicinske poslove dr. Kasim Spahić.

Značajano povećanje broja pacijenata sa virusnim infekcijama, dodaje Spahić, bilo je povod da načelnica tog odjela Emira Gasal – Gvozdenović zatraži da se ukinu posjete pacijentima.

-Odjel pedijatrije je, zbog povećanog broja virusnih infekcija i hospitalizacija, uglavnom popunjen. Posjete su veliki rizik da se unesu nove infekcije na odjel pa smo se odlučli na ovakav, više preventivan korak – ističe Spahić.

On napominje kako toplo vrijeme, sezonska gripa i povećan broj virusnih infekcija, ali još i prisustvo koronavirusa, zahtijevaju dodatni oprez.

-Trenutno imamo osam pacijenata koji su hospitalizirani zbog infekcije Covida-19, od kojih je jedan od jučer i na respiratoru. Ponovo je otvoren Odjel intenzivne njege za Covid-19. Čini se da se blago povećava broj zaraženih pa se može očekivati da uskoro budu zabranjene posjete i pacijentima na drugim odjelima- najavljuje Spahić.

Sektor za trgovinu Hrvatske privredne komore pozvao je na prestanak neosnovanog prozivanja cijelog trgovačkog sektora zbog rasta cijena, ističući da su trgovci konverziju u evro sproveli u skladu sa Zakonom o uvođenju evra i Smjernicama za prilagođavanje privrede u procesu zamjene hrvatske kune evrom, prenosi HRT.

Sektor za trgovinu hrvatske komore navodi i kako je umjesto prozivanja čitavog sektora važno utvrditi eventualne nepravilnosti na tržištu i u skladu sa propisima sankcionisati one kod kojih su utvrđeni prekršaji.

Iz HPK napominju kako su u domaćoj i evropskoj privredi od početka rata u Ukrajini prisutni snažni inflatorni pritisci na koje trgovci, kao krajnji posrednici u lancu snabdijevanja, najmanje mogu da utiču.

HRT je naveo da je ministar privrede Hrvatske Davor Filipović najavio da će, nakon poskupljenja, dobro razmisliti o državnoj podršci preduzetnicima.

“Ne može se očekivati kontinuirano od Vlade da pomaže, da stoji čvrsto uz preduzetnike, a da onda neko poseže svaki mjesec sve više i više, i sve dublje i dublje u džep naših građana. To su stvari koje nećemo tolerisati. To ćemo isto uzeti u obzir kad budemo razmišljali kako ustrojiti novi paket mjera podrške“, rekao je Filipović.

(capital.ba)

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) navode da su dugotrajna zadržavanja na graničnim prijelazima česta pojava s kojom se susreću prijevoznici koji obavljaju međunarodni prijevoz roba i da to predstavlja pitanje čije je rješavanje kroz redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom prijeko potrebno.

“Zbog aktuelnih praznika, kao i svake godine u ovo doba, smanjene su aktivnosti u oblasti prijevoza tereta, tako da u ovako kratkom periodu nije realno očekivati bilo kakve značajnije promjene u prekograničnom prometu roba, bez obzira na ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor od 1. januara ove godine“, naveli su za Fenu iz VTK BiH.

S obzirom da graničimo s Republikom Hrvatskom, kako ističu iz VTK BiH, naši izvoznici će biti suočeni sa strožijim mjerama, kako u putničkom tako i u teretnom saobraćaju, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima.

Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima postoje BIP-ovi, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i sl. Dakle, na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU.

Gužve se posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje.

“Sada su dva prijelaza, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19.00 sati, a one iz Hrvatske do 15.00 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16.00 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smijeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata. To je problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina i samo će biti izraženiji ulaskom Hrvatske u Schengen, ukoliko ne dođe do unaprjeđenja”, istakli su iz VTK BiH.

Također, kako su dodali, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača mogao bi se dodatno pojačati. Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana.

“Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani Bosne i Hercegovine neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima”, dodali su iz VTK BiH.

VTK BiH je u stalnom kontaktu s kolegama iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Komora je pokretala niz inicijativa prema nadležnim institucijama, a na zahtjev udruženja prijevoznika VTK BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je dostavilo informaciju Vijeću ministara BiH o toj problematici, čije očitovanje i djelovanje očekuju.

“Također, na rješavanju problema vezanih za izvoz lakokvarljive robe, konstantno radi i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Republike Hrvatske”, naveli su iz VTK BiH.

(Fena)

Aktuelni premijer FBiH Fadil Novalić govorio je o aktuelnim planovima za narednu godinu, mogućim poskupljenjima i izazovima sa kojim se Vlada FBiH suočila i suočava u svom radu.

Kako je poručio građanima tokom gostovanja na Hayat TV, sada plaćaju struju mnogo jeftinije nego što bi trebali.

– Obavještavam građane da je naša cijena struje gotovo dvostruko manja od proizvodne cijene. Proizvodna je 54, a mi je građanima prodajemo za 32. U tom smislu nekih 200, 300 pa i 400 miliona godišnje potpomažemo građane kroz jeftiniju struju. Ako želimo trajno imati struju, morat će biti skuplja – rekao je Novalić.

Struja je tržišna kategorija, ali Vlada nikad neće pasti u zamku da je poskupi svima.

– Naime, u principu će je u nekom periodu neka Vlada poskupiti svima, ali je vratiti onome koji ne može platiti. U budućnosti će ova cijena struje ostati za građane koji troše do nekog prosjeka. Njima neće poskupiti struja. A onima koji troše preko prosjeka, oni koji se griju na struju, koji npr. imaju restorane… oni će morati plaćati skuplje – pojasnio je Novalić.

Novalić je govorio i o tome kako smanjiti broj nezaposlenih. On podcrtava da samo rast ekonomije smanjuje nezaposlenost, ali mi uvijek imamo neki poremećaj.

– Imamo poremećaj da imamo 280.000 nezaposlenih, a da nemamo radne snage. Imamo ponudu radne snage, koja nema tražnju na tržištu. To su struke koje ne usisava društvo. Pitanje naše nezaposlenosti postalo je zapravo obrnuto pitanje, nedostatka radne snage. Ali i za jedno i drugo je dobro da ekonomija raste. Ne raste zbog rasta cijena, nego realni BDP raste – rekao je.

Kazao je i da se trend povećanja penzija mora nastaviti.

– Mi smo donijeli jedan Zakon penzioni 2018. a prošle godine smo ga doradili, s obzirom da nismo dovoljno oslikali krize. Ne mogu penzioneri čekati dvije godine, kako su bile odrednice, a godina za godinu cijene rastu. Ispravili smo ga, i po slovu zakona, moramo redovna i vanredna usklađivanja Vlada mora 15. aprila donositi. Sad nemaju više šta penzioneri pregovarati sa Vladom, nego proračuni postoje. Koliko je rastao BDP, koliko su rasle cijene, sabere se i podijeli sa dva, i to je rast penzija. U godinama kao što je bila 2022. već ove godine 15. aprila zakon insistira da se povećaju penzije. Bit će značajan rast penzija. To neće spasti na volju premijera i Vlada, to se mora obaviti – kazao je Novalić.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske potpisan je aneks ugovora sa izvođačem radova na projektu „Projektovanje, izgradnja i opremanje nove JZU Bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj”, “China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“ iz Кine, piše dobojski.info.

Kako je saopšteno iz Mnstarstva, aneksom ugovora je utvrđen rok za završetak ugovornih obaveza 30. septembar 2023. godine.

Кako je definisano, rok za izvršenje obaveza produžuje se za vremenski period tokom koga je postojala spriječenost ispunjavanja obaveza iz “opravdanih i nepredvidivih okolnosti, a u skladu sa odredbama ugovora i zahtjevom izvođača.

"S obzirom na pozitivno mišljenje Republičke direkcije za obnovu i izgradnju i Pravobranilaštva Republike Srpske o opravdanosti zahtjeva izvođača izazvanog objektivnim okolnostima, zbog događaja za koje nije odgovorna ni jedna, ni druga strana, te koji se nisu mogli predvidjeti ili izbjeći, te uz saglasnost Vlade Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je pristupilo potpisivanju aneksa ugovora", navodi se u saopštenju.

Ove okolnosti uzrokovane su pandemijom virusa korona, kao i poremećajima globalnog tržišta uzrokovanih dešavanjima u Ukrajini. Na otežano sprovođenje projekta u prethodnom periodu uticali su ograničenje kretanja i okupljanja u Republici Srpskoj i vanredna situacija, ograničenja za kinesko osoblje za putovanja u BiH, odnosno niz mjera kako bi se smanjilo širenje virusa korona u NR Кini, na globalnom nivou usporeno dopremanje, kao i povećana potražnja medicinske opreme na svjetskom tržištu.

Pored toga, poremećaji u procesima proizvodnje građevinskog materijala, opreme i slično, direktno su uticali na nestašicu građevinskih materijala, medicinske i druge opreme na tržištu, povećanje cijena i značajno produžene rokove isporuke. Na dinamiku izvođenja dijela radova u jednom periodu uticale su i nepredvidive vremenske prilike. Izvođač je za sva kašnjenja usljed navedenih razloga naznačio broj dana koliko je to kašnjenje trajalo, te navode potkrijepio dokazima.

Podsjećamo, izvođač radova je u posao uveden 27. decembra 2019. godine, sa rokom završetka posla od 36 mjeseci od dana uvođenja u posao, a predviđena je izgradnja i opremanje savremene zdravstvene ustanove, ukupne bruto površine 28.078 metara kvadratnih, od čega je neto površina objekta 25.390 metara kvadratnih. Sva odjeljenja i službe bolnice su projektovana u skladu sa evropskim normama, pri čemu su zadovoljeni svi zahtjevi moderne bolnice.

Dakle, prvobitni rok za završetak radova bio je 27. decembar ove godine.

Nova bolnica je projektovana da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije Republike Srpske, zeničko – dobojskog kantona FBiH i tuzlanskog kantona FBiH. Raspolagaće sa ukupno 468 kreveta, te medicinskim specijalističkim službama kao što su: glavni operacioni blok sa četiri operacione sale, urgentni blok sa operacionom salom, dijagnostički centar sa više od 22 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura dnevnu ambulantnu/polikliničku uslugu sa oko 20 specijalističkih konsultacija, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu, i drugo. Projektovani su odvojeni ulazi za pacijente i osoblje i ulaz u urgentni blok.

Evropa bi mogla u recesiju, no procjene su da BiH neće značajno osjetiti usporavanje ekonomske aktivnosti. Najveće posljedice krize građani su osjetili prošle godine, ove će lagano dolaziti do smirivanja.

Nova godina – nove i cijene. Sa 2023. godinom po višim cijenama plaćamo utrošene kilovat sate struje i gasa. Pušači trebaju planirati i dodatna izdvajanja za cigarete koje poskupljuju – što zbog akciza, što zbog poskupljenja sa kojima računaju duhanske industrije. Cijene dvije vrste goriva su u blagom padu, a cijene osnovnih životnih namirnica još su “zamrznute”.

Uprkos poskupljenjima potrošački optimizam postoji. Tokom prošle godine potrošnja je čak i rasla, međutim i dalje nedovoljno ako se uračuna veliki uvoz koji jede domaću tražnju.

"Mi imamo one elemente ekonomskog rasta koji su na strani tražnje, Domaća tražnja je poticala rast sa 8,1 posto, ali strana je oborila rast za 3,7 posto i to je strukturalno problem bh. ekonomije. Raste izvoz, raste uvoz još brže", kazao je Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

U Novu godinu smo ušli sa inflacijom od 16 posto. Godinu smo završili i sa 2,5 milijarde više naplaćenih indirektnih poreza. Ogroman novac koji se prema mišljenjima stručnjaka morao iskoristiti da se pomogne građanima.

"Ali smo mogli to riješiti na sljedeći način, radnik gleda platu u neto iznosu, vi gledate platu koju dobijete na račun, međutim poslodavac gleda platu u bruto iznosu, koliko ga koštate ukupno sa doprinosima. Tu je trebalo uraditi sljedeće, smanjite doprinose, povećava se neto plata, ali se bruto zadržava, onda nema prostora da poslodavac povećava dalje troškove. Tu smo mogli usporiti inflaciju značajno", kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Najave su da bi EU mogla ući u recesiju. Ako se to i desi, stručnjaci procjenjuju da za BiH ona neće biti ni duboka ni trajna. To znači da će cijene ili stagnirati ili blago rasti sa rastom i plata. Najvažnije je omogućiti rast zaposlenosti uz rast BDP i domaće proizvodnje.

(N1)

Evropsko vrijeme: Zimski toplotni rekordi oboreni na cijelom kontinentu- Temperature u januaru dostigle su najviši nivo u svim zemljama širom Evrope.

Nacionalni rekordi su pali u osam zemalja, a regionalni rekordi u još tri, prenosi BBC.

Varšava, Poljska, imala je 18,9 stepeni Celzijusa (66F) u nedjelju, dok je Bilbao u Španiji mjerio 25,1C°, odnosno, više od 10C° iznad prosjeka.

Blago evropsko vrijeme dolazi u vrijeme kada se Sjeverna Amerika suočava sa jačim olujama, nekoliko dana nakon smrtonosnog zimskog hladnog naleta u kojem je poginulo više od 60 ljudi.

Za dijelove sjevernog Srednjeg zapada prognozirani su jak snijeg i kiša koja se smrzava, dok se jaka grmljavina i tornada očekuju u Teksasu, Oklahomi, Arkanzasu i Luizijani.

Najtoplija godina u Evropi

Ali na evropskoj strani Atlantika, vrijeme je bilo ugodno za mnoga mjesta početkom godine.

Temperature u Holandiji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji obarale su nacionalne rekorde.

Rekordi stanica oboreni su u Njemačkoj, Francuskoj i Ukrajini.

Nedostatak snijega prijeti Alpama i vlažnom zimskom sezonom, a glečeri koji nestaju prijete vodosnabdijevanju Evrope.

Temperatura zabilježena u Varšavi 1. januara bila je 4C° viša od prethodnog rekorda za mjesec, a rekordna temperatura Bjelorusije iznosila je 16,4C°, oko 4,5C° iznad prethodnog rekorda.

U Španiji, novogodišnje temperature u Bilbau bile su ekvivalentne prosjeku u julu, a dijelovi Katalonije, uključujući Barselonu, podliježu ograničenjima korištenja vode.

Rekordi se stalno obaraju, ali je neobično da razlika bude veća od nekoliko desetinki stepena.

U Švajcarskoj su temperature dostigle 20 stepeni Celzijusa, a toplo vrijeme je utjecalo na skijališta širom Alpa koja su zabilježila manjak snijega.

Ipak, nije sve toplo u Evropi – niže temperature i snijeg se predviđaju u dijelovima Skandinavije, a očekuje se da će Moskva do vikenda pasti na -20C°.

Samo nekoliko dana ranije, Velika Britanija, Irska, Francuska i Španija proglasile su 2022. najtopliju godinu u historiji.

U Velikoj Britaniji je svaki mjesec osim decembra bio topliji od prosjeka. U samom decembru je padao snijeg u velikim dijelovima zemlje, iako su uslovi sada blaži i vlažniji.

Toplotni talasi su postali češći, intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Međutim, topli zimski događaji poput ovih nemaju isti ljudski utjecaj kao ljetni vrućini, što može dovesti do velikog broja smrtnih slučajeva.

Svijet se već zagrijao za oko 1,1C° otkako je počela industrijska era, a temperature će nastaviti rasti osim ako vlade širom svijeta ne naprave strmoglave smanjenje emisija.

Određeni broj osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine nije dobio na svoje transakcijske račune jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 KM u skladu s Uredbom o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.

Spisak nezaposlenih osoba iz jedinstvenog informacionog sistema su preuzele vlasti na federalnom nivou na provjeru, shodno čl. 9. i čl.13. Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, koji propisuju: ….,, jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju samo po jednom osnovu.“

Nakon provjera, dobiven je spisak osoba na nivou Federacije BiH koji je sačinjavao dio za Službu ZDK. Ukupno je na dobivenom spisku iz Sarajeva bilo 50.034 osobe iz ZDK.

Služba je pristupila prikupljanju valjanih transakcijskih računa te je na osnovu provjera ustanovila i poslala zahtjev za isplatu sredstava prema Vladi Federacije BiH za 33.314 osoba, a koje su se nalazile na navedenom spisku od 50.034 osobe.

Uočili smo određene probleme prilikom obrade podataka za jednokratnu novčanu naknadu nezaposlenim osobama, kao naprimjer: kod nekih su transakcijski računi bili zatvoreni, osobe su predavale transakcijske račune svojih supružnika ili djece, pojedini su predavali račune a da uopće nisu bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine

Nakon analize svih zaprimljenih računa također smo uočili kako je zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.08.2022.godine.

U tijeku su pojedinačne provjere, za one osobe koje su dostavile transakcijske račune a nisu im isplaćene jednokratne novčane naknade, da li su iste bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine. Na osnovu tih provjera će se uputiti Vladi Federacije BiH izvješće o dosadašnjoj isplati jednokratnih novčanih naknada uz dodatni spisak navedenih osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine na daljnje postupanje kako bi se riješio nastali tehnički problem.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)