Obavještavamo sve poljoprivrednike, pravna i fizička lica, upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, da je članom 14. Pravilnika o upisu u Registar propisano da su sva poljoprivredna gazdinstva obavezna do 31.03.2022. godine, izvršiti ažuriranje podataka odnosno prijavu promjena na svom poljoprivrednom gazdinstvu kod općinske službe koja vodi Registar.

Ažuriranje podataka, odnosno upis promjena su dužni izvršiti i klijenti (udruženja, preduzeća, mjesne zajednice i dr.) koji ostvaruju ostale vrste podrški.

Upis u Registar kao i ažuriranje, odnosno prijava promjene podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i Registru klijenata je preduslov za ostvarivanje prava na novčane poticaje poljoprivredi u 2022. godini.

Pri dolasku u zgradu Općine Tešanj potrebno je pridržavati se propisanih epidemioloških mjera i obavezno nositi zaštitnu masku, a svoj dolazak najaviti pozivom na broj 032 653 915, kontakt osoba Tamara Turkić.

Sunningwell International Limited, kompanija koja bi zajedno sa Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC) trebala biti izvođač radova na izgradnji termoelektrane Ugljevik III, a čiji je investitor kompanija Comsar Energy u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova, potvrdila je da krediti kineskih  banaka neće biti dostupni za ovaj projekat , te da traže alternativne izvore finansiranja.

Da Kina više neće podržavati izgradnju novih termoelektrana na ugalj u zemljama u inostranstvu potvrđeno je od strane zvaničnika ove države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2021.godine. a ova odluka se odražava i na projekte vezane za ugalj u zemljama Zapadnog Balkana. Saopštenje kompanije Sunningwell izdato je kao odgovor na članak koji je organizacija Just Finance International objavila u časopisu The Diplomat, a u kojem se postavlja pitanje kako će se kineska posvećenost datom obećanju u stvarnosti provesti u praksi u zemljama Zapadnog Balkana.

"Uprkos prestanku finansiranja, te brojnim negativnim komentarima koji su pristigli u vezi procjene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, pribavljanje dozvola za termoelektranu Ugljevik III još je u toku. Uzimajući u obzir sve okolnosti u vezi sa ovom investicijom koja je od početka nejasna, neizvjesna i u konačnici veoma štetna za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, apelujemo na Vladu Republike Srpske da realno razmotri sve negativne posljedice projekta i odbije izdavanje bilo kakvih dozvola“, rekla je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu. 

Koncesiju za izgradnju i rad elektrane vlasti Republike Srpske dale su 2013. godine kompaniji Comsar Energy. Međutim, projekat je sporo napredovao, a ekološke dozvole su dva puta poništene, 2017. i 2019. godine, nakon što su usvojene pravne žalbe Centra za životnu sredinu. Uprkos neuspjehu kompanije Comsar da izgradi elektranu, vlasti Republike Srpske su 2020. godine dozvolile da se projekat nastavi sa povećanjem kapaciteta od 100 MW, a u januaru 2021. godine produžili su period koncesije na 44 godine. U junu prošle godine uslijedila je vijest da je kompanija Comsar Energy potpisala ugovor o nabavci opreme i izgradnji termoelektrane Ugljevik III sa kompanijama Sunningwell International Limited i Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC).

Kako navodi Pippa Gallop iz međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network koja prati investicije javnih institucija i banaka širom svijeta, ovaj projekat je od samog početka zahvaćen kršenjem zakona.

“Komisija za koncesije RS je potvrdila da koncesionar nije ispunio svoje obaveze. Vrijeme je da se jednom zauvijek okonča ova šarada, da priznamo da elektrana neće biti izgrađena i da se okrenemo održivim oblicima obnovljive energije”.

Wawa Wang iz organizacije Just Finance International koja se zalaže za transparentnost i pravednu raspodjelu investicija na međunarodnom nivou, navodi da odluka kineskih banaka da više ne obezbjeđuju finansiranje projekta Ugljevik III pokazuje kinesko preispitivanje alternativa uglju za region. 

“Kina je od 2014. godine nastavila da samostalno obezbjeđuje kreditno finansiranje za nove projekte uglja na Balkanu, od kojih su druge finansijske institucije za zemlje u razvoju odustajali. Ostaje da se vidi da li je obećanje Kine dato 2021. godine da će okončati svoje prekomorske projekte na ugalj ozbiljno, posebno zato što kinesko državno preduzeće - CNEEC, izvođač projekta, i druga državna preduzeća nastavljaju da se bave problematičnim projektima uglja u jugoistočnoj Evropi i globalno. Kineska državna preduzeća moraju napustiti ove planirane projekte uglja kako bi se obećala da će imati istinski uticaj na uštedu klime”. 

Organizacije ovim putem još jednom apeluju na CNEEC i Vladu Republike Srpske da u skladu sa novonastalim okolnostima kao i ciljevima dekarbonizacije, u konačnici napuste štetne investicije za projekte na ugalj u Bosni i Hercegovini. 

(akta.ba)

Među kompanijama u Bosni i Hercegovini koje su u prvoj godini pandemije najbrže rasle najviše je onih koje se bave drumskim prevozom robe sa oko 6,25 odsto, a slijede ih one koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko sa oko 4,4 odsto.

"Nakon toga slijede djelatnosti apoteka sa 3,6 odsto, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, kojih je 3,13%, a na kraju je tu računarsko programiranje, koje predstavlja 2,97% brzorastućih kompanija", pokazuju podaci koje su realizacijom projekta "Brzorastuće kompanije u BiH" dobile "Poslovne novine" i bonitetna agencija LRC.

Dodaje se da su ovih pet djelatnosti najdominantnije u ukupnom broju brzorastućih kompanija u BiH.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, istakao je da je logičan slijed događaja da je prevoz robe na prvom mjestu, jer izvoz iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bilježi konstantan rast.

"Raniji vidovi prevoza, poput željeznica i drugih načina, otišao je u potpuno drugi plan i sve se okrenulo drumskom prevozu robe, te je logično da imamo i konstantan rast izvoza robe. Ono što upada u oči jeste da među prvih pet djelatnosti nema prerađivačke industrije i proizvodnih preduzeća koja se bave tom direktnom proizvodnjom. To je rezultat toga što preduzeća u ovim sektorima u svojim poslovima ne podrazumijevaju toliko brz rast, jer je njima sigurniji sporiji, ali stabilan rast", pojasnio je Blagojević.

Globalni trendovi su takvi da su uglavnom preduzeća u IT industriji najbrže rastuće kompanije, dok su kod nas tek na petom mjestu, što

Blagojević objašnjava time da kod nas mnogo ljudi radi za strane kompanije koje nisu ovdje registrovane.

"Sigurno je da je nekako u svijetu ovaj sektor brzorastuća grana, ali naši IT stručnjaci uglavnom rade za strane kompanije koje pripadaju stranim tržištima", kazao je Blagojević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, komentarišući podatak da su kompanije koje se bave računarskim programiranjem na petom mjestu najbrže rastućih kompanija u BiH, istakao je da u ovoj oblasti velike svjetske kompanije angažuju ogroman broj programera širom svijeta koji svoje usluge pružaju online i iz svojih država.

"Činjenica je da veliki broj programera iz Bosne i Hercegovine radi posredno ili direktno za određene svjetske kompanije. Oni jesu aktivni i njihova uloga jeste značajna, ali same kompanije se ne prepoznaju na našem tržištu te nemamo toliko domaćih brendova u ovoj oblasti koji su prepoznatljivi, kao što je primjer u Hrvatskoj", rekao je Gavran.

Istakao je da se kod nas najveći dio prevoza robe obavlja drumskim saobraćajem, a uspostava ovih kompanija je veoma brza i jednostavna te ovo može djelimično objasniti zašto kompanije iz ove branše najbrže rastu.

"Isto tako jedan od razloga bi mogao biti da je u ovom sektoru došlo do propadanja, gašenja ili objedinjavanja nekoliko firmi, tako da je ovo jedan novi vid u kojem nove kompanije veoma brzo rastu, ali faktički i nadomještaju neke rupe koje su nastale propadanjem drugih kompanija", naveo je Gavran.

Inače, pri izradi liste najbrže rastućih kompanija bilo je nekoliko strogih kriterijuma koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10%. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja finansijska izvještaja i to za 2018, 2019. i 2020. godinu.

"Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna, poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili avio-saobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha", zaključak je izvještaja.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćeno je da se prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava bilježi rast proizvodnje mlijeka u Federaciji BiH u posljednje tri godine. Tako je u 2019. godini proizvedeno 127,9 miliona litara, 2020. godine 135,4 miliona litara, a 2021. godine 140,9 miliona litara mlijeka

Broj grla u sistemu proizvodnje mlijeka u FBiH uvećan je za 1.514 grla u prošloj godini, a čiju nabavku je podržalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz kapitalne investicije. U Federaciji BiH trenutno postoji 988 pravnih i 4.291 fizička osoba koji se bave proizvodnjom mlijeka.

Proizvođači mlijeka u Federaciji BiH iz Budžeta FBiH imaju podršku po proizvedenoj litri mlijeka od 0,27 KM/l za fizičke osobe i 0,29 KM/l za poljoprivredne obrte i pravne osobe. Pored ove podrške kantoni su na različite načine podržali ovu proizvodnju iz kantonalnih budžeta. Proizvođači u drugom entitetu imaju manju podršku i ona iznosi 0,25 KM/l mlijeka za sve proizvođače.

“Da bismo zadržali i planirali daljnji rast proizvodnje mlijeka u ovoj godini zbog poskupljenja mineralnih đubriva i drugih inputa poljoprivrednim proizvođačima potrebna je veća podrška kako bi proizvodna cijena mlijeka uz poticajne mjere svih nivoa vlasti, i uz eventualno povećanje otkupne cijene mlijeka garantovala održivost i daljnji razvoj ove proizvodnje”, kazao je Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

(akta.ba)

15. januar se obilježava na našim prostorima  kao Dan  vozača i mehaničara još od davne 1960. godine, kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača Jugoslavije.

Tradicija obilježavanja nije prestala ni danas, kada se širom Bosne i Hercegovine kolonama vozila podsjeća na ovaj Dan, pa tako i na prostoru naše općine Tešanj.
Vozačima, mehaničarima naše općine i širom Bosne i Hercegovine, u povodu 15. januara-Dana vozača i mehaničara, želim još puno pređenih kilometara, sigurnu cestu, puno zdravlja i  sreće, u poslovnom i porodičnom životu.

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
Senad S. Subašić

Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine prema kojem RH ima 3,888.529 stanovnika.  Broj stanovnika tako se od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto. Broj domaćinstava je 1,438.423, odnosno manji za 5,31 posto u odnosu na 2011. godinu. Broj stambenih jedinica u posljednjih je 10 godina povećan za 4,61 posto te sada iznosi 2,350.444.  Najmanji pad stanovnika zabilježen je u Grad Zagrebu, a potom u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija, a nakon nje slijede Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija.

Popis stanovništva 2021. godine, podsjetimo, završen je prije šezdeset dana. Prvi je puta bio proveden dijelom digitalno, odnosno podijeljen u dvije faze, a dva je puta i produžavan. Prva faza, samopopisivanje, trajala je od 13. do 27. septembra, a od 28. septembra pa sve do 14. novembra trajala je druga, kada su na teren izlazili popisivači. Njih gotovo 8000 obilazilo je domove provodeći intervjue s građanima te prikupljajući referentne brojeve onih koji su potrebne podatke unijeli online.  

Prema prošlom popisu stanovništva, provedenom od 1. do 28. aprila 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2%) i 2.218.554 žene (51,8%).

(vecernji.hr)

Inspekcijski organi su na području Federacije BiH (FBiH) tokom prošle godine izvršili ukupno 29.664 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih je u slučajevima grubog kršenja obavezujućih mjera predviđeno izdavanje 1.447 prekršajnih naloga u iznosu od 2.231.278 KM.

Inspektori su subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera lani izrekli upravne mjere u vidu 4.469 rješenja o otklanjanju nedostataka, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Doneseno je 87 rješenja o zabrani rada fizičkim i pravnim licima, te 727 upozorenja radi otklanjanja nedostataka na licu mjesta, naveli su iz ove uprave i dodali da su navjeći broj sanitarnih nadzora tokom 2021. godine izvršili inspektori uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog i Livanjskog kantona.

Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora nad provođenjem higijensko-epidemioloških mjera iz naredbi kriznih štabova ministarstava zdravstva, inspektori Federalne uprave su u prethodnoj godini izvršili 2.346 inspekcijska nadzora u okviru kojih su utvrdili prekršaje koji podrazumijevaju izdavanje 226 prekršajnih naloga u iznosu od 380.960 KM, te izdali 289 rješenja o otklanjanju nedostataka, 79 rješenja o zabrani rada fizičkim licima i 727 upozorenja.

Samo u decembru, a prije pogoršanja epidemiološke situacije u FBiH, inspekcijski organi izvršili su ukupno 1.796 inspekcijskih nadzora, kojom prilikom je za grubo kršenje obavezujućih mjera izrečeno 75 prekršajnih naloga s finansijskim teretom u visini od 129.410 KM, kao i 341 rješenje o otklanjanju nedostataka, te sedam zabrana rada pravnim i fizičkim licima.

Od ukupnog broja, federalni inspektori su u decembru lani izvršili ukupno 94 inspekcijska nadzora, koji su u 11 slučajeva rezultovali izdavanjem prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 23.500 KM, a izdata su i po tri rješenja o otklanjanju nedostataka i o zabrani rada fizičkom licu, kao i 60 upozorenja.

“Kako bi se što efikasnije organizovao i proveo nadzor nad poštovanjem higijensko-epidemioloških mjera i naredbi Kriznog štaba federalnog Ministarstva zdravstva, Uprava od početka 2020. godine sarađuje s drugim inspekcijskim organima u FBiH s ciljem intenziviranja i koordinisanja djelovanja kantonalnih, gradskih i opštinskih inspekcija, a u kontekstu pravovremenog i adekvatnog sistemskog odgovora svih nadležnih inspekcija na području FBiH”, ističe se u saopštenju.

Iz ove uprave napominju da su kazne za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za privredna društva, druga pravna lica i zdravstvene ustanove, za odgovorna lica u pravnim licima od 500 do 2.000 KM, za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 do 8.000 KM, a za fizička lica od 100 do 2.000 KM.

Federalna uprava za inspekcijske poslove apeluje da se građani i privredni subjekti pridržavaju propisanih mjera, te obezbijede pretpostavke za poštovanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu bezbjednost i normalizaciju prilika u FBiH.

(capital.ba)

Širenjem omikrona, covid-19 se pretvara u endemiju s kojom čovječanstvo može živjeti, iako za sada ostaje pandemija, objavila je Evropska agencija za lijekove (EMA). Ona je takođe izrazila sumnju u vezi sa četvrtom vakcinacijom za opštu populaciju, rekavši da ponovljene doze nisu "održiva" strategija.

"Niko ne zna tačno kada ćemo završiti tunel, ali stići ćemo tamo", rekao je Marc Cavaleri, šef strategije za vakcine u Evropskoj agenciji za lijekove (EMA), prenosi francuska novinska agencija AFP.

"Povećavanjem imuniteta stanovništva – a sa omikronom, osim vakcinacije, pojavit će se i dosta prirodnog imuniteta – brzo ćemo se kretati prema scenariju koji je bliži endemičnosti", dodao je Cavaleri. Istakao je da smo trenutno i dalje u pandemiji, te ukazao na veliko opterećenje zdravstva zbog porasta omikronskih infekcija.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da je više od polovine ljudi u Evropi na "dobrom putu" da se razboli od ovog soja u naredna dva mjeseca. Takođe je istakla da ponovljene doze vakcine nisu razumna strategija, kako je istakla i Ema.

"Ako imamo strategiju u kojoj dajemo doze svaka četiri mjeseca, mogli bismo na kraju imati problema s imunološkim odgovorom", rekao je Cavaleri, dodajući da bi stalna vakcinacija mogla umoriti populaciju. Zemlje bi umjesto toga trebale početi razmišljati o dužim intervalima za davanje doza doza i, poput sadašnjih vakcina za vakcine protiv gripa, uskladiti ih s početkom hladnijeg dijela godine, dodao je Cavaleri.

Ema je ranije rekla da su studije potvrdile da je, uprkos većoj zaraznosti omikrona, rizik od hospitalizacije u ovoj verziji između jedne trećine i jedne polovine u odnosu na delta soj.

Postoje informacije da je u BiH u porastu elitna prostitucija u stanovima i hotelima.

Navedeno je to u Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini, dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.

U dijelu ovog dokumenta, koji se odnosi na trgovinu ljudima, ističe se da je glavni pojavni oblik ove trgovine i dalje seksualna eksploatacija ženskih osoba, među kojima se nalaze i djevojčice.

"Žrtve trgovine ljudima su uglavnom osobe koje pripadaju socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Trenutni trendovi pokazuju da BiH sve više postaje zemlja polazišta trgovine ljudima, s obzirom na to da su žrtve trgovine ljudima uglavnom državljani BiH, koji se na različite načine eksploatišu u svrhu prosjačenja, zatim u svrhu radnih i seksualnih potreba", ističe se u Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini.

Naglašeno je i da kriminalci često vrbuju i eksploatišu ženske osobe, tako što sa njima stupaju u vanbračne zajednice i organizuju njihov odlazak u inostranstvo, a potom ih putem ucjena, prijetnji, zastrašivanja, zlostavljanja i drugih vidova fizičkog i psihičkog nasilja primoravaju na rad i prostituciju.

"Pojedine informacije ukazuju da se klasična seksualna eksploatacija žrtava u BiH postepeno transformiše u smislu da se djevojke sve više angažuju kao 'pratnja poslovnih ljudi' te je u porastu i takozvana elitna prostitucija u stanovima i hotelima", ističe se u dokumentu.

Kako se dodaje, osnovni motiv za vršenje ovih kriminalnih radnji je sticanje nezakonite dobiti koja se naknadno investira u nekretnine, skupocjene automobile i legalne poslove, čime se vrši posljednja faza stavljanja stečenog novca u legalne tokove, tzv. pranje novca.

Na osnovu raspoloživih informacija, kako se dodaje, može se konstatovati da je BiH već odavno prešla iz kategorije tranzitne i zemlje destinacije žrtava trgovine ljudima u kategoriju zemlje polazišta, čiji građani sve više postaju žrtve trgovine ljudima.

"Procjene su da će se trend povećanja trgovine ljudima nastaviti i u narednom periodu zbog postojanja faktora koji pogoduju njegovom rastu, a prije svega loše ekonomske i socijalne situacije, siromaštva, velike nezaposlenosti, mogućnosti velike finansijske zarade, stalnog priliva migranata, poroznosti granica i drugo", ističe se u ovom dokumentu.

Da je u pitanju realna procjena smatra i Radmila Žigić, direktorica Fondacije "Lara" iz Bijeljine, koja naglašava da na to ukazuju i konkretni primjeri iz prakse, dok je, kako ističe, angažman institucija na sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima u BiH posljednjih godina značajno umanjen.

"Mislim da je eksploatacija žena prisutna mnogo više nego što je to vidljivo i mnogo više nego što je to iskazano u različitim kriminalističkim statistikama. Taj problem se u radu agencija za sprovođenje zakona apsolutno marginalizuje i tretira kao dobrovoljna prostitucija, a zanemaruje se činjenica da prostitucija kod nas nije legalizovana", rekla je Žigićeva.

Ona ne vjeruje da će institucije u skorije vrijeme ući u borbu protiv elitne prostitucije.

"Ali prije ili poslije svako društvo mora ući u tu vrstu obračuna zato što će se elitna prostitucija jednog dana najvjerovatnije preseliti na uličnu prostituciju, u ugostiteljske objekte nižeg ranga", navela je Žigićeva.

Naime, ona pojašnjava da, u suštini, uključenost žena u takozvanu elitnu prostituciju ima određen rok trajanja i rizike i najčešće se ne završava rezultatima zbog kojih se u tu prostituciju ušlo, odnosno ne donosi materijalnu dobit.

"Jednog dana te žene više neće biti atraktivne za tržište elitne prostitucije. Ako same nisu bile dovoljno jake, ako su imale podvodača, one će se brzo naći u situaciji da nemaju izbora nego da se nastave baviti prostitucijom, ali na mnogo manje elitnim mjestima", kaže Žigićeva.

Prema njenim riječima, najveći dio žena ne želi da se bavi prostitucijom, ali u datim okolnostima to im se učini kao dobar ili jedini mogući izbor, odnosno način da brzo zarade veliki novac.

"Ali elitna prostitucija je skupa za onoga ko je plaća, ali i za onoga ko daje usluge, tako da se kumulisanje velike zarade najčešće ne dešava, već se živi na jednoj, uslovno rečeno, višoj nozi, dok to traje. Kada to prestane, žena ili djevojka će se naći u gotovo istim problemima u kojima je bila i prije nego što je ušla na tržište elitne prostitucije", istakla je Žigićeva.

Prema podacima MUP-a Srpske, u 2020. godini evidentirano je jedno krivično djelo navođenje na prostituciju, a godinu ranije nije bilo takvih slučajeva. Međutim, u 2019. registrovano je pet prekršaja koji se odnose na prostituciju.

(N.N.)