Vlada Njemačke ne želi da ponovo uvede mjeru zatvarnja čak i dok raste broj zaraženih pod uticajem omikron soja, izjavio je danas ministar finansija Kristijan Lindner.

"Želimo da izbjegnemo opšta i raširena zatvaranja u budućnosti", rekao je Lindner dnevnim listovima Štutgarter nahrihten i Noje berliner redaktionsgelšaft.

On je dodao da je cilj vlade da održi društveni život u što većoj mjeri i da izbjegne socijalnu štetu što je više moguće.

On je pozvao da se u Njemačkoj vakciniše čitava populacija u roku od mjesec dana za slučaj da nastupe novi talasi pandemije u budućnosti.

Njemačka ima relativno nisku stopu vakcinacije u poređenju sa ostalim zemljama Zapadne Evrope. Potpuno je imunizovano 71,3 odsto populacije, a 39,3 odsto je primilo i buster dozu.

Institut za infektivne bolesti Robert Koh saopštio je jutros da je zabilježeno 58.912 novih infekcija i 346 smrtnih slučajeva od kovida 19. Prije sedam dana bilo je 47 odsto manje zaraženih.

Proširenje EU na zapadni Balkan uvršteno je u dokument o programu rada francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koji je objavljen 1. januara 2022. godine na stranici Vlade Francuske.

Direktno uvrštavanje u dokument posvećenosti proširenju EU na zapadni Balkan važno je prevashodno zbog toga što su pojedine zemlje članice, ali i ugledni analitičari, ukazivali na nedovoljnu zainteresovanost te zemlje za zapadni Balkan, pa čak i nevoljnost da se EU dalje širi.

U poglavlju o proširenju naglašeno je da će predsjedništvo obezbijediti nastavak pregovora sa zemljama kandidatima u skladu s novom metodologijom koju je usvojio Evropski savjet 15. marta 2020. godine.

"Predsjedništvo će promovisati akciju EU na zapadnom Balkanu radi sprovođenja dalekosežnih transformativnih reformi u ključnim područjima, poput vladavine prava, demokratskih institucija, medijskih sloboda, ekonomskih reformi, a pomagaće i u usvajanju pravne stečevine EU", naglašeno je u ovom dokumentu.

Ipak, zanimljivo je da je zapadnom Balkanu dato manje pažnje u samom dokumentu od govora koji je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, održao prije desetak dana, predstavljajući preuzimanje predsjedavanja EU od strane Francuske.

Makron je u svom govoru rekao da su Afrika, zapadni Balkan i južno susjedstvo prioriteti francuskog predsjedavanja EU, ali nije spominjao proširenje. U dokumentu je spomenuto proširenje, ali Balkan je nisko na listi prioriteta u dokumentu u kojem su navedeni svi prioriteti.

Naime, na vrhu liste prioriteta je Afrika, a zatim redom slijede Indopacifik, SAD te poglavlje o odnosima s Rusijom, Kinom i Turskom. Nakon ovog prioriteta navedeni su južno susjedstvo, što se odnosi na zemlje u pojasu Sredozemlja, zatim Bliski istok, pa tek onda zapadni Balkan. Iza zapadnog Balkana navedeni su još međunarodna humanitarna pomoć, ekonomska razmjena i odbrana.

Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu, kaže da Francuska, uz još nekoliko bitnih zemalja EU, prioritet daje unutrašnjem funkcionisanju EU, a da je proširenje u drugom planu.

"Moj je čvrst utisak da je razlika između zemalja zapadnog Balkana i EU danas veća nego što je bila 2000. godine, kada je započeo proces pridruživanja EU i zapadnog Balkana", kaže Topčagić za "Nezavisne novine".

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga za tu situaciju je činjenica da teme koje dominiraju u EU nisu prisutne u zemljama zapadnog Balkana u toj mjeri, i obrnuto.

"EU danas kakva jeste nije sposobna da donosi jedinstveni stav i čvrstu politiku po raznim pitanjima, ne samo kada se radi o zapadnom Balkanu. To je realnost s kojom mi svi treba da se suočimo", naglasio je on.

Inače, Makron je najavio da će Francuska tokom predsjedavanja EU organizovati sastanak EU sa zapadnim Balkanom, što je potvrđeno i u ovom dokumentu.

"Francusko predsjedništvo će organizovati konferenciju o zapadnom Balkanu u junu 2022. godine. Cilj je promocija i produbljenje konkretne saradnje sa zapadnim Balkanom, posebno kada su u pitanju regionalna saradnja i stabilnost", naglašeno je u dokumentu.

Takođe, važno je napomenuti da su Francuska i Njemačka početkom 2020. godine pokrenule veliku akciju u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema viška naoružanja i prekidanja lanaca ilegalne trgovine oružjem.

Na stranici Ministarstva spoljnih poslova Francuske je 2017. najavljeno da su ta zemlja i Njemačka inicirale ovaj program povodom terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Naglasili su da se na zapadnom Balkanu, prema procjenama stručnjaka, u opticaju nalazi između 3,2 i 6,2 miliona komada ilegalnog oružja.

Drugi razlog, na kojem više insistira Njemačka, je problem organizovanih kriminalnih grupa koje u zemljama zapadnog Balkana sve više svrastavaju s vladama i time čine ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju za EU, što Njemačka želi da zaustavi.  Kako smo već pisali, a kako su nam napominjale njemačke diplomate u nekoliko navrata, za EU je bitno da se pitanje vladavine prava posebno fokusira na neutralisanje organizovanih kriminalnih lanaca sa zapadnog Balkana, koji u EU švercaju drogu, ljude, oružje i ostale zabranjene supstance.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U skladu sa Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju, penzije za decembar bit će isplaćene u danas, 5. januara, preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, objavio je Federalni zavod (FZ) MIO/PIO.

Temeljem Uredbe Vlade Federacije BiH o novčanom iznosu penzije kao podrška penzionerima u FBiH, svim korisnicima penzije FZ MIO/PIO koji su rezidenti Bosne i Hercegovine, uz penziju za decembar bit će isplaćen i jednokratni novčani iznos od 50 KM.

Novčani iznos isplaćuje se samo korisnicima penzija koji su zatečeni u isplati na dan stupanja ove uredbe na snagu. Korisnicima prava na djeljivu porodičnu penziju pripada isplata djeljivog novčanog iznosa.

Prosječna samostalna penzija iznosi 489,70KM, koju će primiti 355.210 korisnika. Najniža penzija iznosi 382,18 KM, garantovana 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM. Penziju za decembar će primiti 429.545 korisnika, dok je pravo na jednokratni novčani iznos ostvarilo 362.995 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija s uračunatim troškovima za decembar iznose oko 214 miliona KM.

Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 odsto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, privrednicima će donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a dovešće i do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za "Nezavisne novine" govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom uticaju kako na privredu, tako i na građane.

Kako je za "Nezavisne novine" kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u evrozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine takođe porasla na pet odsto.

"Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u evrozoni, ali da je kod nas pet odsto, a tamo i dalje na dva odsto, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest", rekao je Đogo.

Dodao je da se postavlja pitanje da li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regiona svijeta ovime pogoršava.

"Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost", kazao je Đogo, dodajući da je srećna okolnost što se više od 70 odsto trgovine između BiH odvija sa zemljama Evropske unije.

"To su zemlje koje su svoje valute takođe vezale za evro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. privreda uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekat na izvoz", naveo je Đogo za "Nezavisne". Dodao je da, ako se ipak desi da bh. proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjiće se i količina izvoza.

Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje da li realna zarada bh. građana raste ili opada.

"Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plata. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti da li je potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plata raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekat. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata", zaključio je Đogo.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za "Nezavisne novine" je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

"To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotiviše privredne aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti", kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja. "Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugočnih kamatnih stopa", rekao je Čavalić.

Istakao je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

Na pitanje da li u narednom periodu možemo da očekujemo dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

"Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tokom cijele godine", rekao je Čavalić.

Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

"Svaka inflacija preko tri odsto pravi probleme, jer onda privrednici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija", kazao je Trivić za "Nezavisne novine".

Naveo je da privrednici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.

(N.N.)

U prvoj sedmici 2022. godine dotok svježijih i hladnijih zračnih masa uslovit će nestabilno vrijeme s kišom, susnježicom i snijegom, objavio je Federalni hidrometeorološko zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine.

Na području južne Hercegovine očekuje se kiša, u širem pojasu Posavine kiša i susnježica, a u centralnim i planinskim područjima Bosne susnježica i snijeg.

Obilne padavine i izraženiji sniježni pokrivač ovog puta će izostati. Oblačno vrijeme sa slabim padavinama preovladavat će tokom čitave sedmice. U jutarnjim satima u većem dijelu Bosne izvjestan je mraz.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od minus tri stepena Celzijusova do dva u Bosni, na jugu zemlje do devet stepeni. Najviše dnevne temperature kretat će se između minus jedan i pet u Bosni, u Hercegovini između pet i 10 stepeni.

U periodu od 11. do 17. januara prema aktuelnim sinoptičkim kartama prognozira se lagana stabilizacija vremenskih prilika na prostoru Bosne i Hercegovine. Prestanak padavina zahvatit će prvo južne krajeve a zatim se prošiiriti i na ostatak zemlje.

Više sunčanih sati uvjetovat će i nešto veće dnevne temperature zraka, ali će se i dalje zadržati jutarnji mrazevi u Bosni.

Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od minus dva i tri u Bosni, sedam stepeni u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature varirat će između dva i osam stepeni u Bosni do 12 u Hercegovini.

Ministarstvo finansija izvršilo je uplatu preostalih sredstava za sve poljoprivredne proizvođače kojima je Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila sredstva poticaja Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu za 2021. godinu.

Isplaćena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.467.298,00 KM, i to za nabavku plastenika i poljoprivredne mehanizacije 121.845,00 KM, preostali dio sredstava za farme muznih grla 560.400,00 KM, plasteničku proizvodnju 644.917,00 KM, uzgoj koka nesilica 66.320,00 KM, kao i za sve preostale poljoprivredne proizvodnje koje su odobrene u prošloj godini.

Prema riječima resornog ministra Mirsada Hadžića, poljoprivrednicima je do sada isplaćeno ukupno 1.974.000,00 KM, a ubrzo će biti isplaćeno i preostalih oko 1,5 miliona maraka poticaja za 2021. godinu.

Press služba ZDK

Bosnu i Hercegovinu(BiH) je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Među onima koji se sprema za odlazak je i Brane, tridesetosmogodišnji profesor, stalno zaposlen u jednoj osnovnoj školi u okolini Banjaluke.

Nakon više od decenije i po nastavničkog rada, odlučio je da, sa suprugom i troje djece, napusti BiH u potrazi za boljim životom.

“Nesigurnost života u svakom pogledu u BiH”, ovako Brane opisuje razlog za odluku da preseli u inostranstvo.

Kako kaže, već ima zakazan termin za vizu u ambasadi jedne od zapadnih zemalja u Sarajevu.

“Znači, čak i kad se pomiriš sa sve češćom ‘takva su vremena’, ‘šta im možeš’, mira ti i dalje ne daju. Prisile te da ti spustiš glavu zbog njegovog nemorala, praznine iza očiju, gumenog osmijeha. Ne ide se nama. Nema ga na ovim prostorima da će laka srca svoj dom napustiti. Da ne govorim o tome da ne znamo šta nas tamo čeka, da je sigurno samo to da neće biti lako. Ali, idemo zajedno”, priča Brane za Radio Slobodna Evropa (RSE).

I njegova supruga je zaposlena. No, ni dvije plate visokoobrazovanih ljudi nisu dovoljne za život, kako kažu, prosječne bosanskohercegovačke porodice koja vraća stambeni kredit.

“Ne kockamo, ne lumpujemo. Dok smo bili djeca učili su nas da pošteno radimo i živimo i da će biti sve ok. Ne razumijem, svaki mjesec smo u minusu. Pokvari se mašina za veš, počne da ti zavija ležaj u automobilu, odeš na svadbu rodbini – obične stvari, a opet te baci u razmišljanje i računicu. Na moru smo zadnji put bili 2015.-te godine”, navodi ovaj Banjalučanin.

Pola miliona građana napustilo BiH od 2013. godine

Prema posljednjem popisu stanovništva, Banjaluka, kao drugi najveći grad u BiH, ima oko 185.000 stanovnika. To praktično znači da je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini napustilo skoro cijeli jedan grad.

„Ova godina je bila godina odlaska iz BiH. To je brojka koju je najteže izgovoriti, 170.000 osoba. Samo u prvoj polovini godine otišlo je više od 80.000 osoba. To su podaci do kojih smo mi došli. I evo još zbrajamo zvanične podatke do kraja godine“, kaže za RSE Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.

Preciznih podataka od zvaničnih institucija u BiH o broju odlazaka iz BiH nema. Razlog tome je, pojašnjava Zukić, što lokalne zajednice i institucije za statistiku nemaju podataka o tome, jer se ljudi ne odjavljuju nakon što odu.

„Zakon to omogućava da mi imamo ljude koji su fizički otišli iz BiH, a po evidenciji su u BiH“, navodi Zukić.

Dodaje da Unija istraživanje provodi od 2013. godine, te da u njemu učestvuju predstavnici svih lokalnih zajednica u BiH, više od hiljadu mjesnih zajednica, te volonteri i desetine nevladinih organizacija.

Zukić ističe da podaci za svaku godinu pokazuju konstatan rast broja odlazaka, a da 2021. godina ukazuje na eskalaciju situacije.

Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe. I u narednih nekoliko godina radilo se o sličnom broju odlazaka, pokazuju istraživanja Unije.

Ranije odlazili mladi, danas BiH napuštaju cijele porodice

Drastičniji rast desio se 2019. godine kada je iz BiH otišlo blizu 57.000 građana. U toku 2020. godine u Uniji su prikupili podatke o 85.000 osoba koje su preselile u inostranstvo.

„Najteže je bilo kada sam lično prisustvovala kada je pun autobus otišao za Njemačku. To su cijele porodice bile koje su odlučile da odu. Kako su i na koji način dobili papire, ne znamo”, kaže Zukić.

Trendovi odlazaka, ističe ona, više ne zahvataju samo ruralna područja, već da mladi i kompletne porodice napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH.

Najviše odlazaka kompletnih porodica, prema podacima Unije, bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine.

„Obilazili smo mjesta i u nekima od njih vi jedva da možete da vidite jedno svjetlo da gori naveče. Pusto je. Od gradova, mislim da je najgora situacija u Grahovu (jug BiH). I ono malo povratnika što se vratilo, opet odlazi. Možemo reći da je to jedan strašno sablasan grad“, priča Zukić.

Mladi BPK kantona: Samo opstaju oni koji su dobro stranački uvezani

U Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK), jednom od deset kantona u bh entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) od januara se bilježi povećan broj odjava sa evidencije kantonalne Službe za zapošljavanje.

Haris Tutić, student iz Goražda, ističe da sve više želi da napusti BiH.

„Najviše me odbija manjak sadržaja u gradu i naravno politika koja mi pokazuje da samo opstaju oni koji su dobro uvezani ili stranački ili imaju neke druge interese sa političarima. Želim da živim bar godinu dana vani, da vidim kako se živi u Evropi i svijetu“, kaže Haris za RSE.

Harisov sugrađanin, Denis Culov kaže da je primjetno da ljudi odlaze, a da se rijetki vraćaju. Kaže da on za sada ne razmišlja o odlasku.

Bosansko-podrinjski kanton se nalazi na istoku Bosne i Hercegovine. Čine ga grad Goražde i još dvije opštine. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u tom kantonu živi nešto više od 23.000 stanovnika.

“Prema našim podacima, zbog preseljenja u druge općini ili drugi kanton sa evidencije se odjavilo 40 osoba, zbog zaposlenja u drugim općinama ili kantonima odjavilo se 95 osoba. Onih, za koje znamo definitivno da su otišli u zemlje Evropske unije, zapada općenito je 23 osobe”, navela je za RSE direktorica Službe za zapošljavanje BPK Goražde Aida Bezdrob.

Na evidenciji Službe za zapošljavanje trenutno je nešto više od 3.100 osoba.

„Ja bih rekla da podaci o odlasku još uvijek nisu alarmantni, ali svakako kažem da moramo uzeti broj odlazaka sa rezervom, jer je sigurno znatno veći. Ne možemo precizirati, ali je evidentno da su u 2021. godini ljudi, zaista, bez obzira na pandemiju, odlazili“, navodi Bezdrob.

Besperspektivnost najveći razlog za odlazak

Mirsad Kebić iz Banjaluke je prije sedam godina otišao u Njemačku. Imao je tek 30 godina, ali i 10 godina rada u novinarstvu bez stabilnog zaposlenja i primanja. U početku se kajao zbog odlaska, ali sada kaže da je “tamo bolje” i da nije donio pogrešnu odluku.

“Mislim da to osjećam zbog sigurnosti u svakom smislu, koja, kratko rečeno, počiva na stabilnom funkcionisanju ‘pravne države’. Stubovi su joj jaki i funkcionalno zakonodavstvo gdje u prvom redu stoji poreski sistem, pa sve drugo dalje preko policije, pravosuđa i drugih institucija”, kaže Mirsad.

Mirsad navodi da Njemačka pruža velike mogućnosti za svačije sposobnosti.

“To pomaže da čovjek izgradi bolje vlastito samopuzdanje. Naučio sam još jedan zanat i još jedan jezik. I naposljetku ova tuđina i ne djeluje više toliko tuđa s obzirom na broj svih nas ‘bivših jugovića” koji se srećemo u veoma mnogo društvenih sfera”, rekao je Mirsad.

Sociolog Amer Osmić, docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže za RSE da ljudi odlaze zato što ne vide perspektivu u bosanskohercegovačkom društvu.

Istraživanja pokazuju, navodi Osmić, da građani žele sigurnije okruženje sa kvalitetnim obrazovanjem i zdravstvenim sistemom, te veće mogućnosti zaposlenja sa adekvatnim primanjima.

“Najveći problem je stanovništvo koje je u najboljoj dobi, radno sposobno stanovništvo, mladi ljudi, koji nakon školovanja žele brzo zaposlenje, a u BiH se prosječno čeka na posao pet godina”, ističe Osmić.

Dodaje da su potrebne strategije koje će obuhvatiti cijelu BiH kako bi se poboljšao status građana.

“Tu prije svega mislim na olakšice za mlade ljude kod sklapanja braka, vrlo jasne olakšice o djeci koju parovi planiraju dobiti. Mladim porodicama treba omogućiti vrlo jednostavno stambeno zbrinjavanje. Jako bitan segment je i vraćanje povjerenja građana u one koji donose odluke. Potrebne su, dakle, jasne strategije, bez birokratskog jezika, koje će jasno ukazati šta će se uraditi da ljudi odluče da ostanu”, rekao je Osmić.

I u Uniji za održivi povratak ističu kako institucije moraju reagovati da se zaustave negativni trendovi. Mirhunisa Zukić podsjeća da su još 2013. godine pisali parlamentarcima da se u Parlamentarnoj skupštini BiH raspravlja o odlasku građana.

Pisma su, kaže, slata i članovima Predsjedništva BiH da se na licu mjesta uvjere o razmjerama odlaska, ali da niko nikada nije odgovorio.

Duplo manje rođenih od umrlih u BiH

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi oko tri i po miliona ljudi.

U BiH danas ima gotovo duplo manje novorođenčadi u odnosu na broj umrlih u toku godine, što takođe ukazuje na smanjenje broja stanovnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom prvih devet mjeseci 2021. godine rođeno je 18.733 djece što u odnosu na isti period 2020. godine pokazuje pad broja živorođenih za 3,33%.

U prvih devet mjeseci 2021. godine umrlo je 35.108 osoba, što u odnosu na isti period 2020. godine pokazuje rast broja umrlih za više od četvrtine.

Na iseljavanje iz BiH upozorili su i u Populacionom fondu Ujedinjenih nacija (UN).

Procjene UN-a su da bi do 2070. godine u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona ljudi, ukoliko se nastave sadašnji trendovi smanjenja broja stanovnika.

Intenzivnije iseljavanje počelo je 2011. godine kada su građani BiH dobili mogućnost da sa biometrijskim pasošem putuju bez viza u zemlje EU.

Evropa se suočava s najtežom epidemijom ptičije gripe u istoriji, saopćio je istraživački inistitut njemačke vlade.

– Trenutno prolazimo kroz najsnažniju epidemiju ptičije grupe ikada zabilježenu u Njemačkoj i u Evropi – saopćio je za dpa Friedrich Loeffler institut (FLI), njemački savezni institut za životinjsko zdravlje .

Novi slučajevi zaraze uočavaju se iz dana u dan, i nisu samo ptice te koje su pogođene epidemijom, navode iz instituta.

– Nema kraja na pomolu toj epidemiji. Zahvaćene su zemlje na potezu od Farskih otoka do Irske, od Rusije do Portugala. Zaraze su također uočene u Kanadi, Indiji i istočnoj Aziji – dodaje FLI.

Samo u Njemačkoj zabilježena su 394 slučaja zaraze kod ptica, uključujući patke, guske, labudove i galebove, između početka oktobra i 29. decembra. Zaraze su uočene prvenstveno duž obale.

FLI je također zabilježio 46 slučajeva zaraze na njemačkim farmama peradi.

U istom vremenskom okviru, širom Evrope, podaci FLI pokazuju 675 zaraza među pticama i 534 zaraze među stokom.

Također su se u ovoj godini pojavili slučajevi zaraze među sisarima, naprimjer među crvenim lisicama u Nizozemskoj i Finskoj, tuljanima u Švedskoj i Njemačkoj i vidrama u Finskoj.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)