Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u protekle tri godine podneseno je oko 3.500 tužbi protiv BiH.

"U 2019. godini je Europskom sudu za ljudska prava podneseno oko 1.800 tužbi protiv BiH, u 2020. godini oko 900, a u 2021. godini oko 800 tužbi", rekla je Monika Mijić, v.d. zastupnice Savjeta ministara BiH pred sudom u Strazburu.

Međutim, sudeći prema njenim riječima, Evropski sud za ljudska prava je na dobar dio tih predmeta već stavio tačku.

"Trenutno je pred Sudom u Strazburu oko 600 tužbi podnesenih protiv BiH. Tužbe koje ne budu u startu odbačene kao nedopuštene u većini slučajeva rezultiraju presudom u kojoj se utvrdi povreda prava ili se rješavaju prijateljskom nagodbom, kao i odlukom o odbacivanju zbog nedopuštenosti", navela je Mijićeva. Kako je precizirala, prošlogodišnje tužbe su se u najvećoj mjeri odnosile na neizvršenje presuda domaćih sudova koje se odnose na potraživanja iz radnih odnosa na teret kantona i Federacije BiH, kao i na dužinu postupka pred domaćim sudovima.

"S obzirom na to da su odgovorni kantoni donijeli akcione planove za sistemsko rješavanje problema neizvršenja domaćih sudskih presuda, a koje je Sud u Strazburu prihvatio, veliki broj ovih predmeta je Sud brisao sa liste svojih predmeta. Također i Federacija BiH je donijela takav akcioni plan", navela je Mijićeva.

Ona ističe da Kancelarija zastupnika Savjeta ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava ne vodi statistiku o iznosima koje pojedinci potražuju pred Sudom u Strazburu, jer ti iznosi, kako dodaje, i nisu toliko relevantni.

"Naime, pojedinci uglavnom pred Sudom u Strazburu potražuju znatno veće iznose od onih koje im Sud zaista i dosudi u presudi", rekla je Mijićeva. Prema presudama i odlukama o prijateljskim nagodbama koje se odnose na različite nivoe vlasti u BiH, a koje su donesene u 2021. godini, isplaćeno je oko 158.853 evra.

"U 2019. godini na ime pravične naknade i troškova postupka po presudama i odlukama o prijateljskim nagodbama Suda u Strazburu isplaćene su oko 702.000 evra, a u 2020. godini oko 75.600 evra", navela je Mijićeva.

Tumačeći brojke o tužbama koje na godišnjem nivou budu podnesene protiv BiH Sudu u Strazburu, advokat Tatjana Savić ističe da one pokazuju da postoji nezadovoljstvo građana radom domaćih sudova. Dakle, kako dodaje, u pitanju je pokušaj traženja pravde u Strazburu.  Međutim, prema riječima Savićeve, broj predstavki koje budu usvojene izuzetno je mali. Kako je naglasila, opšte mišljenje evropskih advokata je da se preveliki broj predstavki odbaci u "trijažnom" procesu, odnosno ne dođe do strazburskih sudija da ih razmatraju.

"Međutim, ono što ja vidim kao problem, jeste da naši sudovi još nisu spremni da Evropsku konvenciju primijene direktno. Ako imate predmet koji je činjenično i pravno vrlo sličan onom koji je riješen pred Sudom u Strazburu, naši sudovi još nisu spremni da prihvate direktno stav Strazbura, naročito ako neka naša zakonska norma govori suprotno. To je problem", naglasila je Savićeva za "Nezavisne novine".

Inače, čak i neke presude koje je Strazbur davno donio, u BiH su mrtvo slovo na papiru. Najpoznatija od njih, ona u predmetu "Sejdić i Finci", još nije implementirana.

Inspektori u Sloveniji tokom posljednje sedmice decembra prošle i prve sedmice ove godine izrekli su novčane kazne od 69.100 eura zbog nepoštivanja PCT uslova, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, inspekcijski organi su od 20. decembra do zaključno 9. januara izvršili 21.315 inspekcijskih nadzora. Izrekli su 149 prekršajnih sankcija, 1.028 opomena i 1.076 upravnih mjera, a donijeli su sedam rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti. Ukupna vrijednost izrečenih kazni iznosila je 98.809 eura, a većinu, 69.100 eura, izrekao je inspektorat zbog nepoštovanja PCT uslova.

Policija je od 21. decembra 2021. do 10. januara zaprimila 163 prijave o kršenju pravilnika i izrekla 373 upozorenja. U ovom periodu izvršila je deset zajedničkih pooštrenih inspekcijskih nadzora sa inspekcijskim službama i izrekla 194 upozorenja na javnim skupovima.

Na granici su policajci uručili 1.885 izjava o karantinu kod kuće. U 155 slučajeva ljudi su odbili da potpišu izjavu, a policija je dostavila podatke Ministarstvu zdravlja Slovenije radi donošenja odluke o kućnom karantinu.

U zavisnosti od zemlje dolaska, najviše upućivanja u kućni karantin dato je za osobe koje su stigle iz Bosne i Hercegovine (1.059), Kosova (349), Hrvatske (213), Srbije (178) i Sjeverne Makedonije (56).

Na graničnim prelazima i kontrolnim punktovima policija je odbila 65 osoba koje nisu ispunjavale uslove za ulazak ili prolazak kroz Sloveniju.

Nositi zaštitne maske ili ne je pitanje koje je Italija riješila na početku pandemije COVID-19 sa energičnim "da". Sada se nekadašnji epicentar pandemije u Evropi nada da će joj još strožije mjere pomoći da pobijedi najnoviji porast infekcije.

Druge zemlje poduzimaju slične mjere, jer se transmisivnija omikron varijanta širi kontinentom.

S obzirom na to da se odjeljenja intenzivne njege u Italiji brzo pune većinom nevakcinisanim pacijentima, vlada je na Badnje veče objavila da se FFP2 maske, koje korisnicima nude veću zaštitu od platnenih ili hirurških maski, moraju nositi u javnom prevozu, uključujući avione, vozove, trajekte i podzemne željeznice.

FFP2 se sada također moraju nositi u pozorištima, bioskopima i sportskim događajima, u zatvorenom ili napolju.

Italija je ponovo uvela obavezno nošenje maski i na otvorenom. Nikada nije ukinula mjeru nošenja u zatvorenom prostoru, čak i kada su infekcije naglo pale tokom ljeta.

Španija je na Badnje veče ponovo uvela obavezu nošenja maski na otvorenom. Nakon što je 14-dnevna stopa zaraze porasla na 2.722 nove infekcije na 100.000 stanovnika do kraja prošle sedmice, premijer Pedro Sanchez upitan je da li nošenje maski na otvorenom pomaže.

Portugal je vratio maske krajem novembra, nakon što je u velikoj mjeri odustao od zahtjeva kada je postigao cilj vakcinacije 86 posto stanovništva.

Grčka je također uvela obavezno nošenje maski na otvorenom, dok zahtijeva FFP2 ili dvostruku hiruršku masku u javnom prevozu i u zatvorenim javnim prostorima.

Ove sedmice, tim za upravljanje epidemijom holandske vlade preporučio je nošenje maski za osobe starije od 13 godina u prometnim javnim zatvorenim prostorima kao što su restorani, muzeji i pozorišta te za gledaoce na sportskim događajima u zatvorenom prostoru. Ta mjesta su trenutno zatvorena.

U Francuskoj je obavezno nošenje maski na otvorenom djelimično ponovo uvedeno u decembru u mnogim gradovima, uključujući Pariz. Uzrast djece za nošenje maski na javnim mjestima smanjen je sa 11 na šest godina.

Austrijski kancelar Karl Nehammer najavio je prošle sedmice da ljudi moraju nositi FFP2 maske na otvorenom ako ne mogu da drže razmak od najmanje dva metra.

U Italiji, zemlji od 60 miliona stanovnika, na koronavirus je pozitivno više od dva miliona ljudi.

Mnogi ljudi su pozitivni na koronavirus ili u samoizolaciji što je dovelo do poremećaja u funkcionisanju javnog prevoza.

Vlada vidi maske kao način da omogući društvu da efikasnije funkcionira.

Ljudi koji su primili dopunske vakcine ili nedavno primili drugu dozu vakcine sada mogu izbjeći karantin nakon kontakta sa zaraženom osobom ako nose FFP2 masku 10 dana.

U Velikoj Britaniji, gdje se premijer Boris Johnson fokusirao na vakcinaciju, maske nikada nisu bile potrebne na otvorenom.

Ovog mjeseca, međutim, vlada je rekla da bi učenici srednjih škola trebali nositi maske za lice i na nastavi. No, ministar obrazovanja Nadhim Zahawi rekao je da se to pravilo neće primjenjivati ​​"dan duže nego što je potrebno".

U 2021. godini Bosanci i Hercegovci su kupili automobile u vrijednosti 757.629.395, potvrđeno je za Faktor iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Ukupno je uvezeno 54.822 automobila, od čega je 7.424 novih i 47.398 polovnih. Za sve automobile su plaćene uvozne dadžbine od 138.177.548 KM. To predstavlja veliki porast u broju automobila i njihovoj vrijednosti jer su Bosanci i Hercegovci u 2020. godini uvezli samo 40.963 četverotočkaša, čija je vrijednost bila 615.892.425 KM.

U posljednjih deset godina najviše automobila u BiH je uvezeno 2018. godine 76.357, a najveća vrijednost uvezenih automobila u jednoj godini bila je 2019. kada su Bosanci i Hercegovci uvezli četverotočkaše za nevjerovatnih 888.282.048 KM.

Najskuplji automobil koji je uvezen u našu zemlju u 2021. godini je “ferrari F 142”, za koji je izdvojeno nevjerovatnih 572.717 KM. Naime, on je plaćen 489.457 KM i za njega je vlasnik platio 83.260 KM uvoznih dadžbina. U BiH je u 2021. godini uvezeno samo 50 električnih automobila.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na prijedlog Kriznog štaba (KŠ) Ministarstva zdravstva usvojila je nove epidemiološke mjere s rokom važenja od 14 dana, počevši od sutra, 14. januara.

Mjere se odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sudove, ugostiteljske objekte i obdaništa u ovom kantonu.

Mjerama su obuhvaćene nove mjere Vlade FBiH, po kojima je dopušteno okupljanje maksimalno 30 osoba u zatvorenom i 100 osoba na otvorenom, odnosno 60 u zatvorenom i 200 osoba na otvorenom uz poštivanje pravila VPT (vakcinisan, prebolio, testiran), uz obavezu da se osigura obavezan fizički razmak od najanje 2 metra između osoba, izuzev članova istog domaćinstva. Organizatori su odgovorni za provođenje mjera i postupanje u skladu s propisima o javnim okupljanjima.

Krizni štab Ministarstva zdravstva je predložio nešto restriktivnije mjere zbog pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta broja oboljelih, koji je u prethodnoj sedmici udvostručen. Potvrđeno je 1.263 novih slučajeva zaraze, aktivnih je 1.785, a umrlo je 12 osoba. Do 09. januara u ovom kantonu ukupno je potvrđeno 23.070 slučajeva infekcije virusom korona.

Premijer Mirnes Bašić pozvao je građane da poštuju epidemiološke mjere te da se vakcinišu kako bi se postizanjem kolektivnog imuniteta spriječilo nekontrolisano širenje infekcije te izbjeglo donošenje restriktivnih epidemioloških mjera.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), do sada je u ovom kantonu sa dvije doze vakcinisano 81.719 građana ili 31,4 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,4 posto ako se u obzir uzmu građani koji su vakcinisani u inostranstvu, što nije dovoljno za sticanje kolektivnog imuniteta.

Press služba ZDK

Usvajanje Zakona o kontroli imovine zvaničnika u Tuzlanskom kantonu obilježili su otpori, koji su doveli i do reakcije Američke ambasade u Bosni i Hercegovini. Sada kada je zakon usvojen, dio zastupnika najavljuje njegovo osporavanje na sudovima.

Skupština Tuzlanskog kantona je krajem decembra usvojila Prijedlog zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, koji je zbog ranije predloženih amandmana izazvao i reakcije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Transparency Internationala (TI) u BiH.

Ovaj zakon smatra se jednim od ključnih koraka prema transparentnosti i njim se utvrđuju obaveze nosilaca javnih funkcija u Tuzlanskom kantonu (TK) da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. Usvajanje zakona pratila je rasprava o amandmanima koje su prije samog usvajanja zakona uložili zastupnici Demokratske fronte (DF) u Kantonalnoj skupštini, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Dževad Hadžić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini, objašnjava da su se tri od deset amandmana DF-a odnosili na imovinu bližih srodnika i maloljetne djece ili djece roditelja koji ne žive zajedno, odnosno da se njihova imovina ne odnosi na ovaj zakon.

“Zbog toga je reagovala i Američka ambasada, a zakon je usvojen bez pomenutih amandmana”, kaže Hadžić.

Zastupnik DF-a Boris Krešić kaže da će stranka nastaviti da osporava zakonska rješenja.

“Mislim da ovaj zakon neće biti efikasan, a mi ćemo svakako uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH”, kaže on.

Ambasada SAD-a u BiH je ranije pozvala vlasti u Tuzlanskom kantonu da odbace amandmane na zakon.

“Pozivamo Skupštinu Tuzlanskog kantona da odbaci amandmane za izmjene zakona predložene u posljednjem trenutku, koje su u suprotnosti s najboljim međunarodnim praksama i koje bi samo služile slabljenju zakona i borbi protiv korupcije”, navedeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a prije glasanja o zakonu.

Usvajanju zakona u Tuzli prisustvovao je i Eric Larson, američki tužilac koji radi kao savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo (KS).

Upravo je formiranje Ureda za borbu protiv korupcije ključni cilj Vlade Tuzlanskog kantona, smatra Dževad Hadžić, koji navodi da je, uz osnivanje Ureda, izglasani zakon jedan od dva prioriteta koje je u svom ekspozeu prilikom imenovanja iznio i aktuelni premijer Vlade TK-a Kadrija Hodžić.

“Izglasali smo zakon i osnovali Ured za borbu protiv korupcije, i to je ključni uspjeh. Ured bi uskoro trebao početi s radom, a njegova uloga će svakako biti da se u svakom momentu može ispitati imovina svih političara i njihovih bližih srodnika. Dakle, on će sadržavati registar državnih službenika političara”, objašnjava Hadžić.

Predlagač neusvojenih amandmana Krešić smatra da su amandmani njegove stranke bili opravdani.

“Usvojenim zakonom nije jasno definisano šta raditi sa imovinom koja se vodi na djeci, maloljetnoj ili punoljetnoj. Šta u slučaju kada su roditelji djeteta razvedeni, pa drugi roditelj nije saglasan da se ime njegovog djeteta dovodi u vezu s provjerama”, kaže Krešić, za kojeg je pitanje i ko će određivati šta je srazmjerno a šta nesrazmjerno povećanje imovine.

Zbog ovih dilema, kaže on, od Ustavnog suda će tražiti izjašnjenje.

Dok pozdravljaju usvajanje zakona, iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, podsjećaju da je osnovna uloga ovakvih propisa da se, kroz informacije o bliskim srodnicima, njihovim prihodima i imovini, identifikuje potencijalni sukoba interesa.

“Da su usvojeni predloženi amandmani, izgubio bi se smisao zakona i prikrivanje imovine preko bliskih srodnika bilo bi zaista očigledno moguće”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH.

Prema rješenjima usvojenim u Tuzlanskom kantonu, imovinu će morati prijaviti izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice.

Oni su dužni prijaviti vlasništvo nad imovinom, dionicama i udjelima u kompanijama te, između ostalog, i štednju u bankama.
Ključ uspjeha ovog zakona bit će Ured za borbu protiv korupcije, koji je u nastanku u Tuzlanskom kantonu, smatra Korajlić.

“Ukoliko se osigura nezavisan rad Ureda za borbu protiv korupcije, bez pritisaka Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, onda bi ovaj zakon mobao biti koristan”, naglašava Korajlić.

Samo tri kantona na području Federacije BiH imaju slične zakone, i to je problem, smatra Korajlić, jer su, umjesto entitetskog, spušteni na kantonalne nivoe.

“Nacrt zakona o sukobu interesa, koji predviđa i kontrolu imovine izabranih zvaničnika, na entitetskom nivou postoji, ali nikad nije usvojen. Ovakvi zakoni nisu trebali biti donošeni na kantonalnim nivoima, a čak nisu ni usaglašeni detaljno između kantona. Smatram, ipak, da bi bilo efikasnije da postoji jedan entitetski zakon”, kaže Korajlić.

U Kantonu Sarajevo je Ured za borbu protiv korupcije javno na stranici objavio podatke o imovini nekoliko stotina nosilaca javnih funkcija.

Gledano prema zanimanjima, najvišu prosječnu mjesečnu platu u Hrvatskoj u 2021. imali su piloti – 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih slijede kontrolori leta i direktori prodaje, izvijestio je u četvrtak portal MojPosao.

Kako je navedeno u objavi, prema podacima servisa MojaPlaća, u 2021. godini prosječna mjesečna neto plata, s uključenim dodacima na platu, u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine.

Osim menadžerskih zanimanja gdje su plate u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 36 posto, te telekomunikacija, za 23 posto.

Najmanje prosječne plate u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne.

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu platu lani su imali su piloti, 21.936 kuna, direktori IT poslova, 20.549 kuna, te regionalni direktori, 20.154 kune, a iza njih su slijedili kontrolori leta, s prosječnih 19.201 kunu, te direktori prodaje, s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.

S druge strane, najpotplaćeniji radnici su bili šivači, s prosječnom mjesečnom platom od 4.294 kuna, zatim spremačice, s 4.332 kune te frizeri, s 4.352 kune. Nadalje, prosječna plata isplaćena čistačima u 2021. godini iznosila je 4.368 kuna, a zaštitarima 4.465 kuna.

Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile devet posto više od prosjeka te u prosjeku iznosile 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plate u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna, što je šest posto ispod prosjeka, dok mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna, što je devet posto ispod prosjeka.

(fokus.ba)

Građani Tuzle imaju mogućnost da od sada propisno odlažu elektronski i električni otpad u 13 posebnih kontejnera.

Radi se o projektu "Ekolucija - revolucija ekološke svijesti", koji zajednički realiziraju operateri "Zeos" i "Cibos", te grad Tuzla i "Komunalac", a sve finansira švedska ambasada.

Električni i elektronski otpad je najbrže rastući otpad u svijetu te tako i u BiH, gdje prosječan građanin godišnje proizvede 5,5 kg te vrste otpada.

Takav otpad mora se pravilno odlagati jer je štetan za okoliš i sadrži toksične tvari.

"Sadrži određene materije koje su kancerogene, kao što su olovo, živa, kadmijum. Isto tako, potrebno je otpad odvajati kako se ne bi vršila eksploatacija novih sirovina", pojasnila je Elma Babić Džihanić iz firme "Zeos".

U specijalne kontejnere, koji su u Tuzli raspoređeni na 13 lokacija, građani mogu donositi i odlagati male kućanske aparate poput fenova, telefona miksera, ali i sijalice, baterije itd.

Narednih 15 dana u Tuzli će biti postavljeno i reciklažno dvorište, gdje također Tuzlaci mogu odložiti otpad, ali i poslati ga brzom poštom ovlaštenom operateru ili ga lično kontaktirati.

Dosadašnja iskustva su pokazala da su građani sve više ekološki osviješteni.

"U Sarajevu imamo jedno reciklažno dvorište. Izuzetno su pozitivna iskustva. Nadamo se da će se isto desiti u Tuzli, ako ne čak i prevazići to što je postignuto u Sarajevu", optimističan je Mirnes Hukić iz firme "Cibos".

Ovakvo razdvajanje i odlaganje otpada će biti korisno i za nadležno komunalno preduzeće, koje već godinama radi na odvajanju kućanskog otpada.

"Nama je drago da se konačno pojavio ovlašteni operater koji će prikupljati elektronički i elektronski otpad. On je nama pravio problem, jer nismo imali gdje da ga odlažemo. Pravio nam je problem u sortiranom otpadu, komunalnom otpadu. U svakom slučaju je ovo jedna dobra i pozitivna stvar", smatra Admir Bećirović, direktor JKP "Komunalac" Tuzla.

Da je ovo korisno za Tuzlu, smatra i gradonačelnik Jasmin Imamović. Ekonomski održivi razvoj, poboljšanje kvalitete života i uključenost građana u ovom projektu je ono što Imamović očekuje.

"Očekujemo saradnju sa građanima da poštuju jednostavne upute o odlaganju električnog i elektronskog otpada, što će doprinijeti ekološki zdravijoj sredini i otvaranju novih radnih mjesta", rekao je tuzlanski gradonačelnik.

Sav prikupljeni otpad u Tuzli bit će recikliran u BiH, osim sijalica, frižidera i televizora, koji se izvoze na obradu.

Osim Tuzle, u naredom periodu će i Živinice dobiti četiri kontejnera za elektrootpad.

Reciklaža više nego opravdana i korisna

Da je reciklaža više nego opravdana i korisna, pokazuju dosadašnje analize.

Primjera radi, u milion mobilnih telefona ugrađeno je 24 kg zlata, 16.000 kg bakra, 350 kg srebra i 14 kg paladijuma i to su resursi koji se mogu ponovno koristiti.

Osim toga, svaka tona recikliranog e-otpada sprečava oko dvije tone emisije CO2.

(N.N.)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prvom ovogodišnjem zasjedanu, usvojila je i Odluku o davanju saglasnosti za potpis Kolektivnog ugovora za policijske službenike u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK, izjavio je za Fenu premijer tog kantona Mirnes Bašić.

Bašić je, usvajanjem ove odluke, dobio ovlaštenje da s reprezentativnim Sindikatom policijskih službenika ZDK i potpiše novi kolektivni ugovor.

– U predviđenom roku i, da tako kažem, normalnim socijalnim dijalogom sa Sindikatom, dogovorili smo sve odredbe novog kolektivnog ugovora. Moram spomenuti da su većina prava i obaveza policijskih službenika definisane Zakonom o policijskim službenicima ZDK, tako da su samo određena prava i obaveze definisane kolektivnim ugovorom.

Mogu reći da, u odnosu na prethodni kolektivni ugovor, nije bilo nekih suštinskih izmjena. Mi smo već usvajanjem budžeta ZDK za 2022. godinu predvidjeli povećanje plaća policijskim službenicima za 10 posto. Odnosno, osnovica plaće uvećana je sa 300 na 330 KM – napominje premijer Bašić.

Novi kolektivni ugovor za policijske službenike, najavljuje Bašić, važit će retroaktivno, od 1. janaura ove godine, pa neće biti “nikakvih pravnih praznina”.

Vlada je danas, dodaje, utvrđivala i mišljenje na inicijative koje su podnosile lokalne zajednice ili zastupnici u Skupštini ZDK, jer će na narednoj sjednici Skupštine ZDK biti razmatran i Nacrt Programa rada Skupštine ZDK za 2022. godinu.

Korupcija i privredni kriminal predstavljaju jedan od najdominantnijih faktora koji ugrožavaju razvoj i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, a poražavajuće je da su, prema procjenama stručnjaka, čak dvije trećine ekonomije u BiH pod uticajem ovih pojava.

Podaci su ovo iz Prijedloga procjene prijetnji od organizovanog kriminala u BiH koje je objavilo Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine. 

Još više zabrinjavaju procjene Ministarstva da se ne nazire smanjivanje ovih vrsta kriminala u BiH.

Konstantno povećanje obima koruptivnih radnji

“Prema podacima policijskih agencija u periodu 2018. – 2020. u Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 2.386 krivičnih djela sa elementima korupcije. Tokom 2020. godine registrovano je ukupno 926 krivičnih djela, što predstavlja povećanje za 23,1 odsto u odnosu na 2019. godinu kada su registrovana 752 ovakva krivična djela”, stoji u pojašnjenju Ministarstva. 

Prema njihovim riječima, i u 2019. godini je procenat koruptivnih krivičnih djela bio veći u odnosu na 2018. godinu i to za 6,2 odsto.

“Ukupan porast broja krivičnih djela sa elementima korupcije u periodu 2018-2020. bio je izrazito visok i iznosio je 30,7 odsto ili 218 krivičnih djela”, navedeno je u dokumentu.

Kako su istakli, materijalna šteta nastala izvršenjem koruptivnih krivičnih djela prema izvještajima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje i MInistarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, u periodu 2018.-2020. godina, iznosila je 66.878.662,57 KM. 

“Obzirom da su ovo podaci samo jednog dijela agencija, te imajući u vidu veliku tamnu brojku koruptivnih krivičnih djela procjene su da je pričinjena šteta po budžete višestruko veća”, naglasili su u Izvještaju.

Kako kažu, prikupljeni statistički podaci ukazuju da su koruptivna krivična djela u konstantnom porastu, poprimajući vremenom organizovanije forme ispoljavanja, sa sve većim iznosima protivpravno ostvarene imovinske koristi. 

Korupcija nas čeka i u budućnosti

“Iako se brojne institucije u BiH bave problemom korupcije i upozoravaju na njen visok nivo, nema pokazatelja da ona ima tendenciju opadanja, već naprotiv broj registrovanih koruptivnih djela ima konstantan trend rasta. Za očekivati je da će korupcija u istom ili većem obimu biti prisutna i u budućnosti, a negativne posljedice koje uzrokuje po ekonomsku stabilnost BiH su veoma značajne”, zaključeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju sektori koji su najpodložniji korupciji procjene su da će i u narednom periodu najviše korupcije biti u onim oblastima administracije sa kojima građani imaju najviše kontakta i preko kojih ostvaruju svoje najvažnije potrebe kao što su zdravstvo, obrazovanje, policija, sudski sistem, urbanizam, socijalna pitanja itd.

Cvjeta i privredni kriminal

Ni stanje u oblasti privrednog kriminala nije puno bolje stanje, naprotiv, prema podacima policijskih agencija u periodu 2018.-2020. u BiH registrovano je 4.155 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta. 

“Tokom 2020. godini registrovano je ukupno 1.481 krivično djelo, što predstavlja povećanje za 16 odsto u odnosu na 2019. godinu kada je registrovano 1.276 ovakvih krivičnih djela”, ističu u Ministarstvu.

Materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnih djela privrednog kriminaliteta na nivou BiH u period od 2018. do 2020. godine, prema izvještajima nadležnih policijskih agencija iznosila je ukupno 405.462.220 KM, dok je ostvarena protivpravna imovinska korist procijenjena na 337.091.219 KM. 

“Tokom 2020. godine evidentirana je materijalna šteta u iznosu 96.270.243 KM što je bilo povećanje od 71,81 odsto odnosu na 2019. godinu kada je evidentirano 56.031.367 KM”, naglašeno je u Izvještaju.

Nema konkretnih reformi 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za CAPITAL kaže da ovakvo stanje utiču, prije svega, na ekonomski rizik jedne zemlje, a ekonomski rizik je, kako kaže, pored pravnog i političkog rizika poslovanja najznačajniji u kontekstu determinisanja stepena investiranja stranih direktnih investicija, a s druge strane i domaćih investicija.

“Ono što je problematično kada je riječ o ekonomiji u BiH je da je jedna trećina ekonomije državna, druga tenderski vezana i tu najviše ima tih manipulacija, a treća se odnosi na zdravi dio privatnog sektora i to su obično izvoznici”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, u takvoj formaciji ekonomije dvije trećine naše ekonomije su pod uticajem određenih koruptivnih , manipulativnih, političko-interesnih i drugih radnji. 

“Činjenica da danas nije odobrena druga tranša pomoći EU upravo zbog netransparentnosti procesa, odabira privrednih subjekata za podršku i nenamjenskog trošenja sredstava bez da se to transparentno dokazuje jasno govori da takvi problemi itekako postoje, ali i da trenutno nema nekih ključnih reformi koje bi naglašavale izlaz iz svega”, upozorio je Čavalić.

(capital.ba)